Nesumnjivo da će nakon prvog udara pandemije COVID-19 i različitih mehanizama koje su zemlje širom svijeta realizirale u cilju zaštite zdravlja stanovništva i omogućavanju funkcioniranja zdravstvenih sistema, uslijediti brojna istraživanja i analize o svim faktorima koji doprinose širenju ove bolesti.
Ovom prilikom zadržaćemo se na pušenju .
Pušenje predstavlja najznačajniji pojedinačni faktor rizika za nastanak hroničnih bolesti disajnog sistema. Duhanski dim, koji u svom sastavu ima hiljade toksičnih supstanci, dokazano oštećuje osnovnu i odbrambenu funkciju disajnih puteva zbog čega ih čini prijemčivijim za razvoj različitih infekcija. Prestanak pušenja možda neće promijeniti strukturu pluća ako već postoje oštećenja od konzumacije duhanskih proizvoda, ali postoje dokazi da nakon prestanka pušenja dolazi do promjena u nivou upale i elastičnosti zbog čega je protok kiseonika u krvi znatno efikasniji u roku od nekoliko sedmica, što bi moglo biti značajno za prevladavanje COVID-19.
U odnosu na vezu pušenja i COVID-19, do sada je objavljen određen broj radova sa rezultatima na manjem broju pacijenata, zbog čega sve ove rezultate treba oprezno tumačiti i prihvatati.
Krenimo od prvih radova objavljenih od strane kineskih kolega koji su, nakon stavljanja COVID-19 pod kontrolu, krenuli sa istraživanjima o tome da li su spol i pušenje koje je dominatno izraženije kod muškaraca, predisponirajući faktori za infekciju virusom SARS-CoV-2. Studija (Zhang JJ i suradnici), koja je obuhvatila 140 bolesnika zaraženih COVID-19 u Kini, pokazala je jednaku zastupljenost infekcije kod oba spola; dok je u studiji Yang X. i saradnika utvrđeno da je među oboljelim više muškaraca (67%) nego žena (33%). U studiji Zhang JJ i suradnika, uočen je trend povezanosti pušenja i težine infekcije virusom COVID-19, pri čemu kod 11, 8 % pušača bolest nije bila teška u odnosu na 16,9 % pušača koji su imali težak oblik bolesti. Napominjemo da se radi o manjem broj ispitanika u istraživanjima.
Uslijedila su istraživanja i u drugim zemljama.
Zahvaljujući aplikacijama za praćenje simptoma COVID-a (COVID Symptom trackers), sakupljeni su podaci o 1,5 milion ljudi iz cijele Velike Britanije. Rezultati su pokazali da pušenje značajno povećava rizik od samo-dijagnosticiranog COVID-19, za oko 26%, ako uzmemo u obzir tipične simptome (groznicu i uporni kašalj). Druga istraživanja pokazuju da je rizik od ozbiljne bolesti vjerojatno još veći.
Nakon toga, objavljeni su rezultati istraživanja u Francuskoj koje je upotrebljeno za razvijanje hipoteze o ” zaštitnom” učinku nikotina za koji tvrde da se veže na ćelijske receptore kojima se koristi i koronavirus i tako ga sprječava da ih preuzme, uđe u stanicu i počne se multiplicirati. Ovaj argument temelje na niskom procentu pušača među pacijentima hospitaliziranim zbog Covida-19, sa napomenom da je francuska studija urađena na 350 pacijenata na bolničkom liječenju i 150 njih s blažim simptomima, među kojima je bilo 5% pušača, mnogo manje nego što je to slučaj u ukupnom stanovništvu.
Napominjemo da se i ovdje radi o manjem broj ispitanika u istraživanju za donošenje zaključaka o zaštitnom učinku nikotina, te da rezultati istraživanja na manjem broju ljudi u vezi sa COVIDOM-19 ne trebaju poticati ljude da počnu pušiti ili oni koji puše da povećaju količinu cigareta i drugih duhanskih proizvoda.
Stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)- da li pušači imaju manje šanse da obole od COVID-19?
SZO kaže glasno NE. Pušači su osjetljiviji na infekciju koronavirusom u odnosu na nepušače.
Dalje SZO ističe :
- Čin pušenja znači da prsti (i moguće kontaminirane cigarete) u kontaktu sa usnama mogu povećati mogućnost prenošenja virusa sa ruku na usta .
- Duhanski proizvodi kao što su vodene lule(nargile) uključuju razmjenu zajedničkih usnih nastavka i cijevnog aparata, što može olakšati prenošenje COVID-19 na mjestima gdje se ljudi okupljaju i koriste ove proizvode.
- Pušači često već imaju bolesti pluća I disajnih puteva sa reduciranim kapacitetom pluća koji može značajno povećati rizik za dobijanje ozbiljnih bolesti .
- Stanja koja povećavaju potrebu za kisikom ili reduciraju sposobnost organizma da pravilno koristi kisik, pacijenta stavlja u veći rizik za dobijanje ozbiljnih bolesti kao što je upala pluća.
- Trenutna istraživanja pokazuju veću mogućnost dobijanja COVID-19 kod pušača.
- Nikotinske flastere trebaju koristiti jedino ljudi koji pokušavaju sa prestankom pušenja.
Stav Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti da li pušači imaju manje šanse da obole od COVID-19?
U svom izvještaju, Europski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pušače identificira kao “ rizičnu skupinu” za dobijanje infekcije COVID-19.
ECDC navodi da veće količine genske expresije ACE2 (angiotenzin-konvertirajući enzim II) u tkivu pušača koje se povezuju sa pušenjem, mogu povećati osjetljivost za razvijanje infekcije koronovirusom.
Zaključak
Iz svega navedenog, nesumnjivo da se u narednom periodu očekuju rezultati većih istraživanja vezanih za kliničke, virusološke, imunološke , genetske i druge karakteristike velikog broja oboljelih od COVID-19 na osnovu kojih će se donjeti zaključci bazirani na dokazima.
Do tada, poruka nauke i struke je da je duhanski dim koji odnosi oko 8 miliona života svake godine širom svijeta I dalje ostaje dokazano štetan za pluća, dijajne puteve, srce I krvne sudove i ozbiljno narušava zdravlje ljudi.
Prestankom pušenja dajemo šansu zdravlju i smanjujemo rizik za razvoj mnogih ozbiljnih bolesti .
