Posljednjih dana, suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, zdravo radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).
U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:
– ograničite kretanje i vožnju u intervalu od 10-17 časova, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);
– prostorije u kojima se boravi dobro prozračite u toku noći ili ujutro najkasnije do 10h, a preko dana prozore zatvorite i navucite roletne na prozorima koji su okrenuti prema suncu tokom cijelog dana;
– temperatura prostorija u kojima boravite bi trebala biti ispod 320C tokom dana i ne viša od 240C tokom noći, što je posebno važno za hronične bolesnike, malu djecu i starije ljude;
– isključite što je moguće više električnih uređaja u stanu i izbjegavajte korištenje umjetne rasvjete tokom dana;
– u prostorijama u kojima boravite tokom dana objesite mokre ručnike da bi rashladili zrak u prostoriji (imajte na umu da se na ovaj način povećava i vlažnost zraka);
– ako su prostorije u kojima boravite klimatizirane, izbjegavajte otvaranje prozora i vrata,
– ako niste u mogućnosti rashladiti svoj dom, provedite 2-3 sata u toku dana u nekom klimatiziranom javnom objektu (kafei, trgovački centri i sl.);
– izbjegavajte naporne fizičke aktivnosti (npr. treninzi, rad na otvorenom i sl.), ili ih obavljajte rano ujutro između 04h i 07h;
– ako ste napolju, što više boravite u hladu;
– oblačite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
– i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
– nemojte nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
– korisno je da u toku dana češće pijete manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, dok unos gaziranih pića treba smanjiti (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);
– važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu;
– ako uzimate lijekove, pitajte svoga liječnika da li i kako oni mogu uticati na ravnotežu tehućine u organizmu i regulaciju tjelesne temperature, kao i šta treba činiti da se spriječe eventualni negativni efekti pojedinih lijekova;
– lijekove držite na temperaturi ispod 250C ili u frižideru (pročitajte na pakovanju upute o skladištenju);
– u ishrani upotrebljavajte veće količine svježeg voća i povrća, da bi nadoknadili gubitak mineralnih soli;
– jedite češće i manje obroke i izbjegavajte namirnice sa visokim sadržajem bjelančevina (npr. meso i mesni proizvodi, naročito suhomesnati proizvodi),
– pri visokim temperaturama u ishrani se preporučuje riba, piletina, tjestenina, kuhano povrće, mlijeko i mliječni proizvodi s manje masnoće, jer se time obezbjeđuje potrebna energija i smanjuje zamaranje i iscrpljenost;
– izbjegavajte konzumaciju prženih namirnica, a prednost dajte kuhanim;
– u pripremi hrane izbjegavajte upotrebu čvrstih životinjskih masnoća (maslac, mast, maslo), a prednost dajte biljnim masnoćama (suncokretovo, maslinovo, kukuruzno ulje);
– izbjegavajte konzumaciju alkohola, a ograničite količine kafe, slatkih pića i slatkiša;
– voće i povrće dobro operite prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držite u hladnom prostoru;
– mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držite u frižideru i kupujte samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavajte njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;
– ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnica;
– posebnu pažnju obratite na ličnu higijenu tj. svakodnevno se tuširajte mlakom vodom i odijevajte čistu odjeću;
– koristite posteljinu, plahte i jastučnice koji su napravljeni od tankog, prirodnog i svijetlog materijala, kako bi izbjegli akumulaciju toplote tokom noći;
– izbjegavajte kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dajte gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
– u intervalu od 11-15 časova, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
– prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
– prilikom boravka u vodi takođe je potrebno koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
– sunčajte se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavajte vrijeme), izbjegavajte sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimajte manje količine negaziranih napitaka;
– u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
– ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranima automobilima;
– obiđite članove familije, prijatelje ili susjede koji žive sami, jer im može biti potrebna pomoć, naročito ako su starije osobe ili hronični bolesnici;
– ako vi ili neko od članova vaše porodice osjećate slabost, tjeskobu ili vrtoglavicu popijte čašu vode ili prirodnog voćnog soka i odmarajte u hladnijoj prostoriji (poželjno je noge podići na viši nivo i staviti hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone);
– izbjegavajte davati aspirin ili paracetamol da bi snizili temperaturu tijela pri visokim vanjskim temperaturama;
– pri pojavi uporne slabosti, glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu (hronični bolesnici se trebaju javiti ljekaru čim osjete i najmanje znake slabosti).
