Opće prihvaćena naučna činjenica je da visok nivo zagađenosti zraka višestruko ugrožava zdravlje ljudi. Posebnu opasnost predstavlja kontaminiranost zraka u zatvorenim prostorima, u kojima provodimo većinu svog životnog vijeka. Zrak u zatvorenom prostoru može biti i 10 puta zagađeniji od zraka u vanjskom prostoru. Kako ljudi većinu svog života (80–90%) provode u zatvorenom prostoru, vrlo je važno osigurati visok kvalitet zraka u prostorijama.
Uzimajući u obzir štetan uticaj zagađivača zraka zatvorenog prostora na zdravlje ljudi, posebno osjetljivih populacionih grupa, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je, uz podršku UNICEF BiH, korištenjem mobilne opreme za mjerenje kvaliteta zraka zatvorenog prostora, proveo mjerenje zračnih polutanata u 8 vrtića u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu i u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
Rezultati mjerenja su pokazali da u navedenim vrtićima izmjerene koncentracije polutanata zraka ne predstavljaju značajan rizik za zdravlje djece, ali i da se u većini vrtića prostorije nedovoljno provjetravaju. Općenito, bolji kvalitet zraka je bio u prostorijama vrtića koji se nalaze u sredinama sa dobrim kvalitetom ambijentalnog zraka (zrak vanjskog prostora), kao i u vrtićima koji su imali prostranije sobe i manje grupe djece.
U preporukama za vrtiće navedeno je, pored ostalog, da se najbolji kvalitet zraka zatvorenog prostora može osigurati adekvatnim i dovoljnim provjetravanjem prostorija, po mogućnosti uz upotrebu uređaja za prečišćavanje zraka u vrtićima koji se nalaze na područjima u kojima se u zimskom periodu javljaju epizode visokog aerozagađenja te pravilnim provođenjem sanitarno-higijenskih mjera.
Ovo istraživanje predstavlja osnovu za dalji rad na unaprjeđenju kvaliteta zraka u vrtićima i na podizanju nivoa znanja nastavnog osoblja, roditelja i djece, kao i šire vrtićke zajednice, o značaju čistog zraka u prevenciji respiratornih i drugih oboljenja. Takođe predstavlja podsticaj za širenje ove aktivnosti, tj. provođenje periodičnog mjerenja kvaliteta zraka zatvorenog prostora i u ostalim odgojno obrazovnim ustanovama.
Osim mjerenja kvaliteta zraka u prostorijama vrtića, projektne aktivnosti su uključile i edukativne radionice sa nastavnim osobljem vrtića o zagađivačima zraka zatvorenog prostora i mjerama zaštite od njihovog štetnog djelovanja. Na radionicama su predstavljeni i edukativno – promotivni materijali za nastavnike i roditelje koji su distribuirani vrtićima.
Preporuke za vrtiće
- Pravilno i dovoljno dugo provjetravanje prostorija je najbolji i najvažniji postupak kojim se obezbjeđuje dobar kvalitet zraka zatvorenog prostora, te se preporučuje više puta dnevno prozračiti prostorije vrtića. Na taj način se smanjuje koncentracija i hemijskih i mikrobioloških zagađivača zraka.
- Tokom vjetrenja, djecu po mogućnosti premjestiti u drugu prostoriju, dok se soba u kojoj inače borave dobro ne prozrači. Iskoristiti vrijeme kad su djeca na ručku, u dvorištu itd.
- Prozor i vrata sobe bi trebali biti širom otvoreni 5 do 10 minuta, a ljetnom periodu duže (oko 30 minuta). Prozor otvoren “na kip” ne obezbjeđuje dovoljno provjetravanje prostorije.
- Pri provjetravanju širom otvoriti prozore, a ukoliko se nasuprot prozora nalaze vrata i njih je potrebno širom otvoriti.
- U slučaju da se u blizini nalaze saobraćajnice, željezničke pruge, zračne luke, industrijski pogoni i farme, te tokom epizoda intenzivnog aerozagađenja (zimski mjeseci), razmotriti nabavku uređaja za prečišćavanje zraka ili ugradnju sistema za prečiščavanje zraka.
- Gdje je moguće, osigurati da prostorije za boravak djece budu okrenute suprotno od eventualnog izvora zagađenja (prometna ulica).
- Zabraniti pušenje u unutrašnjim prostorima vrtića kao i dvorištima u kojima borave djeca i okolnim prostorima. Sve ustanove u kojima borave djeca trebaju biti prostori bez duhanskog dima!
- Za bojenje zidova upotrebljavati vodootporne boje koje imaju nisku stopu oslobađanja isparljivih organskih materija (moraju imati certifikat o sigurnosti i neškodljivosti materijala).
- Po mogućnosti, namještaj od iverice i šperploče, zamjeniti namještajem od punog drveta koji emituje relativno malo formaldehida i hlapljivih organskih spojeva.
- Prozračiti novi namještaj barem nekoliko dana ili sedmica prije nego što se stavi u zatvoreni prostor.
- Redovno čistiti prašinu sa poda, svih površina i prostirki.
- Podne i zidne obloge u prostorijama vrtića postavljajti s posebnim oprezom (neophodno posjedovanje certifikata o sigurnosti i neškodljivosti materijala).
- Opremu poput fotokopirnih aparata i printera koji proizvode lebdeće čestice i isparljive organske materije smjestiti izvan prostorija u kojima borave djeca.
- Podizanje svijesti u cijeloj vrtićkoj zajednici (prvenstveno kod roditelja) o potencijalnom štetnom uticaju zagađenog zraka zatvorenog prostora na zdravlje djece uključiti u redovne kurikulume i programe rada.
- Obavezno provoditi godišnju kontrolu i redovno održavanje sistema grijanja, po mogućnosti kotlovnicu smjestiti odvojeno od glavne vrtićke zgrade.
- Redovno čistiti i dezinficirati sve prostorije i površine.
- Za vrijeme čišćenja prostorija sredstvima za čišćenje i dezinfekciju, prozore i vrata držati otvorenim (ako je zimsko doba, dok se čisti, prozore je dovoljno otvoriti “na kip”), ili s ciljem smanjenja koncentracija prašine i isparenja hemikalija prilikom samog čišćenja, uključiti uređaje za prečišćavanje zraka, ukoliko je moguće i ventilacijski sistem.
- Određene prostorije u vrtiću, gdje se obavlja fizička aktivnost (fiskulturne sale), moraju se posebno detaljno čistiti (zbog fizičke aktivnosti i bržeg i dubljeg disanja, količina polutanata koji se unose u pluća je veća).
- Obezbijediti optimalnu temperaturu (21-24oC) i vlažnost zraka u prostorijama (40-60%).
- Ukoliko se pojave plijesni, odmah ih ukloniti mehanički i sredstvima za čišćenje i dezinficiranje.
