Međunarodni dan zaštite od buke (“International Noise Awareness Day” – INAD) svake se godine, diljem svijeta, obilježava zadnje srijede u mjesecu travnju i ima za cilj upoznati javnost s važnošću svakodnevne zaštite od buke kako bi se očuvalo zdravlje ljudi.
Svjetska zdravstvena organizacija održala je 1977. godine sjednicu u Stockholmu, na kojoj je pokrenuta rasprava o zaštiti životne sredine na kojoj se, između ostalog, razgovaralo i o zaštiti od buke. Radna grupa koja je tad formirana i zadužena da se bavi specifičnim mjerenjima i normiranjima, 1980. godine objavila je priručnik sa smjernicama o ograničenju buke. Prema ovim smjernicama i klasifikacijama, svi zvukovi ispod 40 dB su tihi, od 40 do 50 dB su ugodni (raspon normalnog govora), a zvuk od 80 dB je dozvoljena gornja granica.
Zvuk od 80 dB i više je ugrožavajući i predstavlja buku.
Izloženost intenzivnoj buci ima izravan utjecaj na zdravlje ljudi odnosno izravno uzrokuje oštećenje sluha, dok neizravno buka utječe na zdravlje mnogih organa i tjelesnih sustava kao što su živčani i krvožilni sustav, probavni te endokrini sustav, a može dovesti i do metaboličkih poremećaja.
Buka negativno utječe na svakodnevne aktivnosti ljudi, sporazumijevanje, učenje, slušanje, koncentraciju i druge mentalne aktivnosti. Izaziva neraspoloženje, razdražljivost, nemir, smetnje mentalnog zdravlja i ponašanja, umor i nesanicu. Buka općenito narušava kvalitetu života i zdravlja. Kada je riječ o utjecaju okoliša na zdravlje, buka se po svojim štetnim posljedicama nalazi odmah iza zagađenja zraka.
Posljedice djelovanja buke na ljude mogu se podijeliti na:
• Nagluhost i gluhoću
• Neurovegetativne reakcije (hipertenzija, endokrinološki i poremećaji metabolizma)
• Umor i psihičke reakcije (razdražljivost, smanjenje koncentracije, ometanje sna)
• Smanjenje radne i životne sposobnosti
Preventivne mjere za zaštitu zdravlja od prekomjerne izloženosti buci su mjerenje intenziteta buke, primjena suvremene tehnologije u svim infrastrukturnim sektorima, izrada akcijskih planova kao i provođenje raznih zakonskih mjera. Cilj navedenih mjera je sprječavanje ili smanjivanje štetnih učinaka na zdravlje ljudi.
Tri ključna koraka do dobrog sluha su:
• Ograničiti izlaganje buci
• Redovito kontrolirati sluh
• Koristiti adekvatnu zaštitu
Da bi se zaštitio sluh, razvijeni su različiti uređaji za zaštitu. Na radnim mjestima na kojima se buka ne može tehničkim sredstvima sniziti, radnici koriste tzv. štitnike za zaštitu sluha ili antifone, odnosno slušalice protiv buke, izrađene od polistirena i sintetičke pjene.
Danas se koriste i uređaji koji snižavaju buku na sigurnu razinu pomoću filtra. Izrađuju se individualno (3D postupkom se uzima otisak) i prilagođavaju se zahtjevima korisnika. Ovisno o primjeni, razlikuju se po materijalu (mogu biti izrađeni od silikona, akrilata ili titanija) i filtrima (frekvencije koje propuštaju).
Svi ovi uređaji propuštaju govorne frekvencije tako da je moguće čuti sugovornika, zvukove u prometu, budilicu ili umjereno slušati glazbu. Postoji i uređaj za zaštitu sluha koji pojačava šumove iz okoline u mirnim situacijama, ali štiti uho od buke izazvane pucnjevima.
Gubitak sluha zbog izlaganja buci se u potpunosti može spriječiti ako koristimo adekvatnu zaštitu, izbjegavamo previše bučno okruženje, te redovito idemo na preglede/testiranja sluha.
