Međunarodni Dan planete Zemlje je prvi put obilježen 22. aprila 1970. godine u SAD-u. Ovaj datum je službeno prihvaćen kao Dan planete Zemlje na konferenciji UN-a o životnoj sredini 1992. godine u Rio de Ženeiru. Od tada se 22. april obilježava svake godine širom svijeta različitim manifestacijama i akcijama. Zašto obilježavamo Dan planete Zemlje? Onečišćenjem okoliša, nesavjesnom potrošnjom prirodnih resursa i odbijanjem reciklažnih djelatnosti, ljudi su postali najveći protivnici Planete. Obilježavanjem ovog datuma želi se upozoriti na važnost poštivanja zakona prirode i očuvanja planete Zemlje koja je naš dom.
Zemlja nam pruža temelje za život, ona nas hrani, njen zrak udišemo, vodu pijemo, u njenoj prirodi uživamo. U isto vrijeme, krčimo šume kako bismo povećali prostor za izgradnju naselja, ispuštamo otpadne vode u rijeke i jezera, stvaramo velike količine otpada, zagađujemo atmosferu izduvnim gasovima iz automobila, koristimo otrove i hemikalije itd.
Klima se mijenja kroz desetljeća i stoljeća, ali u posljednje vrijeme klimatske promjene se odvijaju znatno brže. Naučnici smatraju da je glavni uzrok povećanje količine plinova svakodnevno ispuštenih u atmosferu. Staklenički plinovi u sve većim koncentracijama polako, ali sigurno povećavaju globalnu temperaturu, dok freoni ispušteni iz rashladnih uređaja razaraju ozonski omotač, čime površina Zemlje postaje sve jače izložena razarajućem djelovanju UV zraka.
Tema ovogodišnjeg, 45. Dana planete Zemlje su „Zeleni gradovi“. Zeleni grad je povezan sa čistim i javnosti dostupnim prometnim mrežama, biciklističkim stazama, šetalištima i parkovima. Ovi gradovi energiju dobivaju iz obnovljivih izvora – poput solarne i energije vjetra, uz provođenje niza mjera za očuvanje voda i smanjenje količine otpada. Na Dan planete Zemlje, veliki i mali svjetski gradovi planiraju svoje aktivnosti, događaje i kampanje, iako mnogi od njih nisu ni po čemu „zeleni“. Zbog toga se moramo upitati da li naši gradovi mogu i moraju biti „zeleniji“? Masovne svjetske migracije su svakodnevne, posebno iz sela u gradove. To će zahtijevati ogromna ulaganja u energiju, vodu, materijal, otpad, raspodjelu hrane i prijevoz u narednih 25 godina.
Bosna i Hercegovina je, i pored svih svojih prirodnih bogatstava, ekološki ugrožena. Otpadne vode i ispusni gasovi se bez prethodnog prečišćavanja ispuštaju u rijeke odnosno u atmosferu, a čvrste otpadne materije uključujući i opasni otpad, uglavnom se neadekvatno zbrinjavaju na neuslovnim deponijama. Zakonska regulativa iz oblasti zaštite okoliša nije u potpunosti prilagođena evropskim standardima, a ukoliko u nekim oblastima i jeste, često se ne primjenjuje. Prilagođavanjem postojećih industrijskih postrojenja evropskim standardima i korištenjem novih tehnologija manje bismo zagađivali zrak, vode i zemljište. Takođe, smanjenjem potrošnje energije i korištenjem obnovljivih izvora energije, mogli bi uticati na smanjenje ispuštanja štetnih gasova u vazduh i smanjenje potrošnje fosilnih goriva.
Svaki pojedinac može pomoći da naši gradovi budu „zeleniji“. Dovoljno je smanjiti potrošnju energije u kućanstvu, odvajati i propisno odlagati otpad, ne bacati smeće u rijeke i jezera, uticati na državne i lokalne vlasti da usvoje i primjenjuju zakone i sl. Međunarodni dan planete Zemlje kod nas se najčešće obilježava akcijama čiščenja korita rijeka i parkova, sadnjom mladih stabala i cvijeća, prikupljanjem sekundarnih sirovina za reciklažu (plastika, staklo, limenke i sl.).
Dok pojedinci mogu početi promjene s malim koracima u svom životu i okolini, vlade i političari će morati preuzeti divovske skokove da bi spasili čovječanstvo. Moraju biti na snazi i u primjeni strožiji zakoni i pravila, da bi ljudi shvatili važnost očuvanja prirode. Svaka država, razvijena ili ne, morala bi smanjiti emisije ugljičnog dioksida i freona, čime bi se značajno uticalo na smanjenje globalnog zatopljenja i niza posljedica koje ono nosi.
ŠTA MOGU UČINITI udruženja, javne ustanove i pojedinci?
1. Održavanje privatnih i javnih vozila u ispravnom stanju je jedan od načina da se ograniči rastući negativni uticaj transporta.
2 . Jasno je da moramo učiniti naše zgrade energetski učinkovitim i ograničiti njihov negativan uticaj na okoliš. Možemo poslati pismo gradonačelnicima tražeći od njih da usvoje najučinkovitije energetske kodove za zgrade.
3. Podržati razvoj solarne industrije, olakšavanjem kompliciranog procesa njene primjene. Uticati na lokalnu strukturi vlasti da olakša postupak za izdavanje dozvola za solarne postavke, čime bi se dala podrška i omogućila čista energija.
4. Voziti bicikl umjesto auta. Tražiti od lokalne zajednice izgradnju biciklističkih staza u gradskoj sredini. Umjesto automobilom, radije na posao ići pješice ili gradskim prijevozom.
5. Koristiti radije platnene ili papirne vrećice umjesto plastičnih. Opasni otpad (npr. lijekovi s isteklim rokom, istrošene baterije) odlagati u posebne kontejnere.
6. A možda bismo se mogli pridružiti i pozivu svjetski čuvenog reditelja Avatara, Jamesa Camerona, koji je pokrenuo inicijativu za sadnju milion stabala u čitavom svijetu?
PREDUZMITE AKCIJU i recite ŠTA MOGU UČINITI VLADE:
1. Da bi se spriječilo povećanje globalne temperature za više od 2 stepena Celzija, treba što prije preći na obnovljive izvore energije.
2. Podržati nabavku čistih vozila; unaprijediti emisione standarde.
3. Dati podršku zelenom kodu; potraživati efikasniji kod za stambene zgrade.
4. Spriječiti zagađenje okoliša izgradnjom sanitarnih deponija i upotrebom prečišćivača za otpadne vode i otpadne plinove.
5. Podržati širenje solarnih izvora energije, olakšati izdavanje dozvola.
6. Podržati i promovisati energetsku efikasnost.
7. Sve državne vlade trebalo bi da postave ambiciozne standarde za obnovljive izvore energije.
8. Unaprijediti postupke reciklaže sekundarnih sirovina i otpada.
