Međunarodni dan djece oboljele od raka 2023.

Međunarodni dan djece oboljele od raka je globalna kampanja za izražavanje potpore djeci i adolescentima oboljelim od raka, preživjelim i njihovim obiteljima, koja služi i da se istakne važnost učešća zajednice u rješavanju prepreka povezanih s rakom u djetinjstvu i adolescenciji.

Procjenjuje se da svake godine oko 400 000 djece i mladih (dob od 0 do 19 godina) oboli od raka diljem svijeta. Velika većina ove djece živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom gdje je liječenje često nedostupno. Kao rezultat, između 15-45% djece oboljele od raka preživi u tim zemljama, u usporedbi s više od 80% preživjelih u zemljama s visokim dohotkom. Ova duboka nejednakost prijetnja je postizanju univerzalnog zdravstvenog osiguranja i ostvarivanju političkih obveza iz Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. Smrti od raka u djetinjstvu koje se mogu izbjeći u zemljama s niskim i srednjim dohotkom rezultat su odsustva dijagnoze, pogrešne ili odgođene dijagnoze, prepreka u pristupu skrbi, napuštanja liječenja, viših stopa recidiva itd.

Prema podacima o pet vodećih uzroka smrti stanovništva iz Zdravstveno statističkog godišnjaka Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, u dobnim skupinama 1-4, 5-9 i 15-19 godina treći vodeći uzrok smrti su maligne neoplazme (C00-C97), dok su u dobnoj skupini 10-14 godina drugi vodeći uzrok smrti.

Vrste i uzroci raka u djetinjstvu i adolescenciji

Rak u dječjoj dobi uključuje niz različitih vrsta, a najčešće kategorije su leukemije, rak mozga, limfomi, neuroblastom i Wilmsov tumor.

Uzroci raka u djetinjstvu sasvim su drugačiji od onih koji pogađaju odrasle osobe. Nekoliko vrsta raka gotovo je jedinstveno za djecu, a oblici raka koji se najčešće viđaju kod odraslih uključujući rak pluća, dojke i želuca, iznimno su rijetki kod djece. Smatra se da je kod većine djece rođene s genetskom predispozicijom za određene vrste raka potreban okidač za manifestiranje ove bolesti. Istraživanja pokušavaju ustvrditi koji čimbenici pokreću nastanak raka u dječjoj dobi.

Veza između raka u dječjoj dobi i jonizirajućeg zračenja dobro je utvrđena. Neki od prvih dokaza rezultat su studije posvećene istraživanju kod djece čije su majke tijekom trudnoće bile podvrgnute rentgenskom snimanju abdomena, što je praksa koja se sada izbjegava.

U posljednjih 20 godina stekla su se saznanja da stalna izloženost djelovanju elektromagnetnog polja određenih frekvenci povećava rizik od dječje leukemije. Međunarodna agenciju za istraživanje raka – IARC, elektromagnetno zračenje električnih i magnetskih polja ekstremno niske frekvencije klasificirala je kao mogući kancerogen.

Postoji zabrinutost da je izloženost elektromagnetnom zračenju mobilnih telefona štetna za zdravlje, zbog čega međunarodne agencije pozivaju na mjere opreza kako bi se ograničila njihova uporaba.

Poznato je da ultraljubičasti dio sunčevog spektra povećava rizik od raka kože kod odraslih. Australija i Novi Zeland imaju relativno visoku učestalost melanoma kod djece, što može biti posljedica UV zračenja.

Brojna istraživanja su posvećena mogućoj ulozi infekcija u nastanku raka u dječjoj dobi. Poznato je da su virusi uključeni u neke vrste raka kod ljudi, uključujući Burkittov limfom, Hodgkinov limfom i nazofaringealni karcinom (svi povezani s Epstein-Barr virusom), karcinom jetre (povezan sa hepatitis B virusom) i Kaposijev sarkom (povezan sa HIV i HHV8-endemičnim, humanim herpesvirusom 8). Ove veze mogu objasniti samo mali udio raka u djetinjstvu u zapadnim zemljama. S druge strane, dvije različite teorije sugeriraju da bi leukemija u djetinjstvu mogla biti rezultat abnormalnog odgovora na uobičajenu infekciju, umjesto da nastaje kao rezultat dejstva specifičnog virusa.

Mnoge vrste kemikalija su kancerogene ali nije poznato koja razina izloženosti može dovesti do raka kod djece. Izloženost in utero također može biti važna. Poznato je da onečišćeni zrak sadrži kancerogene materije, a meta-analiza više od 30 studija pokazala je 10% veći rizik od svih vrsta raka zbog majčinog pušenja tijekom trudnoće.

Uporaba nekih lijekova i droga povezuju se s pojavom raka u djetinjstvu. Postoje izvješća o mogućim kancerogenim učincima mnogih lijekova koje su majke uzimale tijekom trudnoće. Sigurni transplacentarni karcinogen je diethylstilbestrol (DES), hormon koji se u nekim zemljama davao trudnicama kako bi se spriječio pobačaj. DES je izazivao specifičnu vrstu raka kod djevojčica i mladih žena i u međuvremenu je izbačen iz uporabe. Također, poznato je da neki od lijekova koji se koriste u kemoterapiji nose rizik od izazivanja sekundarnog raka.

Globalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za rak u dječjoj dobi

Prepoznajući potrebu za djelovanjem, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i partnerske institucije pokrenule su 2018. godine Globalnu inicijativu za rak u dječjoj dobi (dalje u tekstu Inicijativa) na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Inicijativa okuplja dionike iz različitih sektora, usmjerava ih prema poboljšanju zdravlja i dobrobiti djece oboljele od raka, korištenjem okvira CureAll kao zajedničkog operativnog pristupa i ima za cilj:

– postići najmanje 60% preživljenja od raka u dječjoj dobi na globalnoj razini do 2030. godine, čime bi se spasilo milijun života i smanjila patnja za svu oboljelu djecu

– prioritizirati problematiku raka u dječjoj dobi kroz podizanje svijesti na globalnoj i državnoj razini i proširiti kapacitete zemalja za pružanje najbolje prakse u skrbi za rak u dječjoj dobi

– integrirati rak u dječjoj dobi u nacionalne strategije, pakete zdravstvenih beneficija i programe socijalnog osiguranja (CureAll)

– postaviti i odrediti troškove programa za dijagnozu i liječenje raka

– osobitu pažnju usmjeriti na psihosocijalnu dobrobit, neurokognitivno zdravlje, rast i dugoročne ishode tijekom njihova života.

Preporuke za roditelje

Općenito, kod raka u dječjoj dobi ne postoji primarna prevencija ili otkrivanje probirom (skriningom), zbog čega je neophodno fokusirati se na njegovo rano otkrivanje.

Obratite pažnju na moguće simptome i znakove određenih oblika raka kod djeteta:

– Bijela zjenica i novonastala razrokost

– Glavobolja, vrtoglavica, povraćanje, promjene u ponašanju

– Povećan volumen bilo kojeg dijela tijela

– Iznenadno/stalno krvarenje iz nosa ili desni

– Kvržice ili otekline (osobito u vratu, pazuhu ili preponama)

– Modrice ili osip od malih crvenih ili ljubičastih tačkica čije porijeklo nije jasno

– Bljedilo, umor, letargija

– Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili groznica, znojenje noću

– Bol u kostima i zglobovima.

Ukoliko primijetite neki od navedenih znakova, obratite se liječniku.

Reference: