Dojke su spolno obilježje i ukras svake žene. No, nažalost one su i najčešće sijelo raka kod žena. Žene cijelog svijeta pokušavaju na razne načine skrenuti pozornost na najčešći uzrok smrti žena od malignih bolesti podizanjem svijesti javnosti, skretanjem pozornosti institucija vlasti na potrebu donošenja nacionalne strategije ranog otkrivanja raka dojke, poboljšanje terapijskih mogućnosti kao i kvalitete života oboljelih.
Prema podatcima iz Registra raka u FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBIH, broj oboljelih od raka dojke zadnjih godina ima trend rasta, tako da je u 2010. godini u FBiH bilo prijavljeno 623 oboljelih: 613 žena i 10 muškaraca. Rak dojke čini jednu četvrtinu svih malignih neoplazmi kod žena Najveći broj oboljelih žena je u dobi 60-79 godina, potom 50-59, 65-69, a javlja se i u 20-tim godinama.
Rak dojke je i najčešći uzrok smrti žena od malignih naoplazmi i najčešći pojedinačni uzrok smrti žena u FBiH, iza moždanog udara i bolesti srca. Usprkos napretku dijagnostike i terapije broj umrlih raste zbog otkrivanja bolesti u uznapredovalim stadijima bolesti. Tako je u 2010. godini u FBiH od raka dojke umrlo 245 žena i 7 muškaraca. Nažalost, prema istim podatcima, 61,72% malignih neoplazmi dojke otkriva se u uznapredovalom, tj. u III I IV stadiju bolesti.
U svijetu je broj novooboljelih preko 1 000 000 žena godišnje, a broj umrlih od raka dojke je blizu 380 000 godišnje. Visoki rizik obolijevanja imaju žene u razvijenim zemljama svijeta, dok niži imaju žene u Africi i Aziji. Prema rezultatima istraživanja u Europi 93% oboljelih preživi jednu, a 73% pet godina nakon postavljanja dijagnoze i provedene terapije, ovisno o tome koliko je bolest uznapredovala.
Najznačajnije prognostičke odrednice su stadij bolesti i pravovremeni odgovarajući tretman. Otkrivanje karcinoma dojke u najranijem, lokaliziranom stadiju, najviše ovisi o znanju žena o toj bolesti, što zahtijeva intenzivnu i kontinuiranu informacijsku kampanju. To obuhvaća upoznavanje žena s čimbenicima rizika za rak dojke: genetska predispozicija, pretjerana tjelesna težina, loše prehrambene navike, tjelesna neaktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, hormonska nadomjesna terapija, stres, pušenje… Čak 25 posto slučajeva raka dojke uzrokovano je preventabilnim čimbenicima rizika. S obzirom na to da na terapijski uspjeh, tj. godine preživljenja i kvalitetu života najviše utječe rana dijagnoza bolesti, glavni cilj je odgovarajući skrining. Brojne studije su dokazale da je skrining raka dojke evidentno koristan za žene između 50. i 74. godine starosti gdje je dokazano smanjenje smrtnosti za 25-30 %.
Metode za rano otkrivanje raka dojke su: samopregled dojki, liječnički pregled, UZV pregled dojki i mamografija. Najadekvatniji slijed dijagnostičkih metoda je: od 20. godine samopregled, a od 35. godine i klinički pregled dojki jednom godišnje. Prva mamografija (base line mammography) u 40. godini ili ranije kod rizičnih skupina (s obiteljskom anamnezom raka dojke). Mamografiju treba ponavljati svake 2 godine, tj. svake godine od 50. godine života, a rizične skupine 5 godina prije pojave raka dojke kod srodnika.
O važnosti mamografije govori i podatci iz literature jer zemlje koje su prije nekoliko desetljeća počele s organiziranim probirom i edukacijom imaju značajan pad smrtnosti.
U primarnu prevenciju osim navedenog spada i upoznavanje žena s pravilnim samopregledom dojki svakog mjeseca 5 -10 dana poslije menstruacije te potrebom hitnog javljanja liječniku kad se primijete bilo kakve promjene na dojkama..
Također treba naglasiti da rak dojke nije problem samo žena nego i muškaraca. Veliki broj njih pogođen je bolešću svojih majki, supruga, kćeri, prijateljica, a i oni sami mogu oboljeti. Primjerice u 2010. godini karcinom dojke dijagnosticiran je kod 10 muškaraca, a 7 ih je umrlo.
Jedini način smanjenja smrtnosti, poboljšanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji kao i izlječenja je podizanje svijesti o potrebi aktivne brige građana za svoje zdravlje, usvajanje zdravog stila života, reduciranje štetnih navika, zdravstvena edukacija i skrining program za rano otkrivanja raka dojke.
One zemlje koje su prije nekoliko desetljeća počele s organiziranim programima edukacije i skrining programa imaju značajan pad smrtnosti.
Diljem svijeta pa i u Bosni i Hercegovini se održava niz aktivnosti kojima se pokušava osnažiti zdravlje žena. Tako je u Sarajevu 28. rujna 2012. godine održana Konferencija o raku dojke u organizaciji WHEP Bosnia & Herzegovina (Women’s Health Empowerment Program) na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva FBiH, Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBiH, UKC Sarajevo, KC Banja Luka, American Jewish Joint Distribution Committee, brojnih zdravstvenih ustanova te NVO iz cijele BiH i susjednih zemalja.
U organizaciji JDC/Komen, brojne sponzore, 24 NVO iz cijele BiH, koje okupljaju oboljele žene, njihove prijatelje i aktiviste, 29. rujna, je održana i „Race for the Cure“, po peti put, na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu. Osobnim iskustvom i svjedočenjem građani žele skrenuti pozornost institucijama vlasti na probleme liječenja i ostvarivanja prava oboljelih te doprinose detabuiziranju bolesti. Tako se najbolje svjedoči pobjeda nad bolešću, slavi život i nada za svaku oboljelu ženu.
Ankete su pokazale da preko 70 % žena nije dovoljno informirano o raku dojke. Bolest ne poznaje granice, naciju, vjeru, izgled, bogatstvo i siromaštvo. Oboljeti nije sramota, niti znači neminovno smrt. Lijepo je pružiti podršku i nadu svim oboljelim, a u isto vrijeme upozoravati na oprez i potrebu edukacije, prevencije i ranog otkrivanja svih malignih bolesti pa i raka dojke. Zapamtimo, rano otkrivanje bolesti i dobra terapija spašavaju život.
