Prim. dr. Ljilja Džolan Vukoja, pedijatar u Domu zdravlja Mostar i voditeljica Službe za zdravstvenu zaštitu djece od 0-6 godina govori za Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine o procesu redovne imunizacije u Mostaru. Ističe da se postotak cijepljenja za 2020/2021. godinu kreće oko 70 %.
Ako se djeca ne cijepe izlažu se riziku da obole od određenih zaraznih bolesti i njihovih teških komplikacija. Koje su to zarazne bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem?
Bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem su: TBC, hepatitis A i B, difterija, tetanus, pertusis, dječja paraliza, morbili, parotitis, rubeola, komplikacije infekcija hemofilusom, menongokokom, pneumokokom, VZV, rota virus.
Kakva je aktuelna situacija u Mostaru po pitanju obolijevanja od tih bolesti?
Situacija je za sada dobra jer nemamo tih bolesti.
S kojim podacima raspolažete kada je u pitanju obuhvat redovnom imunizacijom djece u Mostaru u 2020/2021. godini?
Postotak cijepljenja za 2020./2021. se kreće oko 70%.
Šta vas roditelji najčešće pitaju o cjepivima i o redovnoj imunizaciji?
Najčešća pitanja roditelja o cijepivima su: tko je proizvođač, je li naše cjepivo sigurno, moguće reakcije, povezanost MoPaRu sa autizmom.
Kako se postavljate prema roditeljima/starateljima koji eventualno odbiju cjepiti svoju djecu?
Mali postotak roditelja uopće ne želi razgovarati o značaju cijepljenja, jer ne žele cijepiti dijete. Ne prihvaćaju nikakve savjete niti preporuke, ne žele slušati o tome jer „znaju sve“. Nešto veći postotak želi cijepiti dijete, ali s odgodom, a izgovor je da će cijepiti dijete kad prohoda, progovori… Tim roditeljima nastojimo objasniti koje su prednosti cijepljenja, zbog čega cijepimo djecu, koje su kontraindikacije, moguće nuspojave… Obzirom da ne postoje kazne za necijepljenje, a i ako postoje ne provode se, roditelje ne možemo natjerati da cijepe djecu i jedino što možemo je razgovor koji očito ne daje zadovoljavajuće rezultate.
Šta konkretno poručujete roditeljima o važnosti redovne imunizacije?
Važnost redovne imunizacije je pokazala da su, zahvaljujući cjepivima, mnoge bolesti koje su završavale sa smrtnim ishodom iskorijenjene.
Kako unaprijeđivati povjerenje roditelj/staratelj – liječnik, budući da istraživanja pokazuju da roditelji kada odlučuju o imunizaciji najviše vjeruju liječnicima?
Liječnik treba biti primjer svojim pacijentima. Treba najprije redovito cijepiti svoju djecu, dovoljno vremena posvetiti u razgovoru s roditeljima, slušati zbog čega su nesigurni i ne žele cijepiti i pokušati objasniti sve prednosti cijepljenja.
Opišite nam kako se pedijatri u Mostaru angažiraju u promoviranju važnosti redovne imunizacije?
Obzirom da je broj pedijatara u PZZ u Mostaru mali na broj pacijenata, nemamo dovoljno vremena posvetiti se promociji važnosti redovne imunizacije za svakog pacijenta. Ono što možemo, uradimo u terminu za cijepljenje djeteta. Nama je potrebna pomoć s višeg nivoa jer ne primjećujemo da itko više razgovara o redovnom cijepljenju, nema predavanja, seminara, medijske popraćenosti, a očekuju se rezultati.
Kakva je saradnja vas pedijatara sa epidemiolozima u procesu redovne imunizacije i u borbi protiv gore spomenutih zaraznih bolesti?
Dom zdravlja Mostar je dobio epidemiologa tek unatrag 6 mjeseci i za sada je suradnja dobra. Obzirom na trenutnu situaciju sa COVID – 19 pandemijom o redovitom cijepljenju se manje razgovara.
Šta je još potrebno unaprijediti da bi se povećao broj cijepljene djece?
Najprije se treba raditi na edukaciji medicinskog osoblja (započeti još u medicinskoj školi !!!). U radionice, seminare i predavanja obavezno uključiti roditelje, odgajatelje, učitelje. Bitna je bolja i češća medijska popraćenost. Obavezna KONTROLA cijepljenja (pri upisu u vrtić, školu, sistemski pregledi…) i naravno sankcije. Ne prebaciti cijelu odgovornost na pedijatre jer pedijatri ne stižu uraditi sve, problemi na terenu i u životu su drugačiji. Uključiti cijelu zajednicu.
Koliko je pandemija COVID – 19 utjecala na redovnu imunizaciju u Mostaru?
U pandemiji COVID – 19 smanjen je postotak cijepljenja.
Šta savjetujete roditeljima čija djeca nisu cijepljena ili su nepotpuno cijepljena zbog panedemije COVID – 19, kako da nadoknade propuštena cjepljenja, odnosno, doze?
Roditeljima koji nisu redovno dovodili djecu na cijepljenje savjetujemo i pozivamo da nadoknade propuštene doze cijepiva.
U kolikoj mjeri su djeca obolijevala od COVID -19?
Broj oboljele djece od COVID – 19 Dom zdravlja Mostar:
2014.godište – 46
2015.godište – 15
2016.godište – 17
2017.godište – 11
2018.godište – 19
2019.godište – 20
2020.godište – 16
Ukupno 104 djece.
S kojim se još izazovima susrećete u svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi u Mostaru tokom pandemije COVID -19?
Roditelji češće traže pomoć pa čak i za neke stvari koje su im ranije bile normalne telefonski, jer se boje i ne žele dovesti djecu na pregled u Dom zdravlja zbog kontakata s drugom djecom.
