EBOLA – VIRUSNA ZARAZNA BOLEST

untitled

[rollover-tabs name=”id” ][rollover-tab name=”tab1” label=”ŠTA JE EBOLA”]

Ebola (Morbus viralis Ebola-nazvana i Afrička hemoragijska groznica) je rijetka ali teška, često smrtonosna virusna zarazna bolest u ljudi i primata (majmuni, čimpanze i gorile) izazvana infekcijom ebola virusom. Prvi put je opisana 1976.godine, nakon istovremene pojave u Južnom Zairu i Sjevernom Sudanu, sa preko 600 oboljelih.

Tipično, ebola se javlja u ograničenim epidemijama na afričkom kontinentu, u zemljama gdje se javlja autohtono: Kongo, Gabon, Sudan, Uganda i dr. U ostalim regionima, s obzirom na intenzivne međunarodne komunikacije, moguća je importovana Ebola kada se infekcija može prenijeti bliskim kontaktom, sa krvlju i dr. tjelesnim tekućinama oboljelih/umrlih, ali i kao bolnička infekcija (preko kontaminiranih instrumenata). Trenutno su pogođene zemlje Gvineja, Liberija, Siera Leone i Nigerija. Uzročnik je virus iz familije Filoviridae, osjetljiv na uobičajena dezinfekcijska sredstva, inaktivira ga T od 60^oCu trajanju od 30-60 min, u spoljašnjoj sredini (vlažnoj i suhoj) može se održati nekoliko dana.

Kako se širi?

Prirodni rezervoar virusa je nepoznat. Obično se prva osoba (index slučaj) zarazi kroz kontakt sa zaraženom životinjom. Ljudi mogu biti izloženi virusu ebole putem izravnog, bliskog fizičkog kontakta s tjelesnim tekućinama (krv, slina, stolica, urin, znoj i sl.) oboljele i/ili od ebole umrle osobe kao i kontaminirane odjeće oboljelog/umrlog, zatim predmeta kao što su igle kontaminirane sa zaraženim sekretima (bolnička infekcija!). Vrijeme inkubacije se kreće od 2 do 21 dan, najčešće 4-9 dana .

Koji su znakovi i simptomi bolesti?

Bolest počinje naglo, visokom temperaturom (>38^oC) praćenom glavoboljom, bolovima u mišićima, kostima, grloboljom, povraćanjem, proljevom. Nakon 3-4 dana javlja se gastroinestinalno, plućno krvavljenje, krvni podlivi konjunktiva, zatim u koži. Uz epidemiološki podatak o boravku osobe (unazad 21 dan) na području na kojem su registrirani oboljeli od ebole i pojavu visoke temperature, potrebno je odmah se javiti najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Zaražena osoba (njene tjelesne tekućine) postaje zarazna za druge sa pojavom prvih simptoma; Neliječena -smrtno završi u roku od 10 dana. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, epidemiološke ankete i laboratorijskih parametara, potvrda dijagnoze izolacijom uzročnika.

Kako se može spriječiti?

Ne postoji cjepivo protiv ebole.

-Izbjegavati izravan, nezaštićen kontakt s krvlju i tjelesnim tekućinama osobe oboljele/umrle od ebole, odnosno mogućim kontaminiranim/zagađenim predmetima.

-Izbjegavati bliski kontakt s divljim životinjama i ne jesti meso divljih životinja.

-Primjena higijenskih mjera zaštite tijekom rada sa oboljelim i njihovim biološkim materijalima.

-Osobe za koje se sumnja da su bile izložene infekciji virusom ebole trebaju se odmah javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu radi savjeta/medicinske pomoći.

-Nadzor kontakata (osobe koje su bile u bliskom, izravnom kontaktu sa tjelesnim tekućinama oboljelog), mjeriti tjelesnu temperaturu dva puta dnevno, u slučaju pojave groznice -hitna stroga bolnička izolacija.

[/rollover-tab][rollover-tab name=”tab2” label=”DEFINICIJA SLUČAJA EBOLE” ]

SUSPEKTNI SLUČAJ
Osoba koja ima konzistentne simptome i faktore rizika za ebolu:
1) Klinički kriteriji koji uključuju temperaturu veću od 38,6C i dodatne simptome: jaka glavobolja, bol u mišićima, povraćanje, dijareja, bol u abdomenu ili neobjašnjivo krvarenje; 2) Epidemiološki faktori rizika u zadnjih 21 dan prije pojave simptoma: kontakt sa krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama pacijenta za kojeg se zna ili sumnja da ima EVD; boravak u – ili putovanje u – područje gdje je EVD prenošenje aktivno*; ili direktni kontakt sa šišmišima, glodarima ili primatima iz endemičnih područja.

MOGUĆI SLUČAJ
Suspektni slučaj koji je imao kontakt sa EVD slučajem sa visokim ili niskim izlaganjem riziku (vidjeti ispod).

POTVRĐENI SLUČAJ
Osoba sa laboratorijskom potvrdom virusne infekcije ebole.

KONTAKTI EVD SLUČAJA
Kontakti EVD slučaja imaju različite nivoe izloženosti riziku:
Visokorizična izloženost uključuje bilo šta od sljedećeg:
• Perkutana ili mukozna izloženost tjelesnim tekućinama EVD pacijenta
• Direktna njega ili izloženost tjelesnim tekućinama EVD pacijenta bez odgovarajuće zaštitne opreme
• Laboratorijski radnik koji radi sa tjelesnim tekućinama potvrđenih EVD pacijenata bez odgovarajuće zaštitne opreme ili standardnih biosigurnosnih mjera
• Učešće u pogrebnim obredima koji uključuju direktnu izloženost ljudskim ostacima bez odgovarajuće zaštitne opreme u geografskom području gdje se dešava epidemija
Niskorizična izloženost uključuje bilo šta od sljedećeg:
• Član domaćinstva ili drugi usputni kontakt sa EVD pacijentom
• Pružanje njege pacijentu ili usputni kontakt1 bez visokorizične izloženosti sa EVD pacijentom u zdravstvenim ustanovama u zemljama pogođenim EVD epidemijom*
Bez poznate izloženosti Osobe bez poznate izloženosti- su bile prisutne u zemlji pogođenom EVD epidemijom* u zadnjih 21 dana bez nisko- ili visokorizične izloženosti.
1 Usputni kontakt se definira kao a) biti na udaljenosti od oko 1 m ili u istoj sobi ili području duži vremenski period (npr. zdravstveno osoblje, članovi domaćinstva), a pritom ne nositi preporučenu osobnu zaštitnu opremu ili b) imati kratak direktni kontakt (npr. rukovati se) sa EVD slučajem, pri tome ne noseći preporučenu osobnu zaštitnu opremu. U ovom trenu, kratke interakcije poput kretanja kroz bolnicu ili prolaska pored pacijenta ne predstavljaju usputni kontakt.

UPRAVLJANJE SUSPEKTNIM/POTVRĐENIM SLUČAJEM EBOLE

-Suspektni slučaj mora biti izoliran sve dok se dijagnoza ne potvrdi odnosno isključi.
-Suspektni slučaj mora biti smješten u jednokrevetnu sobu (sa posebnom kupaonom/sanitarnim čvorom) sa ulazom koji se zaključava, i medicinskom opremom za individualnu namjenu po pacijentu
-Zdravstvena ustanova treba voditi dnevnik svih osoba koje ulaze u sobu pacijenta. Inače, posjete treba izbjegavati ili ograničiti
-Pružatelji zdravstvenih usluga trebaju nositi rukavice, ogrtač (vodotporan), zaštitne naočale (ili štitnik za lice) i masku za lice. Dodatna oprema za osobnu zaštitu može biti potrebna u određenim situacijama kao što su prisutne obilne količine krvi i drugih tjelesnih tekućina, povraćenog sadržaja, fecesa. Dodatna zaštita može uključiti, ali ne ograničavajući se na dvostrukim/dvoslojnim rukavicama, jednokratnu zaštitnu odjeću i obuću.
-Kod suspektnih odnosno potvrđenih slučajeva, treba izbjegavati primjenu postupaka pri kojima se stvara aerosol. Ako se provode, osobna zaštitna oprema treba uključivati maske – N95 sa respiratorom, a postupak treba provesti u sobi sa izoliranim zrakom.
-Pazljivo čišćenje i dezinfekcija okoliša i sigurno rukovanje potencijalno kontaminiranim materijalima je od najveće važnosti ( krv, znoj, bljuvotine, izmet, i druge tjelesne izlučevine predstavlja potencijalno zarazni materijal).
-Virus Ebole je osjetljiv na uobičajene dezinficijense uključujući 10 % natrijev hipoklorita (varikina), ili kvarterne amonijeve ili fenolne proizvode.
-Osobe koje obavljaju poslove čišćenja i dezinfekcije okoliša trebaju nositi preporučenu osobnu zaštitnu opremu kao što je gore opisano.
-Zaštita očiju- štit za lice, masku za lice s naočalama- treba nositi pri obavljanju poslova kao što su zbrinjavanje tekućeg otpada koji može stvarati prskanje.
[/rollover-tab]
[rollover-tab name=”tab3” label=”MJERE NADZORA I KONTROLE”]

Mjere nadzora i kontrole EBOLE u FBiH

Odlukom Komisije za zarazne bolesti Federalnog ministarstva zdravstva, sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Službene novine 29/05) i obvezama koje zemlja ima po Međunarodnoj zdravstvenoj regulativi (IHR), uspostavljen je pojačan nadzor nad pojavom ove bolesti u Federaciji Bosne i Hercegovine. To podrazumijeva pojačan nadzor nad prometom putnika i roba koji dolaze sa područja u kojima se registrira ebola, na svim graničnim prijelazima u zemlji.

Svakom Zavodu za javno zdravstvo kantona je naložena obveza postupanja u skladu sa odredbama Federalnog Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti “obvezan je nadzor nad osobama koje su bile ili za koje postoji sumnja da su bile u kontaktu sa osobama oboljelim ili sa osobama za koja postoji sumnja da su oboljele od karantenskih bolesti).. Kantonalni zavodi koji imaju granični prijelaz trebaju uspostaviti stalnu komunikaciju sa graničnom sanitarnom inspekcijom, Državnom graničnom službom radi osiguranja nadzora nad putnicima koji dolaze iz zemalja u kojima je registrirano oboljevanje/epidemija ebole, odnosno koji su mogli biti izloženi zarazi virusom ebole.

Ažuriran Spisak odgovornih kantonalnih koordinatora
Pored pravilnog informiranja i podizanja svjesnosti o mogućim rizicima i kako ih izbjeći, (Letak za putnike u međunarodnom prometu, informat.materijali koji se distribuiraju povratnicima sa Hadža, putem medija, Web stranice Zavoda i dr) primjenjuju se mjere zdravstvenog nadzora nad putnicima u međunarodnom prometu (unutar 21 dan od zadnjeg kontakta, moguće izloženosti zarazi, osoba je obvezna biti u kontaktu sa zdravstvenom službom, a u slučaju pojave simptoma- potrebna hitna bolnička izolacija. U svrhu provođenja procedura nadzora, uspostavljena je suradnja Zavoda za javno zdravstvo sa graničnom sanitarnom inspekcijom, DGS, i dr službama- primarno u graničnom prometu.Sve mjere nadzora i kontrole su u skladu sa preporukama SZO.
Ukoliko se postavi sumnja na pojavu ebole (u skladu sa definicijom slučaja), pacijent se, ovisno o udaljenosti, upućuje u jedan od kliničkih centara (UKC Sarajevo, UKC Tuzla i SKB Mostar) uz prethodnu telefonsku najavu i mjere predostrožnosti, na infektivnu kliniku Sarajevo određenu za hospitalizaciju prvih slučajeva.
Pacijent s febrilnom bolešću i pozitivnom epidemiološkom anketom se hospitalizira (izolacijski punkt) infektivnog odjela (UKC Sarajevo, UKC Tuzla, SKB Mostar)
Mjere pripravnosti podrazumijevaju i redovito praćenje inormacija SZO, ECDC.

[/rollover-tab][rollover-tab name=”tab4” label=”PROCEDURE NADZORA PUTNIKA” ]

Procedure nadzora putnika u međunarodnom prometu

1. Informaciju o dolasku putnika sa područja registrirane ebole Državna granična služba dostavlja graničnom sanitarnom inspektoru radi organiziranja/provedbe ulaznog screeninga-upitnika na za to prethodno određenom mjestu;

2. Sanitarni inspektor /po potrebi, u suradnji sa liječnikom prethodno određene zdravstvene ustanove- kantonalni zavod/najbliža zdravstvena ustanova (sa prethodno utvrđenom listom kontakt telefona) provodi anketu prema pripremljenom upitniku;

3. Popunjeni upitnik za putnike iz skupine 1. (bez rizičnog kontakta i bez simptoma) inspektor zadržava kod sebe;

4. Na temelju Popunjenog upitnika za putnike iz skupine 2, sanitarni inspektor izdaje Rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor (jedan primjerak rješenja u kojem se navodi ustanova u koju se upućuje dobija putnik, jedan primjerak se dostavlja toj zdravstvenoj ustanovi/kantonalnom zavodu koji o tome izvještava Federalni zavod za javno zdravstvo.

5. Na temelju popunjenog upitnika za putnike iz skupine 3, procjene zdravstvenog stanja putnika i postavljanja kriterija suspektnog slučaja (u konzultaciji sa nadležnim infektologom), liječnik screening tima obavještava Infektivnu kliniku o upućivanju pacijenta, obavještava nadležnu zdravstvenu ustanovu radi transporta pacijenta (pacijentu dati masku i nepropusne rukavice).
Do izmještanja na infektivnu kliniku, pacijent (kojem je data maska i rukavice) se nalazi u izolacijskoj sobi.
Liječnik tima dostavlja HITNU /telefonsku prijavu o SUSPEKTNOM slučaju upućenom na Infektivnu kliniku, nadležnom kantonalnom odnosno Federalnom zavodu za javno zdravstvo.

6. Informacije o pacijentu upućenom na Infektivnu kliniku, nakon evaluacije njegovog zdravstvenog stanja, Infektivna klinika HITNO dostavlja Federalnom zavodu za javno zdravstvo koji o tome izvješćuje FMZ.

7. Ukoliko se radi o stranom državljaninu iz skupine 2, sanitarni inspektor obavještava
Zavod za javno zdravstvo FBiH, koji dalje provodi postupak

Povratak hodočasnika (hadžija) iz Saudijske Arabije, avionom- algoritam:

1. Ljekar koji dolazi sa hodočasnicima prvi izlazi i referiše higijensko-epidemiološkoj službi zdravstveno stanje hodočasnika
2. Ukoliko ima akutno febrilnih osoba, ili osoba sa simptomima neke akutne infekcije, upućuju se na punkt Hitne medicinske pomoći radi trijaže, odnosno, ovisno o težini bolesti, na Kliniku za infektivne bolesti (prethodno obavijestiti Kliniku odakle dolazi pacijent)
3. Febrilni pacijenti dobivaju maske za sebe
4. Svim hodočasnicima, zbog aktuelne epidemiološke situacije po pitanju ebole) se dijeli pripremljeni letak o eboli i savjet da ukoliko se jave simptomi akutne infekcije (temperatura, proliv, povraćanje..), unutar 21 dan po povratku telefonom obavijeste zdravstvenu službu, ljekara kojem pripadaju da su bolesni, te da su boravili van zemlje

Povratak kopnenim putem tj. autobusima:
1. Ljekari koji dolaze sa hodočasnicima prvi izlaze i referišu higijensko-epidemiološkoj službi zdravstveno stanje hodočasnika
2. Ukoliko ima akutno febrilnih osoba upućuju se prema ekipi Hitne medicinske pomoći koja mora biti na mjestu gdje će se dočekati hodočasnici
3. Nakon trijaže, ukoliko ima srednje teških, odnosno teških pacijenata, oni se upućuju prema najbližoj Klinici za infektivne bolesti ili bolnici koja ima infektivni odjel
4. Febrilni dobivaju maske za sebe i članove porodice koji ih dočekuju
5. Svim hodočasnicima se dijeli pripremljeni letak o eboli, zbog aktuelne epidemiološke situacije po pitanju ebole i savjet da ukoliko se jave simptomi akutne infekcije (temperatura, proliv, povraćanje..) unutar 21 dan po povratku, telefonom obavijeste zdravstvenu službu, ljekara kojem pripadaju da su bolesni, te da su boravili van zemlje

Medicinsko osoblje mora provoditi propisane mjere zaštite!

Osoblje koje dolazi u kontakte sa putnicima (policija, carinici, inspektori i ostali) trebaju se pridržavati preporučenog algoritma i standardnih mjera zaštite od infekcije;
Standardne mjere zaštite!
Lična zaštita
Higijena ruku je najvažnija mjera kontrole infekcija
• Operite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi nakon što ste dolazili u kontakt ili pomagali bolesnom putniku ili ako dolazite u kontakt tjelesnim tekućinama ili površinama koje mogu biti kontaminirane.
• Pranje ruku sa alkoholom su samo alternativa za pranje ruku sapunom, ali neće biti učinkovita ako su ruke vidljivo zaprljane.
• Izbjegavajte dodirivanje usta, očiju, nosa prljavim rukama ili rukavicama
Rukavice za jednokratnu uporabu ( rukavice ne zamjenjuju odgovarajuće higijenu ruku )
Nepropusne rukavice za jednokratnu uporabu nosite kod :
• Kontakta sa bolesnim putnikom
• Kad dolazite u kontakt s tjelesnim tekućinama (krv, povraćanje, proljev…), potencijalno kontaminiranim površinama ili zahodima
• Pažljivo skidajte rukavice kako bi izbjegli kontaminiranje odjeće i sebe zaštitili od zaražavanja
• Propisno odložite zaprljane rukavice nakon upotrebe u plastičnu vrećicu, i ne koristite ih ponovno
• Perite ruke sapunom i vodom ili sredstvima na bazi alkohola nakon skidanja rukavica
Maske za lice
• Hirurške maske za lice trebaju nositi bolesne osobe- one mogu smanjiti širenje respiratornih infekcija putem kašlja, kihanja ili govora; ne preporučuje za korištenje kod osoba koje nisu bolesne

UPITNIK ZA PUTNIKE – BOSANSKI JEZIK – download
UPITNIK ZA PUTNIKE – FRANCUSKI JEZIK – download
UPITNIK ZA PUTNIKE – ENGLESKI JEZIK – download

[/rollover-tab] [/rollover-tabs]