Dan planete Zemlje se u čitavom svijetu obilježava 22. aprila. Tradicija obilježavanja ovog datuma potiče još iz 1970. godine, a 1990. godine ovaj datum je postao međunarodnim danom. Cilj obilježavanja ovog dana je da se ukaže na ugroženost prirode i na čovjekov nemar prema njoj, te na opasnost koja prijeti životu na Zemlji.
Ove godine Dan planete Zemlje se obilježava pod sloganom „Drveće za Zemlju“.
Drveće je glavni izvor kiseonika u atmosferi. Ono predstavlja pluća naše Planete. Jedno razvijeno drvo bora ili nekog drugog sličnog drveta ima površinu listova koja može da pokrije od 40 do preko 120 ari zemljišta kiseonikom, zavisno od vrste drveta. Drveće kišnih šuma ima površinu listova koja pokriva više od 16 hektara po drvetu. Kroz ovako veliku površinu sunčeva svjetlost se koristi kao izvor energije, koji korištenjem ugljenika pokreće pretvaranje ugljen-dioksida u kiseonik i biljnu materiju. Drveće doslovno udiše ugljen-dioksid kroz tu veliku površinu listova, a ispušta kiseonik. Osim toga, šuma u svojim krošnjama može zadržati više desetaka tona prašine, sumpor dioksida, azotnih oksida i drugih štetnih materija, što ovisi o vrsti drveća i gustoći krošnji. Asimilacijska površina šumskog drveća značajno je veća od površine koju sama šuma zauzima.
Hidrološka funkcija šume sastoji se pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, te u stalnosti snabdijevanja vodom i sprječavanju njenog brzog oticanja. Hidrološki uticaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme dugotrajnih kiša i ljetnjih pljuskova, kao i u proljeće za vrijeme topljenja snijega. Vjetrobranskom funkcijom šuma sprječava prekomjerno isparavanje i isušivanje poljoprivrednog zemljišta i promjenu mikroklime.
Nemilosrdnim uništavanjem šuma na račun novih naselja i saobraćajnica, čovjek ugrožava opstanak svih živih bića na Zemlji. Iz dana u dan sve je više stanovnika, naselja, industrijskih pogona, elektrana, toplana, a samim tim i onih u čijem je interesu krčenje šuma i koji imaju veliki ekonomski interes u tome. Upravo krčenjem šuma, a posebno onoh tropskih, čovjek je izazvao ogromne, štetne i dalekosežne posljedice koje ozbiljno ugrožavaju sav živi svijet na Zemlji. Spaljivanjem drveća, uglja i nafte unosi se više od 6 milijardi tona ugljenika u atmosferu svake godine. Taj ugljenik (većim dijelom u obliku gasa ugljen-dioksida) stvara omotač koji uzrokuje efekat staklene bašte, za koji Ujedinjene Nacije i upućeni naučnici vjeruju da može izazvati ekstremne klimatske uslove širom svijeta.
Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa velikim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Šume i klimatske promjene se nalaze u specifičnom odnosu, u kome klimatske promjene prijete da unište šumu ubrzanim povećanjem temperature vazduha, dok šume sa druge strane ublažavaju posljedice klimatskih promjena i pomažu u sprječavanju njihovog daljeg razvoja. U toj borbi koja se odvija između šuma sa jedne strane i klimatskih promjena sa druge, šumama je potrebna pomoć čovjeka. Neophodno je promijeniti stare navike i usvojiti nove, koje su ispravnije i humanije. Treba razmišljati i o budućim generacijama koje tek dolaze i šta će njima ostati, ako čovjek i dalje bude uništavao sve oko sebe.
Sve šume u Bosni i Hercegovini imaju klimatsko – zaštitnu funkciju. Ta funkcija je veća na područjima gdje je šumovitost krajolika manja. Tako svaka obrasla površina ima velik uticaj na klimu u ovom području. Šume predstavljaju jedan od osnovnih resursa u Strategiji razvoja Bosne i Hercegovine u narednom periodu. Na nivou države nema ministarstva nadležnog za šumarstvo, a prema vanjskim institucijama šumarstvo zastupa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Zakonska regulativa iz oblasti zaštite okoliša nije u potpunosti prilagođena evropskim standardima. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se u prethodnom ratu. Međutim, u toku je nekoliko važnih projekata na nivou Bosne i Hercegovine koji kao konačan cilj imaju uspostavljanje transparentnog upravljanja i gospodarenja šumama i primjenu svjetskih i evropskih standarda u svim segmentima šumarstva.
Svaki pojedinac takođe može doprinijeti zaštiti šuma – smanjiti potrošnju energije u domaćinstvu, odvajati i propisno odlagati otpad, uticati na državne i lokalne vlasti da usvoje i primjenjuju zakone itd.
Prije odlaska u šumu važno je znati:
- da se ne smiju uništavati stabla i šumsko rastinje;
- da se ne smije paliti otvorena vatra, ukoliko se koristi roštilj prije odlaska se mora očistiti mjesto boravka, a ugljen iz roštilja odstraniti samo kada uopšte nema žara;
- da se ne smije ostavljati smeće u šumi;
- da se ne smiju uništavati znakovi i objekti u šumi;
- da se ulje od automobila nikada ne smije bacati u prirodu, jer je izuzetno otrovno i trajno truje zemljište i podzemnu vodu;
- da se ne smiju odbacivati istrošene baterije;
- da se ne smiju koristiti deterdženti za pranje u potocima i sl..
