21. SEPTEMBAR SVJETSKI DAN ALZHEIMEROVE BOLESTI

Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti i Svjetski dan Alzheimerove bolesti koordinira Alzheimer’s Disease International (ADI).
ADI i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenuli su Svjetski dan Alzheimerove bolesti 21. septembra 1994. Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti uslijedio je šesnaest godina kasnije, s prvom kampanjom podizanja svijesti provedenom 2010. u 12 zemalja.
Demencija je skupni naziv za moždane sindrome koji utječu na pamćenje, mišljenje, ponašanje i emocije te je vodeći uzrok invaliditeta i ovisnosti o njegovateljimai/ili obitelji kod starijih osoba. Svaka osoba doživljava demenciju na svoj način, ali općenito oboljelima je potrebna pomoć u svim aspektima svakodnevnog života.
Alzheimerova bolest najčešći je uzrok progresivne demencije u starijih odraslih osoba, ali postoji i čitav niz drugih uzroka demencije. Druge vrste demencije uključuju vaskularnu demenciju, demenciju Lewyjevih tjelešaca i fronto-temporalnu demenciju. Demencija može pogoditi i osobe mlađe od 65 godina što je poznato kao demencija mladosti.
Alzheimerova bolest je neizlječiva i u zadnjim stadijima dovodi do potpune ovisnosti o drugima.
Uslijed propadanja moždanih stanica, bolesnici gube kognitivne sposobnosti. Naglašen je gubitak pamćenja, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, nemogućnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti i radnji.
Ovi bolesnici imaju izražen osjećaj bespomoćnosti i izgubljenosti. Briga o oboljelom od Alzheimera u potpunosti mijenja život čitave obitelji, skrbnika i zajednice te ih stavlja u vrlo težak položaj.
Uzrok bolesti do sada nije u potpunosti razjašnjen. Naučnici smatraju da postoji više faktora rizika za nastanak ove bolesti. Nepromjenjivi faktori rizika su dob i genetsko naslijeđe (pozitivna porodična anamneza). Dob je je najznačajniji faktor rizika. Bolest se najčešće javlja između 65. i 85. godine života. Pozitivna porodična namneza povećava šansu za razvoj bolesti, zbog genetskih i/ili okolišnih faktora.
Dvije vrsta gena utiču na to da li će se razviti neka bolest: geni koji povećavaju rizik za nastanak bolesti i geni koji uzrokuju nastanak bolesti (deterministički geni). Geni za nastanak Alzheimerove bolesti pronađeni su u obe kategorije. Procjenjuje se da je samo 1% slučajeva ove bolesti uzrokovano determinističkim genima, što ukazuje na to da promjenjivi faktori rizika znatno utiču na razvoj bolesti kod osoba koje posjeduju gene koji povećavaju rizik za nastanak bolesti.

Neki od promjenjivih faktora su:
– Povrede glave- postoji veza između prethodnih povreda glave i nastanka demencije; zaštitite vašu glavu tako što ćete obavezno staviti pojas tokom vožnje, nositi kacigu tokom vožnje bicikla, romobila i rošli i tokom drugih sportski aktivnosti.
– Veza mozak-srce- rizik za razvoj Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije veći je kod postajanja bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara, visokog krvnog pritiska i visokog holesterola.
– Način starenja- zdravo starenje koje podrazumijeva zdravu ishranu, socijalnu i fizičku aktivnost, izbjegavanje duhana i alkohola ima bolji utjecaj na zdravlje cijelog organizma te samim tim smanjuje mogućnost nastanka bolesti.

Situacija u svijetu i u FBiH
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da 47,5 miliona ljudi širom svijeta živi s demencijom. Alzheimerova bolest odgovorna je za oko 50 do 70 % svih slučajeva demencije.
Prema statističkom izvještaju o oboljenjima po spolu i dobnim skupinama za 2021. godinu Zavoda za javno zdravtsvo FBiH u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano je ukupno 1109 oboljelih od demencije čiji je uzrok Alzheimerova bolest. U poređenju sa 2020. godinom kada je registrovano ukupno 758 oboljelih i 2019. godinom kada je registrovano ukupno 723 oboljelih od demencije uzrokovane Alzheimerovom bolesti, primjetan je znatan rast broja oboljelih. Najveći broj oboljelih pripada skupini stanovništva preko 60 godina dok češće obolijevaju osobe ženskog spola.
2021. i 2022.- „Upoznajte demenciju, upoznajte Alzheimerovu bolest“
#UpoznajteDemenciju #KnowDementia #UpoznajteAlzheimerovubolest #KnowAlzheimers
Tema Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti 2021. i 2022. je “Upoznaj demenciju, upoznaj Alzheimerovu bolest”. Tema je usmjerena na važnost pravovremene dijagnoze, kao i na 10 znakova upozorenja na demenciju i Alzheimerovu bolest i kontinuiranu potrebu da se razbije stigma koja još uvijek okružuje Alzheimerovu bolest i demenciju.
Kampanja za 2022. godinu ima za cilj da se nadovezuje na prošlogodišnju kampanju, koja se fokusirala na put dobijanja dijagnoze Alzheimerove bolesti ili demencije, kao i na znakove upozorenja na demenciju, kontinuirani učinak COVID-19 na globalnu zajednicu oboljelih od demencije i još mnogo toga.
Poruka kampanje „Zajedno možemo učiniti mnogo“ , ima za cilj da privuče više ljudi da se pridruže kampanji.
Mnoga udruženja za Alzheimerovu bolest i demenciju širom svijeta organiziraju prigodne šetnje, prikupljanje sredstava, aktivnosti podizanja svijesti i kampanje kako bi skrenule pažnju na one u svojoj zajednici koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću ili drugim vrstama demencije. Zbog globalne pandemije COVID-19, mnoga udruženja, uključujući članove ADI-a, organiziraju događaje i aktivnosti virtualno.

10 znakova Alzheimerove bolesti:
• gubitak pamćenja;
• poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka;
• proteškoće govora, čitanja i pisanja;
• vremenska i prostorna dezorijentacija;
• loše ili smanjeno rasuđivanje;
• poremećaj apstraktnog mišljenja;
• postavljanje stvari na pogrešno mjesto;
• promjene u raspoloženju i ponašanju;
• izazovi u razumijevanju vizualnih i prostornih informacija;
• gubitak interesa za posao i društvene aktivnosti.

#UpoznajteDemenciju #KnowDementia #UpoznajteAlzheimerovubolest #KnowAlzheimers

Izvori
1. https://www.alzint.org/
2. https://www.alzheimer-europe.org/
3. https://www.demencija.org/
4. https://www.alz.org/alzheimers-dementia/what-is-alzheimers
5. Izvještaj o bolestima i stanjima utvrđenim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u FBIH, 2019-2021 ZZJZFBIH

Pročitajte više

Održane radionice za stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja svih profila

U periodu od 16.-20.10.2017. godine, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, održano je 10 stručnih radionica timova centara za mentalno zdravlje i psihijatrijskih odjela/klinika o novim izvještajnim obrascima u oblasti mentalnog zdravlja, u skladu sa Zakonom o evidencijama u oblasti zdravstva Federacije BiH i međunarodnim obavezama izvještavanja. Provedenu edukaciju je podržao Projekat mentalnog zdravlja u BiH, koji administrira Asocijacija XY i finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju.

Edukaciju je pohađalo preko 200 stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja svih profila: doktori specijaliste neuropsihijatrije i psihijatrije, psiholozi, socijalni radnici, medicinske sestre/tehničari i okupacioni terapeuti. Edukatori su bili predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u sastavu: mr.psih. Iskra Vučina, prim.dr. Alma Gusinac-Škopo, mr.sc.dr. Šeila Cilović-Lagarija i prim.dr. Marina Bera iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Pročitajte više

Suicid


Ključne činjenice

• Svake godine u svijetu gotovo 800 000 ljudi umire zbog samoubojstva.
• 1 osoba svakih 40 sekundi oduzme sebi život
• Iza svakog samoubojstva, mnogo je više ljudi koji pokušavaju da oduzime vlastiti život, ali ne realizuju samoubojstvo.
• Zaštitni faktori uključuju visoko samopoštovanje i društvenu “povezanost”.
• Prethodni pokušaj samoubojstva je najvažniji je faktor rizika za samoubojstvo u općoj populaciji.
• 78% samoubojstava globalno se javlja u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
• Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti među 15-29-godišnjacima u svijetu.
• Trovanje pesticidima, vješanja i smrt od vatrenog oružja su najčešće metode izvršenja samoubojstva na svjetskom nivou.
• 28 zemalja ima razvijene Nacionalne startegije sprječavanja samoubojstva.
• 60 zemalja ima dobro organizovanu registraciju i podatake o samoubojstvima.

Pročitajte više

Prvi teorijsko-praktični okvir za prevenciju i promociju u oblasti mentalnog zdravlja

New Image 1U sklopu projektnog zadatka „Provođenje preventivnih i promotivnih programa u mentalnom zdravlju“, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Institut za javno zdravstvo RS su u prethodnom periodu kreirali prvi Teorijsko-praktični okvir za prevenciju i promociju u oblasti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. Pisanje Okvira je podržano od strane Federalnog ministarstva zdravstva te Projekta mentalnog zdravlja u BiH koji administrira Asocijacija XY i finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju.

Okvir sadrži sve važne teme o tome kako osmisliti i provesti preventivno-promotivni program iz obasti mentalnog zdravlja u zajednici (teorijski principi prevencije i promocije u mentalnom zdravlju, intervencije kod male i školske djece, adolescenata i ugroženog stanovništva, zaštitni i rizični faktori u mentalnom zdravlju, proces planiranja preventivno-promotivnih programa, procjena potreba u zajednici, plan aktivnosti, monitoring i evaluacija, detaljni opisi prevencije određenih poteškoća (depresija, suicid, anksioznost), rad u lokalnoj zajednici, zagovaranje, socijalni marketing) i mnoge druge teme neophodne za kreiranje kvalitetnog programa usmjerenog na unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja.

Pročitajte više