Sedmica Antibiotske svjesnosti obilježava se svake godine, dajući mogućnost da se podizanjem svijesti o važnosti odgovarajućeg korištenja antibiotika pomogne u sprječavanju stvaranja antibiotske otpornosti tj. rezistencije mikroorganizama na djelovanje antibiotika.
Svjetsko obilježavanje sedmice „Otpornosti antibiotika“ započelo je 2015. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija postavkom teme na godišnjoj skupštini, shvatila da je to jedan od prioriteta za borbu, tj. prevenciju i obezbjeđivanje odgovarajućeg treatmana infektivnih bolesti primjenom sigurnih i efikasnih lijekova, a ponukano Svjetskom sedmicom antibiotika (11-17.11.)
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše antibiotsku rezistenciju na ovaj način: “Antibiotska otpornost/rezistencija se javlja kada bakterija mijenja svoj odgovor na primjenjeni lijek (antibiotik). Znači, bakterije, a ne osobe ili životinje postaju otporne na antibiotsko djelovanje!
Antibiotici spašavaju živote! Koristi od upotrebe antibiotika prevazilaze rizik od njihovog korištenja, ali samo ako se pravilno koriste!
No, korištenje antibiotika nije najpravilniji odgovor na bolesti uzrokovane virusima, već samo bakterijama.
Evo nekih činjenica koje biste trebali znati o antibioticima:
Kad Vam antibiotici nisu potrebni, njihova primjena Vam neće pomoći, ali nuspojave bi Vam i dalje mogle naštetiti
- Antibiotska rezistencija (otpornost) spada u najurgentnije prijetnje javnom zdravlju stanovništva.
- Antibiotici spašavaju živote, ali, prilikom svake upotrebe, istovremeno je moguća i neželjena reakcija na lijek, kao i razvijanje antibiotske otpornosti (rezistencije).
- Antibiotska rezistencija ne znači da je tijelo postalo otporno na antibiotik, već se radi o bakterijskom razvoju otpornosti na djelovanje antibiotika.
- Ukoliko bakterija postane otporna , više nema mogućnosti borbe, tj djelovanja antibiotika, što omogućava umnožavanje bakterije, i širenje infekcije u organizmu.
- Neke od otpornih bakterija nije uošte moguće izliječiti, a omogućeno je njihovo širenje i na druge organizme tj ljude.
- Antibiotici ne djeluju na viruse, poput onih koji izazivaju prehladu, grip, bronhitis ili curenje iz nosa, čak i ako je sluz gusta, žuta ili zelena.
Primjer : U SAD-u, svake godine najmanje je 2 miliona ljudi zaraženo nekom od otpornih bakterija, i skoro 23,000 umrlih u ovoj zemlji godišnje se može povezati sa pojavom otpornosti bakterija oboljelih na antibiotik.
Poruka za zdravstvene radnike
- Slijedite kliničke vodiče za propisivanje antibiotske terapije!
Pravi i ciljani antibiotik, u odgovarajućoj dozi, dužini trajanja i u pravo vrijeme.
- Minimalno korištenje antibiotske terapije na, uz maksimalan benefit po pacijentovo liečenje istovremeno smanjuje i rizik od rezitencije i nus (neželjenih) efekata antibiotika.
- Zaštitite pacijenta, tako što antibiotik propisujete samo kad za to postoji potreba. Moguće je da ćete učiniti više štete nego koristi propisujući ga kada nije potreban.
- Objasnite pacijentu da mu antibiotik nije potreban u slučaju virusne infekcije, kako da se sam zaštiti, i kada da potraži pomoć u slučaju pogoršanja.
- Informišite i objasnite pacijentu i članovima obitelji o posljedicama zloupotrebe antibiotika poput alergijskih reakcija, stvaranja otpornih sojeva bakterija, te nus efekata.
- Educirajte svoje pacijente da prepoznaju znake i simptome sepse, te u kojim slučajevima da se jave u zdravstvenu ustanovu.
- Pridržavajte se principa održavanja higijene ruku , slijedeći preventivne mjere za svakog pacijenta.
Poruka za građane / pacijente
Respiratorne bolesti (Bolesti disajnih organa) uzrokovane virusima prolaze za sedmicu do dvije dana, bez obzira na tretman i liječenje.
Da biste bili i ostali zdravi, pridržavajte se slijedećih uputa:
- Često perite ruke
- Prekrijte podlakticom usta dok kašljete
- Ostanite kod kuće kada ste bolesni
- Vakcinišite se protiv gripa ( i svim preporučenim vakcinama)
