Uticaj aerozagadjenja na zdravlje i mjere zaštite
Zagađenje zraka je veliki ekološki rizik za zdravlje i procjenjuje se da godišnje uzrokuje oko 2 miliona slučajeva prerane smrti širom svijeta. Gotovo trećina stanovnika evropskih gradova je izložena zagađenosti zraka iznad granice koju dozvoljavaju propisi EU, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske agencije za zaštitu čovjekove okoline (EEA).
Postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i prirodi. Za najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumporni dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Ugljovodonici (metan, etan, propan, butan i dr.) su sporedni proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi. U atmosferi mogu biti prisutni u velikom broju, a najveći emiteri su uređaji za rashlađivanje i zapaljena guma. Sumpor dioksid je uglavnom proizvod sagorijevanja fosilnih goriva (uglja), a otrovna jedinjenja azota najviše nastaju u energetskim postrojenjima i automobilskim izduvnim gasovima. Ugljen monoksid je jedan od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i gasovitih goriva i industrijski procesi.