Aktuelne novosti

Zagađenje zraka je veliki ekološki rizik za zdravlje i procjenjuje se da godišnje uzrokuje oko 2 miliona slučajeva prerane smrti širom svijeta. Gotovo trećina stanovnika evropskih gradova je izložena zagađenosti zraka iznad granice koju dozvoljavaju propisi EU, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske agencije za zaštitu čovjekove okoline (EEA).

Postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i prirodi. Za najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumporni dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Ugljovodonici (metan, etan, propan, butan i dr.) su sporedni proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi. U atmosferi mogu biti prisutni u velikom broju, a najveći emiteri su uređaji za rashlađivanje i zapaljena guma. Sumpor dioksid je uglavnom proizvod sagorijevanja fosilnih goriva (uglja), a otrovna jedinjenja azota najviše nastaju u energetskim postrojenjima i automobilskim izduvnim gasovima. Ugljen monoksid je jedan od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i gasovitih goriva i industrijski procesi.

Mostar je od 10-12.decembra/prosinca 2015. godine bio domaćin specijalistima javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH na Drugom simpoziju pod motom „Javno zdravstvo i pravo na zdravlje“.

Simpozij je organiziralo Udruženje specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH, pod pokroviteljstvom UNDP BiH, a uz potporu Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Zavoda za javno zdravstvo HNK, kao i Ljekarske/liječničke komore HNK/Ž.

Tokom trodnevnog rada Simpozija prezentirana su  62 znanstvena rada, a teme su obuhvatile javno-zdravstvene aspekte ljudskih prava, uključujući korištenje zdravstvene zaštite, zatim procjenu zdravstvenog stanja i čimbenika rizika, aktualne epidemiološke probleme i imunizaciju, okoliš i održivi razvoj, mentalno zdravlje i nasilje, stigmu i diskriminaciju.

Prvi decembar/prosinac, Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, obilježen je danas na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. “Javni čas” u sva tri bosanskohercegovačka grada simbolično je počeo u 11:55h, pod sloganom “Ostvarili smo uspjeh, održimo ga”.

Od 1986. godine, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om u BiH, do kraja 2015. godine u BiH je registrirano 287 osoba sa HIV infekcijom. Dominantni put prijenosa je seksualni, od čega 45% heteroseksualni, 39% homo/biseksualni, dok je u 8% slučajeva put prijenosa injekciono korištenje droga. Prim. dr Jelena Ravlija kazala je kako stopa preživljavanja od ove bolesti iznosi 80-100% ukoliko je blagovremeno utvrđena dijagnoza i ako se redovno koristi terapija.

U subotu, 14.11.2015. godine, aktivnostima ispred BBI centra, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH obilježio je Svjetski dan dijabetesa.

Sa Udruženjem dijabetičara djece i omladine KS i farmaceutskim kućama,  organizirano je mjerenje šećera u krvi, visine i težine, kao i podjela promotivnog materijala zainteresiranim građankama i građanima.

Medijima su se u ime Udruženja dijabetičara djece i omladine KS obratili prim. dr Midhat Mujić i Kenan Mujagić, a kao predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH doc. dr Aida Ramić-Čatak i dr Aida Filipović-Hadžiomeragić.

U petak, 13.11.2015. godine, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH ugostio je grupu od 37 mikrobiologa iz Republike Hrvatske. U grupi su bili mikrobiolozi iz svih krajeva Hrvatske (Zagreb, Karlovac, Vrbovec, Gospić, Vinkovci, Split, Požega, Osijek, Varaždin, Dubrovnk, Šibenik, Rijeka i Zadar), kao predstavnici Županijskih Zavoda za javno zdravlje (Gospić, Požega, Osijek, Varaždin, Dubrovnik i Rijeka), nekoliko laboratorija (Labosano i Vodovod Šibenik), industrije prehrambenih proizvoda, vode za piće i proizvodnje mikrobioloških podloga (Komed, PIK Vrbovec, Belje, Zvijezda, Živa voda i Vivera), te dva predstavnika Euroinspekta.