Aktuelne novosti

Na Svjetski dan zdravlja 2018. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva svjetske vođe da poduzmu konkretne korake kako bi se kretali prema općem zdravstvenom pokrivanju. To znači da svatko i svugdje može pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama, bez suočavanja s financijskim poteškoćama, kako je i navedeno u ciljevima održivog razvoja.

WHO odgovor UHC se čvrsto temelji na Ustavu WHO-a iz 1948. godine, čije polazište jeste da je zdravlje temeljno ljudsko pravo i obavezuje osiguravanje najvišeg nivoa zdravlja za sve. 

Ključne činjenice

• Barem polovina stanovništva i dalje nema potpunu pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama.
• Oko 100 miliona ljudi još uvijek je u kategoriji “krajnje siromašnih ljudi” (svakodnevno preživljava sa 1,90 dolara ili manje prihoda) jer moraju platiti zdravstvenu zaštitu.
• Preko 800 miliona ljudi (gotovo 12 posto svjetske populacije) potroši barem 10 posto svog kućnog budžeta, da bi sebi platili i osigurali zdravstvenu zaštitu.
• Sve države članice UN-a su se dogovorile da će do 2030. godine pokušati postići univerzalnu zdravstvenu pokrivenost, kao dio ciljeva održivog razvoja (SDG).

Šta je univerzalna zdravstvena pokrivenost?

Univerzalna zdravstvena pokrivenost znači da svi pojedinci i zajednice dobivaju potrebne zdravstvene usluge bez financijskih poteškoća. Univerzalna zdravstvena pokrivenost uključuje puni spektar važnih, kvalitetnih zdravstvenih usluga, od promicanja zdravlja do prevencije, liječenja, rehabilitacije i palijativne zaštite.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost omogućuje svima pristup uslugama koje se bave najvažnijim uzrocima bolesti i smrti i osigurava da je kvaliteta tih usluga dovoljno dobra da poboljša zdravlje ljudi koji ih prime.

Zaštita ljudi od finansijskih posljedica plaćanja zdravstvenih usluga iz vlastitih džepova smanjuje rizik da će ljudi osiromašiti, jer neočekivano oboljevanje zahtijeva trošenje njihove životne ušteđevine, prodaju imovine ili posuđivanje- često uništavajući njihovu, ali i budućnost njihove djece.

Postizanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti- jedan je od ciljeva koje su zemlje svijeta postavile prilikom usvajanja ciljeva održivog razvoja 2015. Zemlje koje napreduju prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti će napredovati i u postizanju ostalih ciljeva vezanih za zdravlje. Dobro zdravlje omogućava dugoročni ekonomski razvoj- djeci da se obrazuju, a odraslima da zarađuju, i ne postanu siromašni.

Šta nije univerzalna zdravstvena pokrivenost?

U obim univerzalne zdravstvene pokrivenosti nisu uključene:

• Univerzalna zdravstvena pokrivenost ne znači potpunu besplatnu pokrivenost svim raspoloživim zdravstvenim intervencijama, bez obzira na njihovu cijenu, budući da ni jedna zemlja ne može besplatno pružati sve usluge.
• Univerzalna zdravstvena pokrivenost nije samo finansiranje zdravlja. Ona obuhvata sve komponente zdravstvenog sistema: sisteme za pružanje zdravstvenih usluga, zdravstvenu radnu snagu, zdravstvene ustanove i komunikacijske mreže, zdravstvene tehnologije, informacione sisteme, mehanizme osiguranja kvalitete i upravljanja, te zakonodavstvo.
• Univerzalna zdravstvena pokrivenost se ne odnosi samo na osiguravanje minimalnog paketa zdravstvenih usluga, već i na osiguranje progresivnog širenja pokrivenosti zdravstvenih usluga i financijske zaštite, budući da sve više resursa postane dostupan.
• Univerzalna zdravstvena pokrivenost ne odnosi se samo na pojedinačne usluge liječenja, već uključuje i usluge temeljene na stanovništvu, kao što su kampanje javnog zdravstva, fluoridizacija vode, zaštita od komaraca, i tako dalje.
• Univerzalna zdravstvena pokrivenost sadrži mnogo više od samog zdravlja. Preduzimanje koraka prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenost znači korake prema pravednosti, razvojnim prioritetima i socijalnoj uključenosti i koheziji.

Svaka je zemlja jedinstvena, i svaka zemlja se može usmjeriti na različita područja ili razviti vlastite načine mjerenja napretka prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti. WHO podupire zemlje da razvijaju svoje zdravstvene sisteme za postizanje i održavanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti, ali i praćenje napretka ka globalnom pristupu koji koristi standardizirane mjere koje su međunarodno priznate, kako bi se postigla uporedivost i napredak među državama.

Kako zemlje mogu napredovati prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti?

Mnoge zemlje već napreduju prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti- sve zemlje mogu poduzeti radnje kako bi se brže kretale prema njoj ili zadržale postignuća. U zemljama gdje su zdravstvene usluge tradicionalno dostupne i pristupačne, vlade imaju sve više poteškoća u ostvarivanju zdravstvenih potreba stanovništva, što se odnosi i na sve veće troškove zdravstvenih usluga.

Ostvarivanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti zahtijeva jačanje zdravstvenih sistema u svim zemljama. Osnova su snažne finansijske strukture, čime se smanjuje plaćanje iz vlastitog džepa osobama koje su u stanju zdravstvene potrebe, naročito u slučaju teških ili dugotrajnih bolesti.

Poboljšanje pokrivenosti zdravstvenim uslugama i zdravstvenim rezultatima ovisi o dostupnosti, pristupačnosti i kapacitetu zdravstvenih radnika za pružanje kvalitetne, sveobuhvatne i cjelovite zdravstvene zaštite, usmjerene na ljude. Univerzalna zdravstvena pokrivenost naglašava ne samo ono šta se pokriva, već i način na koji se postojeće finansira, kako se time upravlja i na koji se način dostavlja.

• Ulaganja u radnu snagu na nivou primarne zdravstvene zaštite najpotrebnija su i najekonomičnija sredstva za poboljšanje jednakosti u pristupu osnovnim zdravstvenim uslugama.
• Dobro upravljanje raspoloživim, transparentni sistemi nabave i opskrbe lijekovima, te zdravstvene tehnologije uz dobro funkcionišući zdravstveno- informacijski sistem, drugi su ključni element.
• Potrebna je fundamentalna promjena u pružanju usluga tako da su usluge integrisane i usredotočene na potrebe ljudi i zajednica. To uključuje preusmjeravanje zdravstvenih usluga kako bi se osiguralo da se zaštita pruža u najprikladnijoj postavci, uz pravu zaštitu i ravnotežu, jačanjem koordinacije zaštite. Zdravlje uključuje i tradicionalne i komplementarne medicinske usluge, organizirane oko sveobuhvatnih potreba i očekivanja ljudi i zajednica, pomažući im da osnaženi preuzmu aktivniju ulogu u svom zdravstvenom sistemu.
• Univerzalna zdravstvena pokrivenost znači da svako može koristiti kvalitetne zdravstvene usluge koje su mu potrebne bez finansijskih poteškoća. Financijske poteškoće rezultat su plaćanja zdravstvenih usluga, uključujući lijekove, na mjestu upotrebe, bilo kroz formalne ili neformalne (out-of-pocket) vidove plaćanja. Ako ove poteškoće nisu minimalne, potkopava se pristup uslugama, urušava zdravstveno stanje, produbljuje siromaštvo, te pogoršava nejednakost među stanovništvom.
• Praćenje napretka univerzalne zdravstvene pokrivenosti bi trebalo usmjeriti praćenje finansijska zaštite, koja se mjeri pomoću dva metrika povezana s korištenjem zdravstvenih usluga- siromaštvu, te katastrofalnim plaćanjima iz džepa:
• Udio stanovništva koji može pristupiti osnovnim zdravstvenim uslugama.
• Udio stanovništva koji troši veliku količinu kućnog dohotka na zdravlje.

Svjetska zdravstvena organizacija surađuje i sa Evropskom unijom na polju univerzalne zdravstvene pokrivenosti, a zajedno sa Svjetskom bankom razvila je okvir za praćenje napretka univerzalne zdravstvene pokrivenosti za obje kategorije, uzimajući u obzir i omjer ukupne univerzalne zdravstvene pokrivenosti unutar populacije , kao što su siromašni ili oni koji žive u udaljenim ruralnim područjima.

WHO koristi 16 bitnih zdravstvenih službi u 4 kategorije kao pokazatelje razine i jednakosti pokrivenosti u zemljama:

Reproduktivni, materinski, novorođenčad i zdravlje djeteta:

• planiranje obitelji
• antenatalna zaštita i porodi
• potpuna imunizacija djece
• zdravstvena zaštita zbog upale pluća.

 Zarazne bolesti:

• liječenje tuberkuloze
• antiretrovirusno liječenje HIV-a
• uporaba zaštitnih mreža s insekticidom za prevenciju malarije
• adekvatna sanitacija.

Nezarazne bolesti:

• prevencija i liječenje povišenog krvnog tlaka
• prevencija i liječenje povišenog nivoa šećera u krvi
• preventivni pregledi radi sprječavanja raka vrata maternice
• (ne) pušenje duhana

Sposobnost i pristup uslugama:

• osnovni pristup bolnici
• broj i distribucija zdravstvenih radnika
• pristup osnovnim lijekovima– esencijalne liste lijekova
• zdravstvena sigurnost: usklađenost s međunarodnim zdravstvenim propisima.

 

 

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze, 24. mart/ožujak, obilježava se svake godine sa ciljem podizanja svijesti o tuberkulozi, jednim od vodećih svjetskih zdravstvenih izazova sa 10,4 miliona novooboljelih (od kojih milijun djece) i 1,8 milijuna smrtnih slučajeva u 2016. godini (među kojima 250 000 djece).

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze je “Traže se: lideri za svijet bez tuberkuloze”, koja fokus stavlja na posvećenost okončanju tuberkuloze, ne samo na političkom vrhu koji podrazumijeva predsjednike država i ministre zdravstva, već na svim nivoima- od gradonačelnika, članova parlamenta, načelnika općina pa do ljudi koji boluju od tuberkuloze, predstavnika civilnih društava, zdravstvenih radnika, nevladinih organizacija i ostalih partnera. Svi oni mogu biti “lideri” u nastojanju da se tuberkuloza okonča.

Tuberkuloza je zarazna bolest koja se širi sa osobe na osobu putem zraka. Osoba sa neliječenom tuberkulozom može zaraziti 10-15 ljudi godišnje, kašljući u njihovoj blizini. Tuberkuloza može zahvatiti bilo koji dio tijela, ali najčešće napada pluća. Većina ljudi s tuberkulozom može biti izliječena primjenom šestomjesečne terapije. Ukoliko se ne liječi, bolest je često smrtonosna. Bilo tko može dobiti tuberkulozu. Ipak, bolest je snažno povezana sa siromaštvom i lošim životnim uvjetima, često napadajući ranjive i marginalizirane skupine.

U Europi i Sjevernoj Americi, broj oboljelih je počeo rasti u 17. stoljeću, da bi epidemijske razmjere dosegnula tijekom 18. i 19. stoljeća, nakon čega se broj oboljelih postepeno smanjuje zahvaljujući poboljšanju općeg životnog standarda i higijenskih navika, kao i otkriću lijekova.

Prema podacima Federalnog registra za tuberkulozu, u 2017. godini prijavljeno je 495 slučajeva obolijevanja od tuberkuloze, čime se ova bolest i dalje nalazi među deset vodećih zaraznih bolesti u Federaciji Bosne i Hercegovine. U razdoblju 1996-2017. godina, u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi se konstatan pad stope obolijevanja od tuberkuloze, koja se kretala u rasponu od 93 slučaja (1998.) do 22 slučaja na 100.000 stanovnika u 2017. godini.

Grafikon: Incidenca tuberkuloze, Federacija BiH 1996-2017.

 

 

 

 

 

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. Obilježavanje ovog dana određeno je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine.

Ove godine, tema Svjetskog dana voda je „Priroda za vodu“, sa posebnim fokusom na aktivnostima vezanim za zaštitu prirodnog okruženja u cilju smanjenja zagađivanja i očuvanja vodnih resursa (npr. zaustavljanje neplanirane sječe šuma, zaštita vodotoka od otpadnih voda, zaštita zemljišta od erozije, zaštita močvara od isušivanja i sl.).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, slatke vode na planeti Zemlji ima svega 2.5%, od čega podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%). Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode moguće koristiti za potrebe čovječanstva. U svijetu čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja, budući da onečišćenje podzemnih voda, jezera, tekućica i mora dodatno utiče na smanjenje postojećih zaliha vode. Povećanje potrošnje vode zbog većeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije, dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse budući da se u vodotoke i jezera ulijevaju bez prethodnog biološko-hemijskog prečišćavanja. Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu ravnotežu, što dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode.

U regulaciji vodnog režima zemljišta, izvorišta vode za piće i vodotokova, kao i u zaštiti zemljišta od erozije, uloga šuma je od prvorazrednog značaja. Šume povoljno utiču na vodni režim i sprečavaju eroziju zemljišta, čime umanjuju mogućnost pojave poplava i njihovih štetnih posljedica. Hidrološka funkcija šuma sastoji se prečišćavanju podzemnih i površinskih voda i u smanjenju njihovog brzog oticanja. Zaštitni uticaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme dugotrajnih kiša i ljetnjih pljuskova, kao i u proljeće za vrijeme topljenja snijega. Vjetrobranskom funkcijom šuma sprječava prekomjerno isparavanje i isušivanje poljoprivrednog zemljišta i promjenu mikroklime. Nekontrolisana siječa šuma ima veoma štetan uticaj na regulaciju vodnog režima zemljišta, pošto šume imaju veliku moć upijanja vode. Močvare takođe imaju sposobnost upijanja vlage, ali one se danas masovno isušuju radi industrijskog razvoja. Ako ljudi nastave da uništavaju ove površine, u budućnosti će postojati sve veći rizik od pojave poplava.

Šume imaju izuzetan značaj i u zaštiti zemljišta od erozije. Najbolji stabilizator zemljišta i najefikasniji način zaštite zemljišta od erozije je šumska vegetacija. Regulišući vodni režim i vezujući zemljište korjenovim sistemom, šume sprečavaju erozione procese. Zbog toga pošumljavanje šumskih goleti i erodiranih terena ima višestruko značenje. Povećanjem šumskih površina pošumljavanjem povećava se ekološki potencijal šuma, tj. njihova višestruka zaštitna uloga.

Šume predstavljaju jedan od osnovnih resursa u Strategiji razvoja Bosne i Hercegovine u narednom periodu. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se u ratnom periodu. Međutim, u toku je nekoliko važnih projekata na nivou Bosne i Hercegovine koji kao konačan cilj imaju uspostavljanje transparentnog upravljanja i gospodarenja šumama i primjenu svjetskih i evropskih standarda u svim segmentima šumarstva.

U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija, neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i međunarodnu saradnju. Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (1992.), koja je u Bosni i Hercegovini stupila na snagu 03.03.2010.godine, pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursima, koji služi potrebama  prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega  ljudskog zdravlja.

 

Svjetski dan oralnog zdravlja

Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se u čitavom svijetu svake godine 20. ožujka/marta, a organizira ga Svjetska stomatološka federacija, prilagođena i promovirana na lokalnom nivou, od strane nacionalnih stomatoloških udruženja u preko 140 zemalja širom svijeta.

Kampanja Svjetskog dana oralnog zdravlja službeno je pokrenuta 2013. godine kako bi se podigla svijest o važnosti dobrog oralnog zdravlja i njegovom značaju u očuvanju općeg zdravlja i dobrobiti. Usne i usna šupljina se ne mogu gledati izolovano od ostalih dijelova tijela.

Definicija

Kao što je Svjetska stomatološka federacija( FDI-om) definisala:

‘Oralno zdravlje je višestruko i višeznačno, uključuje sposobnost govora, osmijeha, mirisa, okusa, dodirivanja, žvakanja, gutanja i prenošenja niza emocija kroz izraze lica bez boli, nelagode i bolesti kraniofacijalnog kompleksa ‘

Historija

Svjetski dan oralnog zdravlja je proglašen 2007. i u početku je obilježavan 12. septembra/rujna, na datum rođenja osnivača Svjetske stomatološke federacije, Charlesa Godona. Međutim, kampanja nije u cijelosti aktivirana do 2013. godine, kada je odluka Glavne skupštine izravnih stranih ulaganja (vladajućeg tijela) u rujnu 2012. godine promijenjena na datum 20.mart/ ožujak. Glavni razlog tome je bio kolizija sa istovremenim održavanjem Svjetskog stomatološkog kongresa

Novi je datum odabran tako da odražava sljedeće:

1. Seniori moraju imati ukupno 20 prirodnih zuba na kraju svog života kako bi bili zdravi
2. Djeca bi trebala imati 20 dječjih zuba
3. Zdravi odrasli moraju imati ukupno 32 zuba i 0 zubnih šupljina

 

• Izraženo numerički, ovo se može prevesti kao 3/20 od 20.marta/ ožujka

Prethodne kampanje

Dugogodišnje aktivnosti usmjerene na podizanje globalne svijesti o prevenciji i kontroli oralnih bolesti, usmjeravaju pažnju javnosti, stručnjaka za oralno zdravlje i kreatora politike na određenu temu i, koje imaju ulogu u smanjenju opterećenja bolestima.

Teme prethodnih kampanja su bile:

• 2013: Zdravi zubi za zdrav život
• 2014 .: Proslavite sa zdravim osmijehom
• 2015: Osmijeh za život!
• 2016: Zdrava usta. Zdravo tijelo.
• 2017: Pametan početak
• 2018 Recite AAAAAAAAAAA

Sa pod-temom “Misli na usta, misli na zdravlje” navodeći nas na vezu između oralnog zdravlja kao pokazatelja općeg zdravlja i dobrobiti.

Zašto

Oralne bolesti utječu na 3.9 milijardi od 39,5 milijardi ljudi širom svijeta zbog NCD (rak: 8,8 milijuna, dijabetes: 1,6 milijuna, bolesti srca: 17,7 milijuna, bolesti dišnog sustava: 3,9 milijuna)*, pri čemu samostalno zanemarivanje zuba utječe na gotovo polovicu svjetske populacije (44%). Bolesti zuba i usne šupljine su dodatno povezani sa komorbiditetima s drugim hroničnim nezaraznim bolestima (NCD), kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, respiratorne bolesti, te gastrointestinalni i pankreatički karcinom.

* Prema WHO Global Health Observatory podataka, od 56,4 milijuna globalnih smrti u 2015, 39,5 su NCD

 

Unatoč neprihvatljivo visokom opterećenju bolesti, oralno zdravlje i dalje se ne smatra prioritetnim pitanjem i nije bilo dovoljno na globalnom planu zdravlja i razvoja. S nedavnim usvajanjem ciljeva održivog razvoja (UNG) Ujedinjenih nacija (UN), priznajući zdravlje kao glavni preduvjet za rješavanje ekonomskog, društvenog i okolišnog razvoja, ulazi u novu eru za globalno zdravlje. Sada, više nego ikada, postoji hitna potreba za globalnim obvezama zemalja da se bave i integriraju oralni zdravlje u šire opće zdravstvene i NCD politike.

„MISLI O USNOJ ŠUPLJINI, MISLI O ZDRAVLJU“omogućuje Vam da zadržite zdrava usta i pomažete u održavanju općeg zdravlja i dobrobiti.

Oralno zdravlje je bitno za opće zdravlje i dobrobit

• Nikada nije prerano ili prekasno za početak brige o ustima; Vaše tijelo će Vam zahvaliti.
• Oralno zdravlje je mnogo više nego lijep osmijeh
• Roditelji trebaju voditi brigu o oralnom zdravlju svoje djece i motivirati ih da brinu za svoje zube dok rastu.
• Oralno zdravlje je i opće zdravlje imaju dvosmjerni uzajamni odnos
• Usta su ogledalo tijela i nude informaciju o stanju općeg zdravlja, otkrivajući nutritivne nedostatke i znake drugih bolesti.
• Usvojite dobre navike oralne higijene i redovite zubne preglede kako biste doprinijeli dugotrajnom kvalitetnom životnom vijeku.
• Izbjegavajte faktore rizika, usvojite dobre navike oralne higijene i redovite zubne preglede kako biste zaštitili usta i tijelo.
• Mnogi opći zdravstveni uvjeti povećavaju rizik od oralnih bolesti, poput dijabetesa koji povećavaju rizik od bolesti desni, a problemi u ustima također mogu negativno utjecati na ostatak tijela.
• Većina oralnih bolesti dijele zajedničke faktore rizika s drugim bolestima
• Zaštitite usta i tijelo usvajanjem dobrih oralnih higijenskih navika, jedući zdravu hranu – niske količine šećera i više voća i povrća, prestanite upotrebljavati duhan i smanjite količinu alkohola

#OralHealth poruke.