Svjetski dan bez duhanskog dima: “Pušenje i bolesti srca” (31.05.)

Kao  i prethodnih godina, 31. maj  širom svijeta se obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Kako ovaj datum ne treba da bude samo jedan dan u godini,  zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) se pozivaju da mobiliziraju sve relevatne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana.  Potrošnja duhanskih proizvoda uzrokuje značajne  zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice na razvoj svake zemlje, zbog čega su SZO i druge partnerske međunarodne organizacije ujedinjeni u podršci zemljama u provedbi efikasnih internacionalnih mehanizama kontrole duhana.

Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pod sloganom „ Pušenje i bolesti srca“, Svjetski dan bez duhanskog dima  fokusira se na značaj i posljedice nastanka bolesti srca, uzrokovanih konzumacijom duhanskih proizvoda.

U sastavu duhanskog dima pored nikotina, katranskih spojeva, spojeva iritativnog djelovanja, kao glavni uzročnik promjena na srcu i krvnim sudovima predstavlja ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma sa kisikom, povećava nivo karboksihemoglobina u krvi  i ubrzava  aterosklerotične promjene na  krvnim sudovima. Pušenje se povezuje sa nastankom sljedećih bolesti srca i krvnih sudova: koronarna bolest,  kardiomopatija,angina pectoris, infarkt miokarda, aritmije, aneurizma aorte, bolesti periferne cirkulacije i obliterirajući tromboangitis  (Buergerov-ova bolest).

Uprkos dobro poznatim posljedicama izloženosti duhanskom dimu i rezultatima istraživanja relevantnih međunarodnih organizacija koja su pretočena u naučno utemeljene dokaze o posljedicama pušenja po zdravlje ljudi,  pušenje još uvijek predstavlja jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.

 Neke činjenice o posljedicama  pušenja  

Smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova još uvijek predstavlja vodeći uzrok prijevremene smrtnosti ljudi u zemljama širom svijeta, pri čemu pušenje i izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača povezuje se sa oko 12% svih smrti usljed bolesti srca i krvnih sudova. Procjenuje se da je pušenje odmah iza hipertenzije, drugi najveći pojedinačni faktor rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.

Podaci SZO upozoravaju da se globalna epidemija pušenja ne smiruje.  Svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 7 miliona ljudi, među kojima oko 900 000 nepušača  koji umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača.  Skoro 80% od ukupno 1 milijarde pušača u svijetu, dolaze iz nerazvijenih ili srednje razvijenih zemalja, sa najvećim teretom oboljevanja i smrtnosti od pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja.

Šta mogu i trebaju uraditi vlade zemalja članica SZO

Postoje jasno definirane intervencije međunarodne dobre prakse iz oblasti kontrole duhana  sadržane u dokumentima SZO kao što su : WHO MPOWER i Okvirna Konvencija o kontroli duhana ( WHO Framework Convention on Tobacco Control FCTC),  koje se preporučuju svim zemljama članicama SZO, sa ciljem zaštite zdravlja stanovništva od posljedica pušenja.

Zemljama članicama SZO nalaže se istrajna i efikasna implementcaija sljedećih intervencija :

  • Monitoring potrošnje svih oblika duhanskih proizvoda kao i mjera prevencije ove bolesti ovisnosti;
  • Zaštita stanovništva od posljedica izloženosti pasivnom ili prisilnom pušenju usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Stvaranje i promocija zatvorenih javnih prostora koji su oslobođeni od  duhanskog dima.
  • Osiguranje usluga za podršku odvikavanja i prestanka pušenja (održivi mehanizmi finansiranja, široko dostupni stanovništvu, individualna i grupna savjetovanja i besplatne linije pomoći);
  • Upozoravanje o posljedicama konzumacije duhanskih proizvoda putem međunarodno preporučenih oblika bezličnih pakovanja sa adekvatnim slikovnim i tekstualnim upozorenjima, te implementacija efikasnih kampanja promocije zdravlja usmjerenih na informisanje javnosti o posljedicama pušenja po zdravlje pojedinaca, porodica i zajednice u cjelini.
  • Jačanje kompletne zabrane reklamiranja, promocije i sponzorstva od strane duhanske industrije.
  • Povećanje cijena i poreza na duhanske proizvode čime se postiže da isti  budu manje dostupni za stanovništvo.

Ključne poruke SZO za Svjetski dan bez duhanskog dima 2018. god.

  • Afirmacija svih naučnih i stručnih dokaza o vezi između konzumacije duhanskih proizvoda i nastanku bolesti srca i krvnih sudova
  • Jačanje svjesnosti javnosti o utjecaju pušenja i izloženosti duhanskom dimu na razvoj bolesti srca i krvnih sudova.
  • Stvaranje mogućnosti i mehanizama kako da se javnost, odgovorne ustanove i svi pojednici uključe u promociju zdravlja i zaštitu srca i krvnih sudova od posljedica duhanskog dima.
  • Podrška u jačanju implementacije preporuka i mjera sadržanih u dokumentima SZO  WHO MPOWER i Okvirna Konvencija o kontroli duhana ( WHO Framework Convention on Tobacco Control FCTC).

Pušenje kao bolesti ovisnosti  u stanovništvu u Federaciji BiH

Po podacima Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. godine  bilježi se  44,1% stanovnika u starosnoj skupini  18 do 65 godina, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. ( Izvor : Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH 2012, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba )

Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013 god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina, proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine,  bilježi se 12.7%  trenutnih pušača od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica. Izvor : Globalno istraživanje pušenja kod školske djece u Federaciji BiH GYTS, 2013, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2013)

 Pušenje i zdravlje stanovništva Federacije BiH

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima  smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja koja se između ostalih faktora rizika povezuju sa pušenjem. Tako u 2016. godini, 53,1% vodećih uzroka  smrtnosti stanovništva Federacije BiH predstavljaju kardiovaskularne bolesti  (stopa 508,2/100.000 st.) i 21,0% maligne neoplazme  (stopa 208,1/100.000 st.) što predstavlja gotovo ¾ svih uzroka smrti.

U 2016. godini pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju  akutni infarkt miokarda sa stopom od 90,6 na 100.000 stanovnika, moždani udar sa stopom 86,7/100.000 stanovnika,  srčani zastoj sa stopom od  68,1 na 100.000 stanovnika,  kardiomiopatija sa stopom 63,4 na 100.000 stanovnika i esencijalna hipertenzija sa stopom 41,2 na 100.000 stanovnika što predstavlja  značajno povećanje  u odnosu na prethodne godine.

Prema spolu, iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda sa stopom 103,5 na 100.000 stanovnika,  moždanog udara (stopa 77,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 67,4 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatije  sa stopom 55,3 na 100.000 stanovnika  i hipertenzije sa stopom od 30,9 na 100.000 stanovnika.

Iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini žene su u Federaciji BiH najčešće umirale od akutnog infarkta miokarda sa stopom 96,0 na 100.000 stanovnika,   srčanog zastoja sa stopom 78,2 na 100.000 stanovnika, moždanog udara sa stopom 71,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 68,8 na 100.000 stanovnika  i esencijalne hipertenzije sa stopom 51,1 na 100.000  stanovnika.

 Aktuelne intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH

U periodu 2016/2017 god. u sklopu “ Projekta za smanjenje faktora rizika za zdravlja u BiH” koji podržava Vlada Švicarske i Švicarska razvojna agencija preko ureda Svjetske banke (WB) u BiH, od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada dokumenata novog Zakona  i Strategije kontrole duhana u Federaciji BiH. Dokumenti nacrta Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i Strategije kontrole duhana pripremljeni su od strane intersektorijalnih radnih skupina sa prestavnicima relevantnih sektora i ustanova, kao i predstavnika nevladinog sektora.

Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH usvojen je od strane Vlade Federacije BiH i oba doma Parlamenta Federacije BiH, i trenutno se nalazi u fazi dalje  pripreme do definitivne forme prijedloga Zakona koji mora proći istu zakonsku  proceduru usvajanja.

Ovim Zakonom uređuju se mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprečavanje pristupa i prodaje duhanskim proizvoda maloljetnim licima, te osnivanje Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom se, također, regulira i sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere i nadzor nad provođenjem zakona.Zakon se donosi u cilju reguliranja kontrole i ograničene upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a radi zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.

 

 

Pročitajte više

„Svjetski dan čistih ruku“ 5. Maj 2018.

„Svjetski dan čistih ruku“ obilježava se svake godine 5. maja, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije. Glavni cilj obilježavanja ovog Dana je razvoj kulture i podizanje svijesti pranja ruku sapunom, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.

Higijena ruku je posebno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta ili materijala s kojima one dolaze u dodir šire mnoge zarazne bolesti, prije svega crijevne bolesti, akutne bolesti disajnih puteva, kožne bolesti, bolesti očiju (konjunktivitis) itd. Ruke su karika u lancu prenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti sa namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“.

Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom (prolivom), u 90% slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do 5 godina. Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće lične i opšte higijene.

Istraživanja su pokazala da djeca koja žive u domaćinstvima u kojima se promoviše pranje ruku sapunom, imaju za 42-47% manji rizik od nastanka bolesti praćenih dijarejom
od djece koja to nisu naučena. Sprovedena istraživanja su takođe pokazala da ustaljena navika pranja ruku sapunom i toplom vodom može da sačuva više dječijih života nego neke medicinske intervencije, tačnije, da za 50% smanji smrtnost od bolesti praćenih dijarejom i da za četvrtinu smanji smrtnost od akutnih respiratornih infekcija. Pravilno pranje ruku je najvažnija mjera za sprječavanje širenja niza zaraznih bolesti, poput gripe, kožnih bolesti, konjunktivitisa, parazitarnih bolesti i mnogih drugih. Zbog toga je osnovna poruka koju nosi „Svjetski dan čistih ruku“ da je pranje ruku toplom vodom i sapunom najisplativija zdravstvena intervencija.

Higijena ruku je jedna od osnovnih mjera prevencije bolničkih infekcija koja ne košta mnogo, a značajno utiče na kvalitet zdravstvene usluge i omogućava velike uštede kako za samu zdravstvenu ustanovu, tako i za cjelokupno društvo. Higijenom ruku se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku ne samo što će se smanjiti broj bolničkih infekcija, već će se smanjiti i upotreba antibiotika, a povećati bezbjednost pacijenata.

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama. Razvijena kultura pranja ruku sa sapunom i toplom vodom automatski znači manju stopu obolijevanja od infektivnih bolesti.

Ruke uvijek treba prati:

• Prije i poslije jela;
• Prije pripremanja hrane;
• Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
• Prije i nakon posjete bolesniku;
• Nakon upotrebe toaleta;
• Nakon čišćenja;
• Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
• Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
• Nakon upotrebe cigareta (duhana);
• Nakon vožnje sredstvima javnog prevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
• Nakon kontakta sa životinjama;
• Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima, naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).

Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja. Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun i jednokratne papirnate ručnike.

Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima. Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja.

Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ručnicima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti. Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši. U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola.

Pročitajte više

Europski tjedan/sedmica imunizacije 2018.

Od 23-29.04.2018. godine, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, uz podršku UNICEF-a i SZO u BiH, nizom aktivnosti obilježava Europski tjedan/sedmicu imunizacije.

Okrugli sto, sa fokusom na aktualnu situaciju u provođenju Programa imunizacije u Federaciji BiH, biće održan u srijedu, 25.04.2018. godine, sa početkom u 14.00h u zgradi UN-a u Sarajevu.

Na medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u četvrtak, 26.04.2018. godine, stručnjaci sa Univerziteta u Atwerpenu i Katoličkog Univerziteta Leuven u Leuvenu, održaće stručno predavanje na temu “Mitovi i legende u vezi vakcinacije”. Predavanje počinje u 16.00h.

Centralna interaktivna radionica će biti održana u petak, 27.04.2018. godine sa početkom u 09.00h, u dvorani Princess Hotela Mepas u Mostaru.

Tjedan imunizacije je inicijativa koja je koordinirana od strane Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, u suradnji sa zemljama članicama i partnerima, sa idejom da se pažnja opće javnosti i zdravstvenih djelatnika usmjeri na značaj i neophodnost imunizacije.

Osnovni cilj ovih aktivnosti je povećati svijest o potrebi i pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

 

Pročitajte više

Obilježen Svjetski dan zdravlja 2018.

Povodom Svjetskog dana zdravlja 2018. godine, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo KS, održan je okrugli sto na temu “Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom”. Okrugli sto je organizirao Zavod za javno zdravstvo KS, u suradnji za Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, a okupio je veliki broj zdravstvenih stručnjaka i predstavnike nevladinog sektora.

Predavači na okruglom stolu posebnu su pažnju posvetili problemima sa kojima se susreću pacijenti bez obaveznog zdravstvenog osiguranja, pravima pacijenata i načinu na koji da dođu do zdravstvene usluge, pravima pacijenata- osoba sa invaliditetom, efikasnosti zdravstvenih usluga za djecu sa poteškoćama u razvoju, kao i nedostupnosti usluga zdravstvene zaštite ženama i djeci- žrtvama nasilja u porodici.

Svjetska zdravstvena organizacija posvetila je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja pitanju univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom kao jednom od ključnih segmenata održivog razvoja svake države.

Pročitajte više

Svjetski dan zdravlja 2018.- obavijest

Povodom obilježavahealth daynja Svjetskog dana zdravlja 2018. godine, Zavod za javno zdravstvo KS, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH organizira okrugli stol na temu “Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom”.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija posvetila je pitanju univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, kao jednom od ključnih segmenata održivog razvoja svake zemlje.

Okrugli stol će biti održan u četvrtak, 05.04.2018. godine, sa početkom u 10.15 sati, u sali za edukacije Zavoda za javno zdravstvo KS, ul. Mustafe Pintola 1/III, Ilidža.

Pročitajte više