Obilježavanje svjetskog dana mentalnog zdravlja 2018.

Adolescencija i prve godine odrasle dobi su vrijeme u životu kada se dešavaju mnoge promjene, kao što su promjena škole, napuštanje porodice i započinjanje samostalnog života, kretanje na fakultet ili prvo zaposlenje. Za mnoge, to je uzbudljiv period, ali može biti i stresan period pun napetosti. U nekim slučajevima, ukoliko se to ne prepozna i adresira, ova osjećanja mogu voditi do mentalnih poremećaja. Veoma raširena upotreba online tehnologija, iako bez sumnje daje mnogobrojne benefite, može donijeti i dodatni pritisak, budući da povezanost sa virtuelnim mrežama raste u bilo koje doba dana ili noći. Mnogi adolescenti takođe žive u područjima pogođenim ljudskim katastrofama kao što su konflikti, prirodne katastrofe i epidemije. Mladi ljudi koji žive okruženi takvim situacijama su posebno osjetljivi na mentalni distres i poremećaje.

Polovina od svih mentalnih poremećaja počinje do četrnaeste godine

Polovina mentalnih poremećaja počne prije 14-e godine, ali većina slučajeva prođe neprimjetno i netretirano. Kada je u pitanju teret poremećaja među adolescentima, depresija je treći vodeći uzrok. Suicid je drugi vodeći uzrok smrtnosti među populacijom od 15 do 29 godina starosti. Zlouporaba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci među adolescentima je veliki problem u mnogim zemljama i može voditi do rizičnih ponašanja kao što je nezaštićen seksualni odnos ili opasna vožnja automobilom. Pored ovoga, poremećaji ishrane su takođe briga.

Porast spoznaje o važnosti jačanja mentalne rezilijencije

Srećom, raste spoznaja o važnosti pomaganja mladim ljudima da razvijaju mentalnu otpornost od najranije dobi da bi se znali nositi sa izazovima današnjeg svijeta. Dokazi rastu i jačaju da promoviranje zaštite adolecentovog zdravlja ne donosi blagodati samo adolescentovom zdravlju kratkoročno i dugoročno, nego i ekonomiji i društvu, budući da će zdravi mladi ljudi moći bolje doprinijeti na radnom mjestu, u svojim porodicama i društvu u cjelini.

Prevencija počinje sa boljim razumijevanjem

Mnogo se može učiniti da se pomogne u jačanju mentalne otpornosti od rane dobi da bi se prevenirao distres i mentalni poremećaji među adolescentima i mlađim odraslima, kao i oporavak od mentalnog poremećaja. Prevencija započinje sa sviješću o razumijevanju prvih znakova i simptoma mentalnog poremećaja. Roditelji i učitelji mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata da bi im se pomoglo u nošenju sa svakodnevnim izazovima kod kuće i u školi. Psihosocijalna podrška može biti pružena u školama i u zajednici kao i poboljšavanje i proširivanje edukacije zdravstvenih radnika da bi naučili detektirati mentalne poremećaje i raditi sa njima.

Ulaganja vlada i uključenost socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora u sveobuhvatne, integrirane programe bazirane na dokazima su ključni za mentalno zdravlje mladih. Ova ulaganja bi trebala biti povezana sa programima podizanja svijesti među adolescentima i mlađim odraslima kako da čuvaju svoje mentalno zdravlje i da pomognu vršnjacima, roditeljima i učiteljima u podršci svojim prijateljima, djeci i učenicima. Ovo je fokus ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH implementirao je preventivni program “Povećanje blagostanja adolescenata kroz jačanje protektivnih faktora u školskom okruženju” (Izvještaj možete naći na našoj web stranici: www.zzjzfbih.ba), u suradnji sa centrima za mentalno zdravlje, a uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva, Projekta mentalnog zdravlja u BiH, Asocijacije XY i Ambasade Švicarske. Program je proveden u deset lokalnih zajednica, u 41-om odjeljenju drugih razreda srednjih strukovnih škola i gimnazija. Ukupno je program prošlo 852 učenika srednjih škola u Federaciji BiH.

Program se počeo provoditi početkom školske godine (oktobar 2016), a završio se krajem školske godine (juni 2017). Ciljevi programa su bili utvrditi suicidalni rizik, rizične faktore i percepciju zadovoljstva učenika školom prije i poslije intervencije kod učenika drugih razreda srednje škole. Intervencija se sastojala od rada na jačanju protektivnih faktora, tj. od pet tematskih radionica: emocionalna regulacija, asertivnost, donošenje odluka/rješavanje problema, nasilje putem interneta i rodno uslovljeni problem, te traženje profesionalne pomoći u školi i zajednici.

U kreiranju programa, pored ciljne skupine, uključeni su roditelji, razrednici djece sa kojima se provodio program, stručno osoblje psihološko-pedagoške službe škola, čime se i osigurala održivost programa. Naime, cilj programa nije bio usmjeren samo na kratkoročne, već i na dugoročne “efekte”, te smo u procesu edukacije obučili psihologe/pedagoge u školama vještinama i znanjima za provedbu ovog programa za intervencije na budućim generacijama.

Budući da je program bio veoma uspješan i nadasve koristan, Ambasada Švicarske će i ove godine podržati provedbu pomenutog preventivnog programa sa kojim se kreće u oktobru tekuće godine.

 

Pročitajte više

Svjetska sedmica dojenja 2018: „Dojenje: Temelj za život“

Dojenje je jedinstveno i daje podjednake mogućnosti svima na samom početku života: poboljšava zdravlje, dobrobit i opstanak žena i djece širom svijeta. Svjetska sedmica dojenja je jedna od kampanja koju redovno provodi veliki broj zemalja, a njen glavni cilj je ohrabriti majke da doje svoju djecu. U svijetu ispunjenom nejednakošću, krizama i siromaštvom, dojenje je temelj za dobro zdravlja djece i majki. Ono je prirodan, optimalan, pristupačan i ekonomičan način ishrane dojenčadi i male djece. Ne predstavlja trošak za ishranu, štedi kućni budžet i unapređuje vezu između majke i djeteta bez obzira na okolnosti.

Pročitajte više

Simpozij povodom obilježavanja Svjetskog dana srca 2018.

Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH i Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, organizira Simpozij povodom obilježavanja Svjetskog dana srca 2018.

Simpozij pod nazivon “Menadžment u zdravstvu s posebnim osvrtom na kardiovaskularne bolesti”, biće održan u ponedjeljak, 24.09.2018. godine, sa početkom u 11 sati, u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti BiH (Bistrik 7).

Pročitajte više

Obavijest za doktore medicine (specijalizanti)

U skladu sa Pravilnikom o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije, magistara farmacije i inžinjera medicinske biohemije (“Službene novine Federacije BiH” br. 62/15), obavještavamo Vas o terminu za obavljanje specijalizantskog staža za doktore medicine u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

Predavanja će se održati u četvrtak, 20.09.2018. godine, sa početkom u 10h, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (Titova br.9), sala u prizemlju.

Molimo kandidate da potvrde dolazak do utorka,  18.09.2018. godine.

 

Pročitajte više

Groznica Zapadnog Nila-obavijest

Na području Federacije BiH, evidentiran je prvi slučaj Groznice Zapadnog Nila. U pitanju je pacijentica (1940) koja se liječi na UKC Tuzla, i stabilnog je zdravstvenog stanja. Kod pacijentice je laboratorijski potvrđen Virus Zapadnog Nila.

S obzirom na stanje u regionu, epidemiološka situacija na području Federacije BiH se redovno prati i za sada je stabilna, te ne postoji veći rizik po stanovništvo. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH će obavijestiti javnost o svim eventualnim promjenama po pitanju epidemiološke situacije.

Više o Groznici Zapadnog Nila, liječenju kao i mjerama zaštite, možete pronaći na:

Groznica Zapadnog Nila

 

Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH

 

Pročitajte više