Svjetska sedmica svjesnosti o važnosti soli u ishrani

Svjetska sedmica svjesnosti o važnosti soli u ishrani
12-18 03.2018. Jedemo previše soli
Dosadašnje obilježavanje Svjetske sedmice podizanja svijesti o unosu soli u ljudskoj prehrani je započeto 2008.godine, i prve dvije godine nije imalo neki poseban moto. Ipak, od uopštenog značaja ove teme, počelo se ciljano ukazivati na utjecaj soli, posebno prekomjernog unosa, na zdravlje djece, odraslih, različitim uticajima prema spolu osobe. Dosadašnje teme obilježavanja:
 2008.,28.01-03.02.
 2009.,02-08.02.-
 2010.,-07.02.- So i Vaše zdravlje
 2011., 21-27 03.- So i zdravlje muškaraca
 2012,. 26.03-01.04.-So i sprječavanje moždanog udara
 2013., 11 -17 03.-Manje soli, molim
 2014., 10-16.03.- Uključi so
 2015., 16-22.03. – Djeca i so
 2016., 29.02-06.03. -Pazite na skrivenu so
 2017., 21-27.03. – Zaboravljeni ubica
 2018., 12-18.03.- Jedemo previše soli

Naš organizam treba malene količine soli da bi normalno funkcionisao. Važno je znati da mnoga hrana sadrži so, iako nije neophodno da se osjeća slanosti tokom jela. Prekomjeran unos dovodi do zdravstvenih smetnji i doprinosi razvoju ozbiljnih bolesti. Poznata je uloga soli u sprječavaniju nastanka hroničnih nezaraznih bolesti, poput visokog krvnog pritiska i bubrežnih i srčanih oboljenja, kao i srčanog i moždanog udara

Cilj Svjetske sedmice i dana svjesnosti o važnosti soli u ishrani i životu je:
 Smanjenje korištenja soli u svakodnevnoj ishrani djece i odraslih osoba
 Količina potrebnog unosa je različita za djecu i odrasle
 Praktično savjetovanje i ukazivanje na vlastite promjene podnašanja i mogućosti smanjivanja unosa soli u ishrani
 Utvrditi koji su izvori soli u hrani koja se konzumira, posebno onoj namijenjenoj djeci
2012g. WHO je usvojila šest globalnih ciljeva prehrane djece, uključujući smanjenje soli, kao i sprječavanje niske težine po rođenju. zaostajanja u rastu i gubitak težine novorođenčadi, te porasta prekomjerne težine kod djece, poboljšanje dojenja i smanjenje anemije.

Tokom 2013. godine Svjetska zdravstvena organizacija dogovorila je 9 globalnih ciljeva za sprječavanje i suzbijanje hroničnih nezaraznih bolesti (NCD-a), što uključuje između ostalih i zaustavljanje rasta dijabetesa i pretilosti, te smanjenje unosa soli za 30% do 2025. godine. “Globalni akcijski plan za Prevenciju i nadzor nad nezaraznim bolestima 2013-2020 ” daje smjernice i izbor politika za države članice WHO i druge agencije UN-a za postizanje pomenutih ciljeva.
Zemlje članice SZO postići će svoj cilj smanjenja unosa soli kod stanovništva do 2025 godine za 30%, prateći uputstva tj. 5načina za unos 5 grama soli dnevno, što je preporučena vrijednost dnevnog unosa za odrasle osobe, ili količina jedne male kafene kašičice.
Zašto 5g?
Ova količina soli i cilj dosezanja zacrtani su jer, imaju maksimalni učinak na krvni tlak, ali su i najpraktični za prehrambenu industriju i potrošače.
WHO je postavio ovaj svjetski cilj od 5g soli još 1983.godine i sve do danas je dodatno potvrđen.
U svijetu se procjenjuje da bi smanjenje od 6 g / dan unosa soli spriječilo godišnje oko 2,5 miliona smrtnih slučajeva zbog moždanog udara i koronarne bolesti srca
U zemljama s niskim i srednjim dohotkom smanjenjem od 15% tokom perioda od 10 godina bi se smanjio broj umrlih za više od 8,5 miliona.
Dužim vremenskim razdobljem smanjenog unosa soli učinak bi bilo čak i veći, jer sprečavanje pojave visokog krvnog pritiska kod odraslih započinje u djetinjstvu.
Smanjenje soli je najjednostavnija, najisplativija mjera za smanjenje kardiovaskularnih bolesti, zbog lake ostvarivosti i niskog troška sprovođenja.
U nekim zemljama većina soli dolazi od soli dodate tokom kuhanja. U većini zemalja, čak 80%, so koja se jede dolazi iz hrane koju kupujemo, tako potrošači imaju vrlo mali izbor i mogućnost kontrole.
Sve soli koja se koriste u ljudskoj prehrani trebaju biti jodizirane ili “obogaćene” jodom, koji je neophodan za zdrav razvoj mozga fetusa i male djece, te optimiziranje mentalne funkcije ljudi, općenito.

O soli, natriju i kaliju

Natrij je neophodan nutrijent potreban za održavanje volumena plazme, ravnoteže između kiselina i baza, prijenosa živčanih impulsa i normalne funkcije stanica.
Višak natrija povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ishodima, uključujući povišeni krvni tlak.
Primarni doprinosi potrošnji natrija ovisi o kulturnom kontekstu i prehrambenim navikama stanovništva.
Natrij se prirodno nalazi u raznovrsnoj hrani, kao što je mlijeko, meso i školjke. Često se nalazi u velikim količinama u procesuiranoj tj obrađenoj hrani kao što su kruh, prerađeno meso i brza hrana, kao i u začinima (npr. soja, ribe).
Natrij se takođe nalazi u natrijevom glutamatu, koji se koristi kao dodatak hrani u mnogim dijelovima svijeta.
Kalij je bitan nutrijent potreban za održavanje ukupnog volumena tjelesne tekućine, ravnoteže kiseline i elektrolita, te normalne funkcije stanica.
Kalij se obično nalazi u različitim nerafiniranim namirnicama, osobito voću i povrću.
Povećani unos kalija smanjuje sistolički i dijastolički krvni tlak
Kalijumova sol (KCl) je adekvatna zamjena običnoj kuhinjskoj soli (NaCl).
Da postignemo unos od 5 grama soli dnevno, postoji 5 načina:
Svaka osoba može:
1. Postepeno smanjujte količinu unijete soli u hranu i priviknite se na manje zasoljeno jelo.
2. Umjesto što je solite, koristite biljke, začine, bijeli luk i limun kako biste poboljšali ukus hrani koju jedete,.
3. Sklonite slanik, slane sosove sa stola dok objedujete, stvarajući naviku djeci da ne sole hranu automatski s dostupnom solju.
4. Provjerite sadržaj soli na pakovanjima gotovih proizvoda prije nego odlučite da ga kupite.
5. Jedite puno više svježeg voća i povrća , nego konzervisanog, a i njega isušite i isperite prije korištenja.

Stanovništvo se može:
1. Obrazovati- upoznati se s opasnostima koje visok unos soli nosi po zdravlje ljudi.
2. Naučiti kako se može smanjiti količina u hrani, i istražiti koliko soli u organizam unosimo.
3. Uključiti industrija i ohrabriti ih da smanje unos udjela soli u hranu.
4. Uvesti nutriciono obilježavanje, osnažiti konzumente da adekvatnom spoznajom donesu odluku o korištenju proizvoda ( informisano odlučivanje).
5. Osnažiti školske i radničke kantine i restorane da ponude manje slane obroke i jela.
Prehrambrena industrija i ušteda
Za smanjenje količine soli koju korisimo ključna je i prehrambena industrija. Uspješna politika smanjivanja količine soli već ima rezultata npr. u Velikoj Britaniji koja je pionir u ovoj inicijativi – većina proizvoda tokom posljednjih pet godina imala je smanjenu količinu soli za 20-30%, čime se štedi preko 6000 života godišnje i rezultira zdravstvenom uštedom od £ 1.5billion godišnje (NICE).
Akcija smanjivanja količine soli u gotovoj hrani za 45%, u Engleskoj je rezultirala uštedom od 15 % u potrošnji lijekova.
U Finskoj su smanjivanjem unosa soli, smanjili smrtnost kod ljudi srednje životne dobi za čak 80%.
Ušteda smanjivanjem unosa soli u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom je procjenjena na US$ 0.09/po osobi/godišnje.
Smanjivanjem unosa soli ukupna smrtnost se smanjuje za oko 20%.
Zbog svega gore navedenog, smanjenje količine soli je zbog visokog utjecaja na zdravlje identificirano kao prioritetna intervencija i navedeno kao najbolja intervencija (best buy) „za kupiti’ u prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti Strategije smanjenja unosa soli usmjerene su prema cjelokupnoj populaciji, a sveukupna je dobrobiti ostvariva bez obzira na starost, ekonomski status ili nacionalnosti, i prvenstveno je fokusirana na smanjivanje hroničnih nezaraznih bolesti.

Više informacija možete naći na
 http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs393/en/
 www.worldactiononsalt.com
 #5ways%grams

Pročitajte više

Vrtićima iz Srednjobosanskog, Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10 uručeni certifikati “Vrtić-prijatelji zdrave ishrane”

U Sarajevu su danas predstavnicima četiri vrtića iz Srednjobosanskog, Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10 svečano uručeni certifikati „Vrtić – prijatelji zdrave ishrane“.

Ovi vrtići su prošli višemjesečni program u cilju ispunjavanja kriterija za dodjelu naslova „Vrtić – prijatelj zdrave ishrane“, međunarodne akreditacione sheme koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija za promoviranje zdrave ishrane i prevenciju oboljenja vezanih za nepravilnu ishranu.

Akreditiranje vrtića se provodi u okviru intersektorskog programa „Zdravo jedi, zdravo rasti“ koji implementiraju Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, uz podršku UNICEF-a BiH.

Tijekom procesa akreditacije, vrtići su radili na ispunjavanju zadatih kriterija, a uposlenici, djeca, kao i njihovi roditelji su prošli određene edukacije.

Cilj projekta je pružanje efikasnog odgovora na javnozdravstvene probleme vezane za nepravilnu ishranu i uključuje aktivnosti vezane za promociju zdrave ishrane i fizičku aktivnost. Odgovarajuća ishrana osnovni je preduslov za postizanje optimalnog rasta i razvoja djece i dostizanja najvećeg mogućeg standarda zdravlja.

Cjelokupni proces, između ostalog, podrazumijevao je definiranje politike o ishrani na nivou vrtića, unapređenje kapaciteta uže i šire vrtićke zajednice za promoviranje zdrave ishrane uključujući osiguranje sredine koja podržava zdravu ishranu, unapređenje suradnje sa zdravstvenom službom i drugim akterima u zajednici, kao i samog programa rada sa djecom u smislu promocije zdrave ishrane i fizičke aktivnosti.

Certifikate je predstavnicima četiri vrtića uručila pomoćnica federalne ministrice obrazovanja i nauke Nadija Bandić.

U prethodnom periodu, kroz proces ove akreditacije prošlo je šest vrtića iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Bihaća, Čapljine i Goražda.

 

Pročitajte više

Svjetski dan bubrega

Svjetski dan bubrega je inicijativa Međunarodnog društva nefrologije (ISN) i Međunarodne Federacie bubrežnih fondacija (IFKF), kojom se svakog drugog četvrtka u trećem mjesecu tokom godine obilježava. Ove godine Svjetski dan bubrega i Dan žena podudaraju se istog dana, te se obilježavaju pod sloganom: Bolest bubrega i žensko zdravlje –  uključi, procijeni, osnaži.

Obilježavanje Svjetskog dana bubrega je započelo 2006. godine i od tada se obilježavalo po slijedećim temama:

  • 2017 Bolesti bubrega i pretilost – zdrav stil života za zdrave bubrege
  • 2016 Bubrežna bolest i djeca – djelovati rano kako bi se spriječilo!
  • 2015. zdravlje bubrega za sve
  • 2014. kronična bolest bubrega i starenje
  • 2013. bubrezi za život – zaustavite napad bubrega!
  • 2012 Donirajte – BUBREZI ZA ŽIVOT – Primajte
  • 2011 Zaštitite bubrege: Spasite svoje srce
  • 2010 Zaštitite bubrege: Kontrolirajte dijabetes
  • 2009 Zaštitite bubrege: Održavajte nizak krvi pritisak
  • 2008 Nevjerojatni bubrezi!
  • 2007 Hronično oboljenje bubrega: Često, štetno i izliječljivo
  • 2006 Jesu li vaši bubrezi u redu?

Obilježavajući 13. godišnjicu, Svjetski dan bubrega 2018. godine, promoviše dostupan i pravedan pristup zdravstvenom odgoju, zdravstvenom sistemu i prevenciji bolesti bubrega za sve žene i djevojke u svijetu. Obilježavanje datuma je u svjetlu žena i ženskih prava, te SDG, tj.-održivih ciljeva zdravlja i sa akcentom na ravnopravnost, te smanjivanja hroničnih nezaraznih bolesti- koje često idu udruženo sa bolestima bubrega:

  • Kardiovaskularne bolesti
  • Diabetesa
  • Hipertenzija

Bubrezi imaju višestruku ulogu u organizmu: stvaraju urin, pročišćavaju krv i tako odstranjuju višak tekućinu i štetne tvari iz krvotoka, reguliraju ravnotežu natrija i kalija u organizmu, sudjeluju u regulaciji krvnog pritiska, proizvode ADH (antidiuretski hormon ili vazopresin) koji sudjeluje u regulaciji krvnog pritiska i regulišu kiselost tjelesnih tekućina.

Žene i hronično oboljenje bubrega

2018 Svjetski dan bubrega je posvećen ženama i hroničnom oboljenju bubrega, uz koji se često povezuju donacija organa i transplantacija.

Postoji jasna potreba za većom svjesnošću, pravovremenom dijagnozom i pravilnom praćenju hroničnih oboljenja bubrega , a posebno kod žena u trudnoći. S druge strane, trudnoća može biti vrijedna prilika za ranu dijagnozu hroničnog oboljenja bubrega a, što omogućava planiranje terapijskih intervencija.

Hronična bolest bubrega je svjetski javno zdravstveni problem s nepovoljnim krajnjim ishodom u vidu potpunog prestanka rada tj.zatajenja bubrega i prerane smrti hronična bolest bubrega pogađa oko 195 miliona žena širom svijeta i trenutno je 8. vodeći uzrok smrti kod žena, s oko smrtnih ishoda 600.000 svake godine.

Rizik od razvijanja hronične bolest bubrega je među ženama jednak kao kod muškaraca, a možda čak i veći. Prema nekim studijama, hronična bolest bubrega će se vjerojatno razviti u žena u usporedbi s muškarcima, s prosječnom 14% prevalencija kod žena i 12% kod muškaraca. Međutim, broj žena na dijalizi niži je od broja muškaraca. Do sada su prepoznata barem tri glavna razloga:

  • napredak hronične bolest bubrega je sporiji kod žena u poredjenju s muškarcima,
  • psiho-socio-ekonomske prepreke, kao što je niža svjesnost o bolesti dovele do kasnog ili nikakvog početka dijalize među ženama, i
  • nejednaki pristupa skrbi je glavni razlog u zemljama bez univerzalnog pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Transplantacija bubrega također je neravnomjerno rasprostranjena, uglavnom zbog socijalnih, kulturnih i psiholoških aspekata, čak i u pojedinim zemljama koje pružaju transplantaciju bubrega i pravično liječenje za oba spola i svim ljudima jednako, žene češće žele donirati bubrege ali je manje vjerojatno da će ih primiti. Postoji doista jasna potreba za rješavanjem pitanja jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti za žene u kojima trenutno nedostaje i povećanju svijesti i obrazovanja kako bi se olakšao pristup ženama u liječenju i bolji zdravstveni ishodi.

Lupus nefropatija i infekcija bubrega

Neke bolesti bubrega, kao što su lupus nefropatija ili infekcija bubrega (akutni ili hronični pijelonefritis) obično se češće razvijaju kod žena, sa povećanim rizikom tokom trudnoće. Da bi se osigurali dobri rezultati, kao i većina bubrežnih bolesti, dijagnoza i liječenje trebaju biti pravovremeni.

Bolesti bubrega i trudnoća

Hronična bolest bubrega se također smatraju faktorom rizika za smanjenu plodnost, nepovoljan tok trudnoće s visokim stopama hipertenzivnih poremećaja, te krajnji ishod trudnoće i prijevremene porode. Kod žena koje imaju hronično oboljenje bubrega koncepcija je moguća, čak i ako je rijetkost, i na dijalizi, a rezultati se poboljšavaju intenzivnim (svakodnevnim ili gotovo svakodnevnim) liječenjem dijalizom, kroz ciljane programe tretmana za te žene.

U uspješno transplantiranih žena, plodnost se može obnoviti i šanse za uspješan porast rađanja. Međutim, kako se komplikacije opažaju češće nego u općoj populaciji, uvijek treba potražiti medicinsko savjetovanje jer trudnoća može biti i vrijedna prilika za ranu dijagnozu hronične bolesti bubrega, čime se omogućuje planiranje terapijskih intervencija.

Zauzvrat, komplikacije povezane s trudnoćom povećavaju rizik od bolesti bubrega: pre-eklampsija, sindrom u kojem defekt implantacije placente utječe na normalne bubrege koji induciraju hipertenziju i proteinuriju, jedan je od tri vodeća uzroka smrtnosti majki. Preeklampsija, septički pobačaj (infekcija placente) i krvarenje nakon poroda (glavni krvarenje nakon porođaja) vodeći su uzroci akutne ozljede bubrega (AKI) kod mladih žena i mogu predvidjeti buduće hronične bolesti bubrega među preživjelima.

 

Provjerite svoj RIZIK:

  • IMATE LI VISOK KRVNI PRITISAK?
  • PATITE LI OD POVIŠENOG ŠEĆERA U KRVI?
  • JESTE LI DEBELI?
  • PUŠITE LI?
  • STARIJI STE OD 50 godina?
  • JE li U VAŠOJ PORODICI BILO OBOLJELIH OD BUBREŽNIH BOLESTI?
  • IMATE LI BUBREŽNE SMETNJE I OBOLJENJA?

Ako ste odgovorili DA na jedno ili više postavljenih pitanja,

molimo Vas da porazgovarate sa svojim ljekarom o tome.

 

Reference

http://www.worldkidneyday.org/2018-campaign/2018-wkd-theme/

http://www.worldkidneyday.org/faqs/chronic-kidney-disease/

Pročitajte više

Drugi simpozij “Cjeloživotna prevencija kardiovaskularnih bolesti”

U petak, 23.02.2018. godine, u Hotelu Hollywood na Ilidži, održan je Drugi simpozij “Cjeloživotna prevencija kardiovaskularnih bolesti” u organizaciji JU Dom zdravlja KS.

Na simpoziju je, o javnozdravstvenom značaju kardiovaskularnih bolesti, govorila prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove i šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Pročitajte više

Sistemski pristup nadzora kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, održao je u srijedu seriju javnih predavanja iz oblasti “Sistemskog pristupa nadzora kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”.
Predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju, akademkinja Senka Mesihović – Dinarević u izjavi novinarima podsjetila je da su kardiovaskularne bolesti jedan od vodećih uzroka prerane smrtnosti,  odgovorne i za visoke zdravstvene troškove. Stoga su, kaže, sublimirali sve što je najnovije u krovnim svjetskim organizacijama (Svjetska zdravstvena organizacija, Europsko udruženje kardiologa….), a krenuli su od rizika faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti u svim starosnim dobima.
”Naša dužnost je utjecati, koliko se to može, u prevenciji kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja je prva stanica za pacijente”, kazala je. Naglasila je da se u cilju zaštite zdravlja mora voditi računa o visini krvnog tlaka, kolesterolu, kao i zdravim stilovima života i fizičkoj aktivnosti. Napomenula je da ovdašnje stanovništvo ipak u posljednjih desetak godina više vodi računa o svom zdravlju i zdravim životnim stilovima. To, kaže, samo treba pojačati.
Pomoćnica direktora za stručne poslove i šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, prof. dr. Aida Ramić-Čatak, podsjetila je da 53 posto vodećih uzroka smrti spada u grupu kardiovaskularnih bolesti. Vodeći faktori rizika su hipertenzija (povišen krvni tlak), pušenje, a tek četvrtina ovdašnjeg odraslog stanovništva fizički je aktivna. Trećina odraslih osoba ima problem s prekomjernom težinom, a skoro četvrtina s gojaznošću. Skrenula je pažnju na potrebu sustavnog pristupa odnosno intervencija, prevencije i nadzora kardiovaskularnih bolesti.
”Mnogo je posla za sve nas u sektoru zdravstva da promijenimo nešto u nadzoru kardiovaskularnih bolesti”, naglasila je. Istaknula je važnost uspostavljanja partnerstva sa građanima na način da i sami budu uključeni u promjenu životnih stilova i navika kojima mogu unaprijediti zdravlje.
Obiteljsku medicinu, kao jedan od najvažnijih segmenata zdravstvenog sustava za prevenciju, istaknuo je i doc. dr. Zaim Jatić iz JU Dom zdravlja KS. Kaže da oni često kontaktiraju sa pacijentima i mnogo vremena posvećuju prevenciji, posebno kardiovaskularnih oboljenja koja su kod nas među vodećim uzrocima smrtnosti. Ističe da je za kvalitetnu prevenciju neophodan zajednički i dobro planiran sveobuhvatni pristup u kojem bi značajnu ulogu imala obiteljska medicina. Na današnjem događaju u ANUBiH prezentirani su vodiči i smjernice za kardiovaskularne bolesti (vodeći faktori rizika) namijenjeni timovima obiteljske medicine. Radi se o materijalu koji je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prezentirao širom Federacije BiH, u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije i Vlade Švicarske.
Pročitajte više