Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a 2018.

Prvi decembar/prosinac, Svjetski dan  HIV/AIDS-a, obilježava se svake godine s ciljem podizanja svijesti o pandemiji AIDS-a, uzrokovanoj širenjem HIV infekcije. Obilježavanje ovog dana predstavlja priliku za ljude diljem svijeta da se ujedine u borbi protiv HIV infekcije, da pokažu potporu osobama koje žive s HIV infekcijom, i da se prisjete onih koji su umrli od posljedica bolesti.

U razdoblju od 1992. godine do kraja jedanaestog  mjeseca 2018. godine, u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija BiH) registrirana je 221 osoba kojoj je dijagnosticirana HIV infekcija.

Pročitajte više

Nasilje nad ženama

Jačanje zdravstvenog odgovora u vrijeme krize tj.vanrednih stanja

Zastupljenost nasilja nad ženama je sveprisutno i prevladava i u zemljama koje imaju stabilnost društvenog uređenja, i nisu pogođene ratom niti prirodnim ili drugim nepogodama i nesrećama koje izazivaju kolaps i krizu u sistemima države.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kojom 25.11. započinje UN-ova 16-dnevna globalna kampanja u borbi protiv svih vidova nasilja nad ženama je:

# HearMeToo.

Pročitajte više

Svjetski dan protiv zloupotrebe i zlostavljanja djece

Uloga zdravstvenog sektora

  •  Svjetski dan borbe protiv zloupotrebe i zlostavljanja djeteta pokrenut je 19.11. 2000. godine na Svjetskom samitu žena (WWSF), zajedno sa međunarodnom koalicijom organizacija za zastupanje žena i dječjih pitanja, mobiliziralo je državne Vlade da poduzmu mjere i spriječe zlostavljanje djece.
  • Univerzalni dan djece UN-a je osnovan 1954. godine i obilježava se svake godine 20. 11. kako bi se promovirala svjesnost o stanju prava djece diljem svijeta i poboljšala dobrobit te djece 20. 11. 1959. godine Opća skupština UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta. Istog dana 1989. godine, Generalna skupština UN-a usvojila je Konvenciju o pravima djeteta. Od 1990. godine, Svjetski dan djeteta obilježava i obljetnicu datuma kada je Generalna skupština UN-a usvojila i deklaraciju i konvenciju o pravima djeteta.

Milenijski razvojni ciljevi usvojeni 2015. godine govore o pitanju nasilja protiv djece. Mnogi dodatni ciljevi integrirani u okvirni, sadrže riziko faktore koji se dotiču pitanja nasilja nad djecom i mladim osobama:

  • cilj 5.2 govori o okončanju nasilja nad ženama i djevojčicama;
  • cilj 16.2 govori o „okončanju nasilja, eksploatacije trgovine ljudima (trafficking) i svim oblicima nasilja i torture nad djecom”.

Ključni korak ka postizanju ovog univerzalnog imperativa je mobilizacija političke volje i promicanje strategija temeljenih na dokazima za rješavanje više faktora koji doprinose nasilju nad i prema djeci i mladima, uključujući društvene i kulturne norme koje opravdavaju nasilje, nedostatak odgovarajućih politika i zakonodavstva, nedovoljan broj usluga za žrtve i ograničena ulaganja, te učinkovite sisteme za sprječavanje nasilja.

Milenijski razvojni ciljevi 2030 (SDG) nisu usmjereni izravno na rješavanje nasilja, iako sadržajno podvlače i ambiciozno pozivaju na okončanje nasilja protiv djece, priznavajući njegovo iskorjenjivanje ključnim dijelom održivog razvoja. Zacrtani ciljevi SDG-a i Opći program rada SZO 2019-2023 integrišu sprječavanje nasilja nad mladima i djecom.

Prevencija i odgovor

Nasilje nad djecom može se spriječiti. Sprječavanje i reagiranje na nasilje nad djecom zahtijeva da se napori sustavno bave rizikom i zaštitnim faktorima u sve četiri međusobno povezane razine rizika (individualna, međusobni odnosi, zajednica, društvo).

Pod vodstvom WHO-a, grupa od 10 međunarodnih agencija razvila je i potvrdila tehnički paket pod nazivom INSPIRE: Sedam strategija za suzbijanje nasilja nad djecom. Paket ima za cilj pomoći zemljama i zajednicama da postignu cilj SDG-a 16.2 prestanka nasilja nad djecom.

Svako slovo riječi INSPIRE označava jednu od strategija, a većina je pokazala da ima preventivne učinke u različitim vrstama nasilja, kao i koristi u područjima kao što su mentalno zdravlje, obrazovanje i smanjenje kriminala.

Vrsta nasilja prema dobnoj skupini djece i mladih.

< 5g 5-10g 11-17g > 18g
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Definicija zlostavljanja/maltretiranja djeteta

Predstavlja svaki oblik tjelesnog  i / ili emocionalnog zlostavljanja (uključuje i nasilno kažnjavanje), seksualnog zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog tretmana ili iskorištavanje u komercijalne svrhe ili druge oblike eksploatacije, što rezultira stvarnom ili mogućom štetom po zdravlje, preživljavanje, razvoj ili dostojanstvo djeteta mlađeg od 18 godina, u kontekstu odnosa odgovornosti, povjerenja ili moći.  Najčešće se maltretiranje/zlostavljanje dešava u porodičnom okruženju, no nije rijedak slučaj u školama ili domovima za djecu i mlade.

Bullying/zadirkivanje

Pojavljuje se kada učenik ili grupa učenika kaže ili učini drugom studentu loše, gadne ili neugodne stvari. Također je nasilničko ponašanje kada se učenik ismijava na neugodan način ili kada je namjerno izostavljen, i takvo se ponašanje prema njemu ponavlja. Nije nasilničko ponašanje kada se dva učenika iste ili slične snage raspravljaju ili se bore ili kada se zadirkivanje provodi na prijateljski, razigran ili zabavan način.

Nasilje mladih i nad mladima

Adolescenti

Svakih 7 minuta, negdje u svijetu, neki adolescent nasilno izgubi život. Samo u 2015. godini, nasilje je preživjelo oko 82.000 adolescenata širom svijeta. Mladi ljudi su osobito ranjivi u dobi od 15-19 godina – tri puta je veća vjerojatnost da će umrijeti nego mlađi adolescenti u dobi od 10-14 godina. Najviše smrtnih slučajeva adolescenata dešava se zbog interpersonalnog i kolektivnog nasilja.

Statistika

U svijetu je oko 1,1 milijardu, ili malo više od jedne od ukupno 4 osobe koje brinu o djeci ili su im skrbnici, koje vjeruju u nužnost tjelesnog kažnjavanja kao oblika discipline.

Na svjetskom nivou se procjenjuje da je preko 1 bilion djece u starosnoj dobi  2–17 godina, iskusilo fizičko, seksualno ili emociona nasilje ili zanemarivanje tokom protekle godine od ispitivanja.

Do danas, samo je 60 zemalja donijelo zakone koji potpuno brane korištenje tjelesnog kažnjavanja kod kuće, ostavljajući više od 600 miliona djece mlađe od 5 godina bez pune pravne zaštite

Nasilje nad djecom, zlostavljanje djece

  •           1 od 4 odrasle osobe je bila fizički zlostavljana kao dijete
  •           oko 6 od 10 djece starosti od 1-2 godine života u svijetu ( 250 miliona) fizički se kažnjavaju (bazirano na istraživanju 30 zemalja)
  •           12% djece je seksualno zlostavljano tokom protekle godine
  •            3 od 4 djece ( oko 300 miliona) starosti 2-4 godine redovito je podvrgnuto nekom vidu nasilnog discipliniranja od strane svojih skrbnika, na globalnom nivou
  •            1 od 4 djece mlađe od 5 godina (176 milijuna)  žive s majkom koja je žrtva partnerskog nasilja
  •            Samo 9% djece mlađe od 5 godina živi u zemljama u kojima je tjelesno kažnjavanje u porodici potpuno zabranjeno
  •           37% država članica WHO-a izvjestilo je o provedbi intervencija za sprječavanje seksualnog zlostavljanja djece na širem polju

Nasilje mladih i nad mladima

  •              200 000 ubistava mladih u dobi od 10-29 godina se dešava godišnje
  •              25% tinejdžera je maltretirano (bullied) tokom proteklog mjeseca
  •              26% zemalja članica SZO-a izvjestilo je da su proveli nacionalno istraživanje o prevalenci nasilja nad mladima

Uloga javnog zdravstva

Pristup javnog zdravstva u prevenciji nasilja koristi širok raspon podataka i istraživanja kako bi se bolje razumjeli opseg, uzroci i rizici nasilja, te da se provedu učinkovite intervencije kroz kolektivne aktivnosti. Za nasilje povezano s alkoholom, prioriteti javnog zdravstva uključuju:

  • prikupljanje i obrada podataka o razinama i uzorcima pijenja mladih, incidenciji nasilja u obitelji kao i prisutnost i uloga alkohola u takvom nasilju.
  • Promicanje, provođenje i evaluacija istraživanja, trebala bi poboljšati razumijevanje opsega problema, kao i rizika i zaštitnih faktora , posebice veza između nasilja nad mladima i konzumacije alkohola od strane i žrtava i počinitelja. Takva istraživanja posebno su potrebna u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom.
  • Mjerenje i širenje informacija o zdravstvenim, ekonomskim i šire povezanim sociološkim troškovima štetne upotrebe alkohola i nasilja.
  • Razvijanje, vrjednovanje i široko implementiranje intervencija koje pokazuju pozitivne rezultate u prevenciji.
  • Promicanje partnerstva sa više agencija za borbu protiv nasilja nad mladima podizanjem svijesti o vezama između štetne upotrebe alkohola i nasilja, cikličnost naravi i povezanosti upotrebe alkohola i nasilja, utjecaja na društvo, te učinkovitih i isplativih intervencija.
  • Zagovaranje cjelovitih sistema obrazovanju o povezanosti alkohola i nasilja u školama koje uključuju roditelje, lokalne službe i zajednice.
  • Zagovaranje politike ograničavanja pristupa alkoholu, dobi počinjanja kozumacije alkohola, opasnog pijenja i povezanih štetnih djelovanja među mladim ljudima.

Sektor zdravstva ima ključnu ulogu u rješavanju problema zlostavljanja djece.

  1. Podignite svijest o dugoročnim negativnim zdravstvenim učincima i društvenom teretu zlostavljanja djece – kako u zdravstvu, tako i u  ostalim sektorima.
  2. Prikupite i podijelite podatke o prevalenciji, faktorima rizika, i zdravstvenim posljedicama maltretiranja djece.
  3. Razvijajte i testirajte intervencije utemeljene na dokazima kako biste spriječili maltretiranje djece – poput kućnih posjeta medicinskih sestara (patronaža) ili programima roditeljstva koji se održavaju u zdravstvenim ustanovama.
  4. Pružite podršku i usluge djeci-žrtvama maltretiranja, uključujući mentalno zdravlje i psihosocijalne usluge
  5. Surađujte s drugim sektorima kako bi se riješilo zlostavljanje djece -osobito sa službama socijalne zaštite, obrazovnim sektorom i pravosuđem.

Sektor zdravstva ima vitalnu ulogu u sprječavanju i reagiranju na nasilje među i nad mladima

  1. Prikupiti podatke o utjecaju na zdravlje, i troškovima nasilja nad mladima
  2. Pokrenite programe za smanjenje faktora rizika za nasilje mladih, kao što su problemi u ponašanju, zlostavljanje djece i štetna upotreba alkohola
  3. Uključiti intervencije kako bi se spriječilo nasilje mladih u okviru postojećih programa ranog rasta i razvoja u djetinjstvu, obrazovanju i zdravstvu
  4. Pružiti sveobuhvatne zdravstvene usluge preživjelima, uključujući brigu o hitnim slučajevima
  5. Sarađujte sa drugim sektorima kako bi se bavili nasiljem mladih, poput kaznenog pravosuđa, obrazovanja i socijalnih usluga

Nasilje mladih predvidljivo je i može se spriječiti. Zajedno možemo spasiti živote i osigurati sigurniju budućnost mladim ljudima širom svijeta

 

Reference:

  • https://www.who.org
  • https://www.unicef.org/sowc2017/
  • A FAMILIAR FACE Violence in the lives of children and adolescents UNICEF, New York, November, 2017.ISBN: 978-92-806-4919-2
  • http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/interpersonal/en/WVguidelinesEN.pdf?ua=1&ua=1

 

 

 

Pročitajte više

Svjetski dan dijabetesa 2018.- Porodica i dijabetes

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Međunarodna federacija dijabetičara (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Za Dan borbe protiv dijabetesa, izabran je dan rođenja sir Fredericka Bantinga, medicinskog naučnika koji je bio jedan od pronalazača inzulina i prvi koji je primijenio lijek na ljudima.
Tema Svetskog dana dijabetesa i Svjetskog mjeseca dijabetesa 2018. i 2019. godine je “Porodica i dijabetes”.
Odabran je dvogodišnji vremenski okvir koji će najbolje olakšati planiranje, razvoj, promociju i učešće, kako zdravstvenih profesionalaca, tako i dijabetičara i članova njihovih porodica u praćenju, liječenju, ali i prevenciji ove bolesti.
Cilj dvogodišnje kampanje je podići svijest o utjecaju koji dijabetes ima na porodicu.
Ključno je promovisati ulogu porodice u praćenju, njezi, prevenciji i edukaciji o dijabetesu.

Preko 425 miliona ljudi u svijetu trenutno živi sa dijabetesom. Većina ovih slučajeva je dijabetes tipa 2, koji se može pravilno tretirati i bolest držati pod kontrolom kroz redovnu fizičku aktivnost, zdravu i uravnoteženu ishranu, promociju zdravog životnog okruženja i podršku porodice.
Procjenjuje se da jedna od dvije osobe koje trenutno žive sa dijabetesom tipa 2 nema postavljenu dijagnozu.
Porodica oboljelih igra ključnu ulogu u nadzoru faktora rizika za dijabetes tipa 2 i moraju im pomoći u edukaciji, obezbijediti resurse i okruženje kako bi živjeli što zdravije.
Rana dijagnoza i liječenje su ključni za sprječavanje komplikacija dijabetesa i postizanje što boljih rezultata u liječenju i što kasnijoj pojavi komplikacija.
Prema procjenama Internacionalne Dijabetes Federacije (IDF), prevalenca šećerne bolesti u Evropi u starosnoj grupi od 20-79 godina dostigla je 9,1%.
Cilj koji je Svjetska Zdravstvena Organizacija postavila u pogledu širenja dijabetesa je ZAUSTAVLJANJE pojave ove bolesti, dok su ciljevi za neke druge masovne nezarazne bolesti- smanjenje broja oboljelih. To najbolje govori koliki problem predstavlja dijabetes, po masovnosti obolijevanja, troškovima liječenja, kao i troškovima tretmana komplikacija i drugih posljedica do kojih dijabetes dovodi (invalidnost i sl.)
Pošto za Federaciju Bosne i Hercegovine ne postoji jedinstveni registar oboljelih od dijabetesa, podaci kojima raspolaže Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH smatraju se podcijenjenim.

U 2017. godini,  u ambulantno-polikliničkom morbiditetu registrovano je 76.808 ovih oboljenja.
Rezultati Studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH 2012. godine su pokazali da je 9,6% anketiranih izjavilo da im je doktor bilo kada u životu dijagnostikovao šećernu bolest.
Sve porodice su potencijalno pogođene dijabetesom, tako da je svijest o znacima, simptomima i faktorima rizika za sve vrste dijabetesa od vitalnog značaja za rano otkrivanje, što ranije postavljanje dijagnoze i primjenu potrebne terapije.
Dijabetes je vrlo često bolest koja iziskuje znatna materijalna sredstva, kako za oboljelu osobu, tako i za porodicu.
Studija provedena u EU pokazuje da je do 75% troškova zdravstva vezanih za dijabetes uzrokovana hospitalizacijama i ambulantnim liječenjem.
Liječenje pacijenta sa tip 2 dijabetesom i komplikacijama može koštati i do 3,5 puta više nego liječenje pacijenta bez komplikacija.

Podrška porodice i briga o dijabetičaru imaju značajnu ulogu u postizanju boljih rezultata u liječenju. Svi članovi porodice  se trebaju edukovati i dati svoj doprinos, da bi osoba sa dijabetesom što lakše prihvatila svoju bolest, redovno uzimala terapiju, praktikovala fizičku aktivnost, a da pri tome nema utisak da je nekome od članova porodice  “na teretu” ili da njegova bolest na bilo koji način opterećuje njegovu porodicu.

Pročitajte više

Počela druga faza preventivnog programa “Povećanje blagostanja adolescenata kroz jačanje protektivnih faktora u školskom okruženju”

U prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH juče je održana stručna edukacija Centara za mentalno zdravlje, vezano za novu fazu preventivnog programa “Povećanje blagostanja adolescenata kroz  jačanje protektivnih faktora u školskom okruženju”.

U skladu sa preporukama iz prve faze programa, koja je bio vrlo uspješna i korisna, u drugoj će se fazi raditi implementacija na učenicima drugih razreda srednjih škola, sa posebnim naglaskom na jačanje protektivnih faktora i osnaživanje mentalnog zdravlja adolescenata u Federaciji BiH.

Program se počeo provoditi početkom školske 2016/2017. godine, u suradnji sa Centrima za mentalno zdravlje, a uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva, Projekta mentalnog zdravlja u BiH, Asocijacije XY i Ambasade Švicarske.

 

Pročitajte više