Aktuelne novosti

U nedelju, 31. januara/siječnja u Hotelu Europa u Sarajevu, u sklopu obilježavanja Dana bez cigarete, Udruženje PROI predstavilo je kampanju pod nazivom „Smeta Mi“. Konferenciji su prisustvovali predstavnici akademske zajednice, zdravstvenih institucija te međunarodnih, lokalnih i nevladinih organizacija.

O raširenosti pušenja kao bolesti ovisnosti i posljedicama uzrokovanim pušenjem u Federaciji BiH govorila je doc. dr Aida Ramić-Čatak, dugogodišnja koordinatorica za kontrolu duhana i šefica službe za promociju zdravlja i  edukaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Zika groznica je virusna bolest koja se prvenstveno prenosi ugrizom zaraženog komarca koji pripada vrsti Aedes, koji je uglavnom prisutan u tropskim krajevima. To je ista vrsta komarca koji prenosi Denga, Chikungunya i žutu groznicu.
Virus cirkulira u Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji i Pacifiku. Prema podacima Evropskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), Zika virus je prisutan u velikom broju zemalja (Barbados, Bolivija, Brazil, Kolumbija, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Francuskoj Gvajani, Gvadalupa, Gvatemala, Gvajana, Haiti, Honduras, Martinique, Meksiko, Panama, Paragvaj, Portoriko, Sveti Martin, Surinam, Američki Djevičanski Otoci, Venezuela).
U Evropi je do sada zabilježeno svega nekoliko slučajeva ove infekcije kod ljudi koji su boravili u zahvaćenim područjima.

Promocija zdravlja

Iako svi zdravlje smatramo jednom od najvažnijih stvari u životu, ipak se prema njemu ne odnosimo odgovorno: ponašamo se kao da o zdravlju treba brinuti samo kad se pojavi bolest. Naprotiv, u zdravlje treba ulagati svaki pojedinac, obitelj, lokalna i državna zajednica, jer ono je preduvjet za cjelokupan osobni i društveni razvoj.

Kako zdravlje promatramo, kao tjelesno, duševno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti, kako ga definira Svjetska zdravstvena organizacija, već u startu građani u Federaciji BiH, iako tjelesno i duševno zdravi,  nemaju socijalno zdravlje jer nas karakterizira: siromaštvo, nezaposlenost / nedostatna primanja, nizak nivo obrazovanja, nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti, loši čimbenici životnog okoliša… Na osobnoj razini na zdravlje utječu: dob, spol, genetsko određenje, životne navike, loša zdravstvena prosvjećenost povezana s obrazovanjem i socijalnim statusom.