U toku je realizacija Projekta “Jačanje i unapređivanje modernih i održivih javnozdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u Bosni i Hercegovini” , koji je razvijen i podržan u partnerstvu između Švicarske agencije za razvoj i suradnju ( SDC ) i Svjetske zdravstvene organizacije ( SZO).
„Podijelimo energiju“ – moto je obilježavanja Svjetskog dana srca (29. rujna) ove godine i predstavlja najveću svjetsku javnozdravstvenu kampanju podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB).
Svjetska kardiološka federacija 2000. godine je utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca s ciljem informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,5 milijuna života svake godine. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti.
Članovi i partneri Svjetske kardiološke federacije i pojedinci diljem svijeta organizirat će čitav niz aktivnosti, počevši od šetnji, utrka i sportskih manifestacija, pa sve do koncerata, javnih nastupa i kontrolnih pregleda kako bi promicali zdravlje srca i pomogli ljudima da žive dulje, bolje i zdravije živote. Surađujući s više od 200 ogranaka u preko 100 zemalja ima za cilj do 2025. godine smanjiti preranu smrtnost uzrokovanu srčanožilnim bolestima diljem svijeta za 25%.
Ključne činjenice
• Svake godine u svijetu gotovo 800 000 ljudi umire zbog samoubojstva.
• 1 osoba svakih 40 sekundi oduzme sebi život
• Iza svakog samoubojstva, mnogo je više ljudi koji pokušavaju da oduzime vlastiti život, ali ne realizuju samoubojstvo.
• Zaštitni faktori uključuju visoko samopoštovanje i društvenu “povezanost”.
• Prethodni pokušaj samoubojstva je najvažniji je faktor rizika za samoubojstvo u općoj populaciji.
• 78% samoubojstava globalno se javlja u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
• Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti među 15-29-godišnjacima u svijetu.
• Trovanje pesticidima, vješanja i smrt od vatrenog oružja su najčešće metode izvršenja samoubojstva na svjetskom nivou.
• 28 zemalja ima razvijene Nacionalne startegije sprječavanja samoubojstva.
• 60 zemalja ima dobro organizovanu registraciju i podatake o samoubojstvima.
Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od 1 do 1,5 metar. U našim krajevima cvjetanje počinje sredinom jula i traje do polovine oktobra, sa najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini avgusta i u septembru. Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju polena. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uslovima okoline, u Evropi se veoma brzo i lako širi. Ambrozija je tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta, a nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj cesta i pruga, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije je rijetkost vidjeti i u gradu. U našoj zemlji, najviše su ugrožena područja u sjevernoj Bosni, nešto manje područje srednje Bosne, dok je Hercegovina u nešto povoljnijem položaju.
Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice sa malim šiljcima na površini, a u sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokretan, širi se na oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. U posljednjih deset godina koncentracija polena ambrozije porasla je deset puta. U toku dana, koncentracija polena je najviša u zoru i prije podne, a smanjuje se nakon kiše.
S obzirom da je polen ambrozije izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m3 zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Osobe koje imaju problema sa alergijama imaju vrlo osjetljiv imunološki sistem koji burno reagira na polenska zrnca (alergen). Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokrene alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće nosa, svrbež u nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suzenje očiju, promjene na koži i u probavnom sistemu. Statistika kaže da je među osobama alergičnim na polen biljaka, čak 75% alergično upravo na ambroziju.
U mjesecima sa najvećom koncentracijom polena ambrozije (kraj avgusta, septembar), osobama koje pate od alergije preporučuje se da:
• borave u klimatiziranim prostorijama i smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h),
• izbjegavaju boravak van kuće tokom vjetrovitih dana,
• boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer,
• odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj u toku dana skupljaju zrnca polena;
• svaku večer prije spavanja peru kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
• izbjegavaju duhan i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama;
• izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije.
Osobe alergične na polen ambrozije trebaju redovno održavati higijenu tijela i odjeće, dovoljno dugo se odmarati i održavati optimalnu tjelesnu težinu. Preporučuje se da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama iznad 1000m nadmorske visine, jer tamo nema zagađenja niti cvjetanja ambrozije.
Osim što ugrožava zdravlje ljudi, ova korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje:
• mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
• agrotehničke mjere suzbijanja korova(međuredno kultiviranje)
• hemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).
U sklopu projektnog zadatka „Provođenje preventivnih i promotivnih programa u mentalnom zdravlju“, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Institut za javno zdravstvo RS su u prethodnom periodu kreirali prvi Teorijsko-praktični okvir za prevenciju i promociju u oblasti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. Pisanje Okvira je podržano od strane Federalnog ministarstva zdravstva te Projekta mentalnog zdravlja u BiH koji administrira Asocijacija XY i finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju.
Okvir sadrži sve važne teme o tome kako osmisliti i provesti preventivno-promotivni program iz obasti mentalnog zdravlja u zajednici (teorijski principi prevencije i promocije u mentalnom zdravlju, intervencije kod male i školske djece, adolescenata i ugroženog stanovništva, zaštitni i rizični faktori u mentalnom zdravlju, proces planiranja preventivno-promotivnih programa, procjena potreba u zajednici, plan aktivnosti, monitoring i evaluacija, detaljni opisi prevencije određenih poteškoća (depresija, suicid, anksioznost), rad u lokalnoj zajednici, zagovaranje, socijalni marketing) i mnoge druge teme neophodne za kreiranje kvalitetnog programa usmjerenog na unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja.