Aktuelne novosti

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu obilježava se diljem svijeta s ciljem unaprijeđenja zaštite na radu, odnosno smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i  bolesti u vezi s radom.

Tema 2017. je poboljšati prikupljanje i korištenje podataka sigurnosti i zdravlja na radu.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu obilježava se svake godine 28.04.  počev od  1996.godine.  Ovaj datum, 28. april, se širom svijeta obilježava kroz razne kampanje i kao Međunarodni dan sjećanja na stradale i povrijeđene radnike, kao aktivnost svjetskog pokreta radnika, s ciljem odavanja počasti žrtvama povreda na radu i profesionalnih bolesti.

Međunarodna organzacija rada (MRO) uključuje se u globalnu kampanju na zahtjev Pokreta sindikalnih organzacija, od 2003. godine, promovirajući stvaranje globalne preventivne kulture sigurnosti i zdravlja na radu, izvršavajući svoje obaveze i odgovornost za sprječavanje smrtnosti, povreda na radu i bolesti u vezi s radom, te osiguranjem bezbjednog povratka svojim domovima i  porodicama svim radnicima nakon radnog dana.

Od  24. do 30. aprila 2017. godine, obilježava se dvanaesti po redu tjedan/sedmica imunizacije u Europskom regionu, koja se u Federaciji BiH obilježava pod sloganom „ Imunizacija je važna“.

Tjedan/sedmica imunizacije je inicijativa koja je koordinirana od strane Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, u suradnji sa zemljama članicama i partnerima, sa idejom da se pažnja opće javnosti i zdravstvenih radnika usmjeri na značaj i neophodnost imunizacije.

Osnovni cilj ovih aktivnosti  je povećati svijest o potrebi i pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. Poruka o značaju imunizacije u zaštiti zdravlja i života svakog djeteta treba stići do svakog pojedinca, na način da vakcina bude dostupna svima i da se osigura potpun obuhvat imunizacijom.

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata  kao “mišja groznica“, je akutna virusna bolest od koje godišnje u svijetu oboli između 150 i 200 hiljada ljudi, s tendencijom porasta novooboljelih. Bolest počinje naglo,visokom temperaturom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a često zahtijeva i bolničko liječenje.

“Mišja groznica” se, ipak, najčešće javlja kao blago oboljenje, slično prehladi ili gripi. U malom procentu inficiranih, bolest može imati teži tok, sa izraženim krvarenjima i razvijenim hemoragičnim sindromom, kada zahtijeva bolničko liječenje. Smrtni ishod kod teških oblika bolesti se javlja u 5 do 10 procenata.

Slična bolest sa različitim kliničkim manifestacijama opisana je širom svijeta. Endemska (stalna prirodna žarišta ) se nalaze u Europi i Aziji. Kao endemska bolest stalno je prisutna sa različitom učestalošću od godine do godine. Najčešće se registriraju pojedinačni slučajevi bolesti, bolest se rjeđe javlja u vidu epidemija. Kod nas se bolest najčešće registrira u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Srednje-bosanskom kantonu, a registrirani su slučajevi i na području Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.