Aktuelne novosti

zlostavljanje djece POSTER

Nasilje nad djecom je globalno pitanje javnog zdravstva, s ozbiljnim društvenim, ekonomskim, fizičkim i emocionalnim posljedicama. 19.11. (novembra/ studenog), koji se obilježava kao

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad djecom.

 Svjetski Dan dječijih prava su ustanovile Ujedinjene Nacije 1954. i slavi se 20.11. svake godine,  kako bi se među svim narodima promovisalo zajedništvo, i podizala svjesnost o poboljšanju života djece diljem svijeta. 20. 11. je važan datum, jer je na taj dan 1959. godine Opća skupština UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta. Također je tog datuma 1989. Generalna skupština UN-a usvojila Konvenciju o pravima djeteta. Od 1990. godine, Dan djeteta obilježava se jer je to obljetnica usvajanja i deklaracije i konvencije o pravima djeteta Generalne skupštine UN-a.

Svjetski dan borbe protiv zlostavljanja djece je pokrenut 19. 11. 2000. godine, na Svjetskom samitu žena (WWSF), kada su zajedno s međunarodnom koalicijom organizacija za zastupanje žena i dječjih pitanja, mobilizirane vlade mnogih država ida poduzmu mjere i spriječe zlostavljanje djece.

.

Po definiciji WHO interpersonalno nasilje odnosi se na nasilje među pojedincima, a podijeljeno je na obiteljsko i nasilje među partnerima, te na nasilje u zajednici. Prethodna kategorija uključuje zlostavljanje djeteta; nasilje među partnerima; te zlostavljanje starijih osoba, dok je potonje podijeljeno na nasilje od nepoznate tj strane osobe i uključuje nasilje među mladima; napad od strane nepoznate osobe (stranaca); nasilje povezano sa imovinskim zločinima; i nasilje na radnim mjestima i u drugim institucijama.

 

Zlostavljanje  djece je “svaki oblik tjelesnog i / ili emocionalnog zlostavljanja, seksualnog zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog tretmana ili iskorištavanje u komercijalne ili druge vidove eksploatacije, što rezultira stvarnom ili mogućom štetom po zdravlje, preživljavanje, razvoj ili dostojanstvo djeteta, u kontekstu odnosa odgovornosti, povjerenja ili moći ”

 

19. novembra/studenoga, Svjetski je dan prevencije zlostavljanja djece

Zašto se zlostavljanje djece događa

 

Postoje mnogi razlozi i faktori koji dovode do pojave da odrasle osobe vrše neki oblik nasilja i zlostavljanja djece. Uobičajeno je da roditelji žele najbolje za svoju djecu i ne žele ih povrijediti. No, neki postaju zlostavljači svoje djece zbog frustracije, zbog nedostatka znanja o tome što djeca mogu raditi i razumijeti u različitoj dobi, a  nekim roditeljima nedostaju vještine i strategije za disciplinu i odgovarajući način i  reakcije na „teška ponašanja“ djece tokom odrastanja.

 

Počinitelji dječjeg zlostavljanja najčešće su članovi uže obitelji (roditelji, roditelji, starije sestre i djedovi i bake), iako postoji jednaka vjerojatnost zlostavljanja djeteta u udomiteljskim i posvojiteljskim biteljima. Prošireni članovi obitelji (npr. tete, stričevi i rođaci, bake i dede, itd.) mogu također zlostavljati dijete, a prekršitelji se također nalaze i izvan obitelji, npr. u zajedničkim i institucionalnim okruženjima koja imaju bliskog kontakta sa djecom i gdje je dostupnost djece omogućena npr.: školama, sportskim igralištima i centrima, bolnicama, dječjim domovima i sigurnim (zaštitnim) ustanovama tj.kućama, itd.

Da se zaustavi zlostavljanje i spriječi njegove posljedice na živote djece, obitelji moraju postati svjesne kako da se bave svojom djecom. Također moraju znati kako je njihovo ponašanje loše i koje posljedice ima na njihovu djecu. Djeca koja su izložena nasilju u ranoj životnoj dobi vjerojatno će postati zlostavljači kasnije, imati zdravstvene probleme, biti depresivni, imati nizak nivo samopoštovanja i propuštati u školi.

 

 

Ekološki model prevencije dječjeg zlostavljanja preporučen od strane WHO, uključuje i razmatra donos društvenih zajednica i pojedinca, dajući prostora intersektorijalnoj saradnji kroz:

• Smanjenje neželjenih trudnoća
• Povećanje pristupa uslugama prenatalnih i postnatalnih usluga
• Osposobljavanje djece za prepoznavanje situacija rizičnih za seksualno zlostavljanje
• Predškolsko obrazovanje
• Poboljšanu pedijatrijsku skrb
• Promjenu društvenih normi
• Socijalno marketinške kampanje
• Povećanje podrške obiteljima
• Stvaranje radnih mjesta u zajednici
• Zakoni o zabrani tjelesnog kažnjavanja
• Uvođenje korisnih društvenih i ekonomskih politika
• Smanjenje ekonomske nejednakosti
• Podizanje poreza i sprovedba strogih zakona o alkoholu
• Škole roditeljstva
• Provođenje programa kućnih posjeta (patronaže)
• Sprječavanje izloženosti partnerskom nasilju (porodično nasilje)

Kroz 7 stručno i naučno baziranih strategija sprječavanja i borbe sa zlostavljanjem djece, putem „INSPIRE vodiča“, SZO daje nadu da se do 2020. g nasilje and djecom u Evropskom regionu smanji za 20“%.

INSPIRE vodič

1. Jačanje i sprovedba zakona
2. Norme i vrijednosti
3. Sigurno okruženje
4. Pomoć roditeljima i skrbnicima djece
5. Ekonomsko i prihodovno jačanje
6. Snaženje usluga podrške
7. Obrazovanje i životne vještinezlostavljanje djece

 

Reference:

http://www.who.int/violenceprevention/approach/definition/en/

http://www.apa.org/pi/prevent-violence/programs/international-day.aspx

http://www.euro.who.int/en/health-topics/disease-prevention/violence-and-injuries

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prezentirao je, na Svjetski dan dijabetesa, pilot projekt uspostave elektronskog registra osoba oboljelih od dijabetesa u KS.

Cilj projekta je da se, nakon uspješno završene uspostave e-registra osoba oboljelih od dijabetesa u KS,  isti princip aplicira i na ostale kantone, kako bi se, u konačnici, dobili jedinstveni podaci o oboljelima od te bolesti u Federaciji BiH.

Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prim. dr Davor Pehar, pojasnio je danas u izjavi novinarima da se tim pilot projektom pokazalo da postoji realna mogućnost da registar bude uspostavljen, a to bi bilo od velike koristi za sve koji se u oblasti zdravstva bave tim pacijentima. Naglasio je da bismo, u konačnici, mogli imati tačne, jasne, povjerljive podatke o broju oboljelih, te mogli biti smjernica i drugim kantonima da krenu istim putem.

Značaj jedinstvenog registra oboljelih od dijabetesa istaknuo je i rukovodilac medicinskog odjela Zavoda zdravstvenog osiguranja KS dr Fikret Jonuz, koji kaže da će elektronska evidencija podataka svih oboljelih za područje Federacije BiH umnogome doprinijeti boljem planiranju potrošnje i sprječavanju komplikacija od te bolesti.

“Uspostava e-registra oboljelih od dijabetesa za KS” je pilot projekt Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Zavoda zdravstvenog osiguranja KS koji se provodi uz podršku softverske kuće “Medit”, a uz saglasnost Ministarstva zdravstva KS i Zavoda za javno zdravstvo KS.

Plakat 1 – Razmisli dva puta i potrazi savjet

Plakat 2 – Uloga kontrole infekcija u spriječavanju antibiotske rezistencije u zdravstvnim ustanovama

Plakat 3 – Zloupotreba i prekomjerno korištenje antibiotika sve nas dovodi u opasnost

Plakat 4 – pogrešna upotreba antibiotika

Plakat 5 – Svatko ima svoju ulogu

 

 

Preuzmite dokument

Antibiotici su dragocjeni resursi, stoga je važno da stanovništvo i svaki pojedinac dobije pravi savjet prije nego što ih počne uzimati. To ne samo da osigurava najbolji individualni tretman u datom trenutku, nego odgovorno korištenje antibiotika pomaže u smanjenju opasnost od povećane otpornosti na antibiotike (rezistencija na antibiotike).

Od 2008. godine europske zemlje organiziraju nacionalne aktivnosti za obilježavanje EAAD-a bilo na sam dan ili oko 18. 11. Europski dan za svjesnost o antibioticima (EAAD), europska zdravstvena inicijativa koju koordinira ECDC radi podizanja svijesti o opreznom korištenju antibiotika, pruža podršku i platformu nacionalnim kampanjama za Svjetski tjedan svijesti o antibioticima. Samo 70 godina poslije uvođenje antibiotika u rad zdravstvenih radnika, suočavamo se s mogućnošću da ubuduće nemamo učinkovite antibiotike.

Otpornost na antibiotike raste i globalno, i u Europi i prijeteća je za sigurnost bolesnika na svim nivoima zdravstvene zaštite, za sva životna doba sa varijacijama za svaku zemljiu.​​

Pojava bakterija otpornih na više skupina antibiotika je sve češće uzročnik infekcija zbog kojih liječenje može biti teško, skupo i ponekad kobno za život zaražene osobe

Gotovo polovina korištenih antibiotika u bolnicama je nepotrebna ili neprikladna za postojeće infekcije

Pitanja koja stanovništvo postavlja u vezi sa korištenjem antibiotika može se ticati brojnih stručnjaka koji rade u bolnicama i drugim zdravstvenim i socijalnim ustanovama: menadžeri / administratori, stručnjaci za zarazne bolesti, stručnjaci za prevenciju i kontrolu zaraze, epidemiolozi, liječnici i studenti, farmaceuti, medicinske sestre, klinički mikrobiolozi i profesionalci u urgentnim centrima, odjelima jedinica za intenzivnu njegu, te u ustanovama za dugorotrajnu brigu. U prosjeku, na svakih 10 pacijenata utječu infekcije povezane s zdravstvenom zaštitomi (HAIs). Takve infekcije, često nazvane i bolničke infekcije, u kojima raste otpornost na antibiotike, produžava se boravak u bolnici, povećavaju se troškovi liječenja a vjerojatnost umiranja je veća za dva ili više puta.

Koje su ključne poruke i kako će se koristiti?

Cilj ovogodišnjeg slogana za kampanju je stvoriti osjećaj individualne odgovornosti u borbi protiv rezistencije na antibiotike, te osnaživanje profesionalaca da poduzmu akciju u borbi sa rastućim problemom povećane otpornosti na antibiotike.

Šta svako može uraditi po pitanju smanjivanja otpornosti na primjenu antibiotika?

Pacijenti:

• Kada je moguće, spriječite infekciju odgovarajućim preventivnim mjerama, poput vakcinacije.
• Perite svoje i djetetove ruke redovito, na primjer nakon kihanja ili kašljanja, prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi.
• Slijedite savjete liječnika tijekom uzimanja antibiotika.
• Uvijek koristite antibiotike pod liječničkim receptom, ne koristite “ostaci” ili antibiotike dobivene bez recepta.
• Pitajte farmaceuta o tome kako zbrinuti preostale lijekove nakon završetka liječenja.

Liječnici i stomatolozi i drugi zdravstveni djelatnici, npr. farmaceuti i medicinske sestre:

• Propisujte antibiotike samo kada je to potrebno, prema uputama zasnovanim na dokazima. Kada je to moguće, propišijte antibiotik koji je specifičan za infekciju, a ne onaj koji ima “širok spektar” djelovanja.
• Objasnite pacijentima kako ublažiti simptome prehlade i gripe bez antibiotika.
• Savjetujte pacijente zašto je važno da se pridržavaju uputa liječenja kada su propisani antibiotici od strane liječnika.

Također, zdravstveni radnici trebaju primjeniti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), tzv. „Mojih 5 minuta za higijenu i čistoću ruku“:

1. Prije kontakta sa pacijentom
2. Prije pripreme i apliciranja injekcione terapije
3. Nakon dodira sa tjelesnim tečnostima
4. Nakon kontakta sa pacijentom
5. Nakon dodirivanja i kontakta sa pacijentovom okolinom

Procjenjuje se da čak do 10% svih pacijenata na tretmanima diljem svijeta dobije barem jednu infekciju u toku ili zbog kontakta sa zdravstvenom uslugom i/ili ustanovom. U Europskoj uniji je procjena da 4 miliona bolesnika liječenih u zdravstvenim ustanovama bude zaraženo svake godine tzv. bolničkom infekcijom, dok ih oko 37 000 umre, direktno kao posljedica tih infekcija

U  zdravstvenim ustanovama i tokom pružanja zdravstvene zaštite infekcije se mogu izbjeći primjenom programa kontrole infekcija (IPC), te korištenjem higijenski ispravne vode za piće, higijenom, kao i sanitarnom zaštitom (WASH).  Procjenjuje se da se ovim zaštitnim mjerama može izbjeći barem 1 od tri intrahospitalne (bolničke) infekcije. Osnovne higijenske mjere smanjuju mogućnost širenja organizama koji su otporni na antibiotike, a time je smanjena  potreba za antibioticima, čime se štite pacijenti i zdravstveni radnici od zaraza. Uzimanje antibiotika kada za to nema potrebe ubrzava nastajanje otpornosti na antibiotike, što je jedna od najvećih prijetnji po svjetsko zdravlje. Sama bakterija, a ne osoba ili životinja, postaje otporna na antibiotike. Programi kojima se prati kretanje infekcija i vrši aktivan nadzor nad njima, te korištenje antibiotika mogu doprinijeti smanjenju otpornosti na antibiotike na svim nivoima zdravstvene zaštite.

U pojedinim zemljama Regiona, čak više od 50% infekcija je prouzrokovano patogenim uzročnicima koji su otporni na antibiotsku terapiju. Kako bi se riješio problem javnog zdravlja sa povećanom otpornosti na antibiotike, Vijeće Europske unije izdalo je 2001. preporuku da se od država traži da poduzmu sigurnosne mjere  pažljivog korištenja antibiotika (preporuka Vijeća od 15.11.2001. o primjeni antimikrobnih lijekova u humanoj medicini s povećanim oprezom (2002/77 / EZ). Neke su zemlje su već pokrenule nacionalne programe, uključujući kampanje podizanja svijesti javnosti, i primijetno je smanjenje potrošnje antibiotika i rezistencije na antibiotike.

Međunarodni zakonski osnovi (IHR), 2005) pozicionirali su programe kontrole infekcija među ključne javnozdravstvene strategiji, ukljkučujući i prijetnju antimikrobne otpornosti na antibiotike.

Podaci Europske mreže nadzora antimikrobne otpornosti (EARS-Net) pokazuju da postoji razlika među zemljama- sa niskim stopama, poput skandinavskih zemalja i Nizozemskoj,  u odnosu na zemlje sa visokim stopama rezistentnosti na antibiotike u južnoj Europi. Zemlje s nižim stopama otpornosti na antibiotike općenito imaju nižu primjenu antibiotika, dok zemlje s većom stopom otpornosti na antibiotike koriste više antibiotika.

Iskustva iz bolnica u svijetu koje sprovode nadzorni programe aktivnog nadzora i praćenje upotrebe antibiotika su izvijestile poboljšanja, tj smanjenja poput:

• Smanjeno neprikladno propisivanje antibiotika za 96%
• Smanjena upotreba antibiotika širokog spektra za 86%
• Sveukupno smanjenje izdataka za 80%
• Smanjena duljina boravka ili smrtnost za 65%
• Smanjen je broj intrahospitalnih infekcija za 71%
• Smanjena rezistencija na antibiotike za 58%

U Federaciji BiH je pitanje kontrole infekcije u zdravstvenim ustanovama, i među stanovništvom regulisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. (član 52 Sl. Novine FBiH br.29/05). Podrobnije je opisan i donijet Pravilnik o uslovima i načinu sprovođenja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, (Sl.novine FBiH br.84/10), a koji se odnosi na pojavu infekcije, neovisno od primarnog oboljenja zbog kojeg je osoba (pacijent ili zdrava osoba) došla u kontakt s zdravstvenim radnikom ili ustanovom, kao posljedica pregleda, liječenja ili njege, bilo tokom liječenja ili po otpustu iz tj. napuštanju zdravstvene ustanove.

Slijedom ovih zakonodavnih osnova, kroz mnoge programe i aktivnosti u proteklom periodu je vršena edukacija osoblja za aktivan nadzor i praćenje infekcija i kontrolu antibiotske rezistentnosti unutar sistema zdravstvene i socijalne zaštite.

Prije uzimanja antibiotika obavezno potražiti stručni savjet zdravstvenog radnika!!!

Reference:

• https://antibiotic.ecdc.europa.eu/sites/eaad/files/documents/EAAD-2009_ECDC_FactsheetHR.pdf
• https://antibiotic.ecdc.europa.eu/en/infographics-about-antibiotic-stewardship-programmes
• http://www.who.int/campaigns/world-antibiotic-awareness-week/en/
• https://antibiotic.ecdc.europa.eu/en
• fmz.ba

 

 

 

 

Šećerna bolest je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema uzrokovan promjenama načina života povezanog sa poremećajem ishrane i povećanjem broja gojaznih osoba, kao i smanjenjem fizičke aktivnosti.

Postoje dva glavna tipa šećerne bolesti:

1. Tip 1 dijabetesa (nekad nazivan insulinozavisan tip diabetesa – IZDM)
   Ovaj tip javlja se kod teškog nedostatka insulina zbog destrukcije većine ili svih ćelija pankreasa koje luče insulin. Za preživljavanje bolesnika neophodno je redovno ubrizgavanje insulina.
2. Tip 2 dijabetesa (nekad nazivan insulinonezavisan tip diabetesa – INZDM)
   Ovaj tip šećerne bolesti javlja se kada pankreas još uvijek izlučuje insulin ali u nedovoljnoj količini i/ili izlučeni insulin ne ispoljava adekvatno očekivane efekte. U većini slučajeva nivo glukoze u krvi može se smanjiti dijetom ili dijetom uz uzimanje tableta iako je ponekad potrebno u terapiju uvesti insulin.

Prema procjenama Internacionalne Dijabetes Federacije – IDF:

• 2012. godine u svijetu je dijabetes imalo 382 miliona ljudi u dobnoj skupini od 20 do 79 godina.
• 2030. godine dijabetes će imati 592 miliona ljudi u ovoj dobnoj skupini, ukoliko se trend rasta prevalence nastavi.

Prema procjenama Internacionalne Dijabetes Federacije – IDF:

• 2012. godine u Bosni i Hercegovini dijabetes je imalo 353.430 ljudi
  u dobnoj skupini od 20 do 79 godina.
• 2030. godine dijabetes će u BiH imati 396.030 ljudi u ovoj dobnoj skupini, ukoliko se trend rasta prevalence nastavi.

Uz visoku prevalencu šećerne bolesti, evidentiran je trend porasta tipa 2, koji je uobičajen za odrasle, ali se sve češće javlja i kod mladih.

Kako u Federaciji BiH još uvijek nije uspostavljen registar, ne postoje tačni podaci o broju oboljelih. Prema ambulantno-polikliničkom morbiditetu, u 2016. godini je registrovano 77.881 oboljenje, što se smatra podcijenjenim.

Rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH su pokazali da je 9,6% stanovnika starijih od 18 godina izjavilo da im je doktor bilo kada u životu dijagnosticirao šećernu bolest, a da preko petine stanovništva starijeg od 18 godina (21,7%) ima vrijednost šećera u krvi =ili>6,1mmol/l.

SDR stopa mortaliteta od Dijabetes mellitus-a u Federaciji BiH od 2010. do 2016. godine

Komplikacije dijabetesa su glavni uzrok troškova u zdravstvu.

Studija provedena u EU pokazuje da je do 75% troškova zdravstva vezanih za dijabetes uzrokovana hospitalizacijama i ambulantnim liječenjem.

Dijabetes je vodeći uzrok sljepoće, kardiovaskularnih oboljenja, zatajenja bubrega i amputacija donjih ekstremiteta.

Liječenje pacijenta s tip 2 dijabetesom i komplikacijama može koštati i do 3,5 puta više nego liječenje pacijenta bez komplikacija.

Održavanje vrijednosti glikemije, krvnog pritiska, i holesterola blizu normalnih vrijednosti  može pomoći odlaganju ili sprečavanju komplikacija dijabetesa.

Komplikacije šećerne bolesti su ozbiljne po zdravlje, dodatno kompliciraju zdravstveno stanje pacijenta i mnogo koštaju, kako pacijenta tako i zdravstveni sistem.

Kako se može spriječiti šećerna bolest?

 Simptomi dijabetesa su:

• žeđ
• glad
• gubitak težine
• zamor i zamagljen vid

S malo promjena u navikama može se značajno unaprijediti zdravlje. Loše i nezdrave navike treba zamijeniti zdravim navikama – jesti pravilno, upražnjavati raznovrsnu, redovnu i pravilno izbalansiranu ishranu.

Prakticirati redovnu dnevnu fizičku aktivnost u skladu s godinama i zdravstvenim stanjem.

Mnogi ljudi, iako nemaju simptome, imaju dijabetes. Zbog toga treba redovno kontrolirati zdravlje u dogovoru s timom porodične medicine.