Aktuelne novosti

Svjetski dan oralnog zdravlja

Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se u čitavom svijetu svake godine 20. ožujka/marta, a organizira ga Svjetska stomatološka federacija, prilagođena i promovirana na lokalnom nivou, od strane nacionalnih stomatoloških udruženja u preko 140 zemalja širom svijeta.

Kampanja Svjetskog dana oralnog zdravlja službeno je pokrenuta 2013. godine kako bi se podigla svijest o važnosti dobrog oralnog zdravlja i njegovom značaju u očuvanju općeg zdravlja i dobrobiti. Usne i usna šupljina se ne mogu gledati izolovano od ostalih dijelova tijela.

Definicija

Kao što je Svjetska stomatološka federacija( FDI-om) definisala:

‘Oralno zdravlje je višestruko i višeznačno, uključuje sposobnost govora, osmijeha, mirisa, okusa, dodirivanja, žvakanja, gutanja i prenošenja niza emocija kroz izraze lica bez boli, nelagode i bolesti kraniofacijalnog kompleksa ‘

Historija

Svjetski dan oralnog zdravlja je proglašen 2007. i u početku je obilježavan 12. septembra/rujna, na datum rođenja osnivača Svjetske stomatološke federacije, Charlesa Godona. Međutim, kampanja nije u cijelosti aktivirana do 2013. godine, kada je odluka Glavne skupštine izravnih stranih ulaganja (vladajućeg tijela) u rujnu 2012. godine promijenjena na datum 20.mart/ ožujak. Glavni razlog tome je bio kolizija sa istovremenim održavanjem Svjetskog stomatološkog kongresa

Novi je datum odabran tako da odražava sljedeće:

1. Seniori moraju imati ukupno 20 prirodnih zuba na kraju svog života kako bi bili zdravi
2. Djeca bi trebala imati 20 dječjih zuba
3. Zdravi odrasli moraju imati ukupno 32 zuba i 0 zubnih šupljina

 

• Izraženo numerički, ovo se može prevesti kao 3/20 od 20.marta/ ožujka

Prethodne kampanje

Dugogodišnje aktivnosti usmjerene na podizanje globalne svijesti o prevenciji i kontroli oralnih bolesti, usmjeravaju pažnju javnosti, stručnjaka za oralno zdravlje i kreatora politike na određenu temu i, koje imaju ulogu u smanjenju opterećenja bolestima.

Teme prethodnih kampanja su bile:

• 2013: Zdravi zubi za zdrav život
• 2014 .: Proslavite sa zdravim osmijehom
• 2015: Osmijeh za život!
• 2016: Zdrava usta. Zdravo tijelo.
• 2017: Pametan početak
• 2018 Recite AAAAAAAAAAA

Sa pod-temom “Misli na usta, misli na zdravlje” navodeći nas na vezu između oralnog zdravlja kao pokazatelja općeg zdravlja i dobrobiti.

Zašto

Oralne bolesti utječu na 3.9 milijardi od 39,5 milijardi ljudi širom svijeta zbog NCD (rak: 8,8 milijuna, dijabetes: 1,6 milijuna, bolesti srca: 17,7 milijuna, bolesti dišnog sustava: 3,9 milijuna)*, pri čemu samostalno zanemarivanje zuba utječe na gotovo polovicu svjetske populacije (44%). Bolesti zuba i usne šupljine su dodatno povezani sa komorbiditetima s drugim hroničnim nezaraznim bolestima (NCD), kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, respiratorne bolesti, te gastrointestinalni i pankreatički karcinom.

* Prema WHO Global Health Observatory podataka, od 56,4 milijuna globalnih smrti u 2015, 39,5 su NCD

 

Unatoč neprihvatljivo visokom opterećenju bolesti, oralno zdravlje i dalje se ne smatra prioritetnim pitanjem i nije bilo dovoljno na globalnom planu zdravlja i razvoja. S nedavnim usvajanjem ciljeva održivog razvoja (UNG) Ujedinjenih nacija (UN), priznajući zdravlje kao glavni preduvjet za rješavanje ekonomskog, društvenog i okolišnog razvoja, ulazi u novu eru za globalno zdravlje. Sada, više nego ikada, postoji hitna potreba za globalnim obvezama zemalja da se bave i integriraju oralni zdravlje u šire opće zdravstvene i NCD politike.

„MISLI O USNOJ ŠUPLJINI, MISLI O ZDRAVLJU“omogućuje Vam da zadržite zdrava usta i pomažete u održavanju općeg zdravlja i dobrobiti.

Oralno zdravlje je bitno za opće zdravlje i dobrobit

• Nikada nije prerano ili prekasno za početak brige o ustima; Vaše tijelo će Vam zahvaliti.
• Oralno zdravlje je mnogo više nego lijep osmijeh
• Roditelji trebaju voditi brigu o oralnom zdravlju svoje djece i motivirati ih da brinu za svoje zube dok rastu.
• Oralno zdravlje je i opće zdravlje imaju dvosmjerni uzajamni odnos
• Usta su ogledalo tijela i nude informaciju o stanju općeg zdravlja, otkrivajući nutritivne nedostatke i znake drugih bolesti.
• Usvojite dobre navike oralne higijene i redovite zubne preglede kako biste doprinijeli dugotrajnom kvalitetnom životnom vijeku.
• Izbjegavajte faktore rizika, usvojite dobre navike oralne higijene i redovite zubne preglede kako biste zaštitili usta i tijelo.
• Mnogi opći zdravstveni uvjeti povećavaju rizik od oralnih bolesti, poput dijabetesa koji povećavaju rizik od bolesti desni, a problemi u ustima također mogu negativno utjecati na ostatak tijela.
• Većina oralnih bolesti dijele zajedničke faktore rizika s drugim bolestima
• Zaštitite usta i tijelo usvajanjem dobrih oralnih higijenskih navika, jedući zdravu hranu – niske količine šećera i više voća i povrća, prestanite upotrebljavati duhan i smanjite količinu alkohola

#OralHealth poruke.

 

Svjetska sedmica svjesnosti o važnosti soli u ishrani
12-18 03.2018. Jedemo previše soli
Dosadašnje obilježavanje Svjetske sedmice podizanja svijesti o unosu soli u ljudskoj prehrani je započeto 2008.godine, i prve dvije godine nije imalo neki poseban moto. Ipak, od uopštenog značaja ove teme, počelo se ciljano ukazivati na utjecaj soli, posebno prekomjernog unosa, na zdravlje djece, odraslih, različitim uticajima prema spolu osobe. Dosadašnje teme obilježavanja:
 2008.,28.01-03.02.
 2009.,02-08.02.-
 2010.,-07.02.- So i Vaše zdravlje
 2011., 21-27 03.- So i zdravlje muškaraca
 2012,. 26.03-01.04.-So i sprječavanje moždanog udara
 2013., 11 -17 03.-Manje soli, molim
 2014., 10-16.03.- Uključi so
 2015., 16-22.03. – Djeca i so
 2016., 29.02-06.03. -Pazite na skrivenu so
 2017., 21-27.03. – Zaboravljeni ubica
 2018., 12-18.03.- Jedemo previše soli

Naš organizam treba malene količine soli da bi normalno funkcionisao. Važno je znati da mnoga hrana sadrži so, iako nije neophodno da se osjeća slanosti tokom jela. Prekomjeran unos dovodi do zdravstvenih smetnji i doprinosi razvoju ozbiljnih bolesti. Poznata je uloga soli u sprječavaniju nastanka hroničnih nezaraznih bolesti, poput visokog krvnog pritiska i bubrežnih i srčanih oboljenja, kao i srčanog i moždanog udara

Cilj Svjetske sedmice i dana svjesnosti o važnosti soli u ishrani i životu je:
 Smanjenje korištenja soli u svakodnevnoj ishrani djece i odraslih osoba
 Količina potrebnog unosa je različita za djecu i odrasle
 Praktično savjetovanje i ukazivanje na vlastite promjene podnašanja i mogućosti smanjivanja unosa soli u ishrani
 Utvrditi koji su izvori soli u hrani koja se konzumira, posebno onoj namijenjenoj djeci
2012g. WHO je usvojila šest globalnih ciljeva prehrane djece, uključujući smanjenje soli, kao i sprječavanje niske težine po rođenju. zaostajanja u rastu i gubitak težine novorođenčadi, te porasta prekomjerne težine kod djece, poboljšanje dojenja i smanjenje anemije.

Tokom 2013. godine Svjetska zdravstvena organizacija dogovorila je 9 globalnih ciljeva za sprječavanje i suzbijanje hroničnih nezaraznih bolesti (NCD-a), što uključuje između ostalih i zaustavljanje rasta dijabetesa i pretilosti, te smanjenje unosa soli za 30% do 2025. godine. “Globalni akcijski plan za Prevenciju i nadzor nad nezaraznim bolestima 2013-2020 ” daje smjernice i izbor politika za države članice WHO i druge agencije UN-a za postizanje pomenutih ciljeva.
Zemlje članice SZO postići će svoj cilj smanjenja unosa soli kod stanovništva do 2025 godine za 30%, prateći uputstva tj. 5načina za unos 5 grama soli dnevno, što je preporučena vrijednost dnevnog unosa za odrasle osobe, ili količina jedne male kafene kašičice.
Zašto 5g?
Ova količina soli i cilj dosezanja zacrtani su jer, imaju maksimalni učinak na krvni tlak, ali su i najpraktični za prehrambenu industriju i potrošače.
WHO je postavio ovaj svjetski cilj od 5g soli još 1983.godine i sve do danas je dodatno potvrđen.
U svijetu se procjenjuje da bi smanjenje od 6 g / dan unosa soli spriječilo godišnje oko 2,5 miliona smrtnih slučajeva zbog moždanog udara i koronarne bolesti srca
U zemljama s niskim i srednjim dohotkom smanjenjem od 15% tokom perioda od 10 godina bi se smanjio broj umrlih za više od 8,5 miliona.
Dužim vremenskim razdobljem smanjenog unosa soli učinak bi bilo čak i veći, jer sprečavanje pojave visokog krvnog pritiska kod odraslih započinje u djetinjstvu.
Smanjenje soli je najjednostavnija, najisplativija mjera za smanjenje kardiovaskularnih bolesti, zbog lake ostvarivosti i niskog troška sprovođenja.
U nekim zemljama većina soli dolazi od soli dodate tokom kuhanja. U većini zemalja, čak 80%, so koja se jede dolazi iz hrane koju kupujemo, tako potrošači imaju vrlo mali izbor i mogućnost kontrole.
Sve soli koja se koriste u ljudskoj prehrani trebaju biti jodizirane ili “obogaćene” jodom, koji je neophodan za zdrav razvoj mozga fetusa i male djece, te optimiziranje mentalne funkcije ljudi, općenito.

O soli, natriju i kaliju

Natrij je neophodan nutrijent potreban za održavanje volumena plazme, ravnoteže između kiselina i baza, prijenosa živčanih impulsa i normalne funkcije stanica.
Višak natrija povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ishodima, uključujući povišeni krvni tlak.
Primarni doprinosi potrošnji natrija ovisi o kulturnom kontekstu i prehrambenim navikama stanovništva.
Natrij se prirodno nalazi u raznovrsnoj hrani, kao što je mlijeko, meso i školjke. Često se nalazi u velikim količinama u procesuiranoj tj obrađenoj hrani kao što su kruh, prerađeno meso i brza hrana, kao i u začinima (npr. soja, ribe).
Natrij se takođe nalazi u natrijevom glutamatu, koji se koristi kao dodatak hrani u mnogim dijelovima svijeta.
Kalij je bitan nutrijent potreban za održavanje ukupnog volumena tjelesne tekućine, ravnoteže kiseline i elektrolita, te normalne funkcije stanica.
Kalij se obično nalazi u različitim nerafiniranim namirnicama, osobito voću i povrću.
Povećani unos kalija smanjuje sistolički i dijastolički krvni tlak
Kalijumova sol (KCl) je adekvatna zamjena običnoj kuhinjskoj soli (NaCl).
Da postignemo unos od 5 grama soli dnevno, postoji 5 načina:
Svaka osoba može:
1. Postepeno smanjujte količinu unijete soli u hranu i priviknite se na manje zasoljeno jelo.
2. Umjesto što je solite, koristite biljke, začine, bijeli luk i limun kako biste poboljšali ukus hrani koju jedete,.
3. Sklonite slanik, slane sosove sa stola dok objedujete, stvarajući naviku djeci da ne sole hranu automatski s dostupnom solju.
4. Provjerite sadržaj soli na pakovanjima gotovih proizvoda prije nego odlučite da ga kupite.
5. Jedite puno više svježeg voća i povrća , nego konzervisanog, a i njega isušite i isperite prije korištenja.

Stanovništvo se može:
1. Obrazovati- upoznati se s opasnostima koje visok unos soli nosi po zdravlje ljudi.
2. Naučiti kako se može smanjiti količina u hrani, i istražiti koliko soli u organizam unosimo.
3. Uključiti industrija i ohrabriti ih da smanje unos udjela soli u hranu.
4. Uvesti nutriciono obilježavanje, osnažiti konzumente da adekvatnom spoznajom donesu odluku o korištenju proizvoda ( informisano odlučivanje).
5. Osnažiti školske i radničke kantine i restorane da ponude manje slane obroke i jela.
Prehrambrena industrija i ušteda
Za smanjenje količine soli koju korisimo ključna je i prehrambena industrija. Uspješna politika smanjivanja količine soli već ima rezultata npr. u Velikoj Britaniji koja je pionir u ovoj inicijativi – većina proizvoda tokom posljednjih pet godina imala je smanjenu količinu soli za 20-30%, čime se štedi preko 6000 života godišnje i rezultira zdravstvenom uštedom od £ 1.5billion godišnje (NICE).
Akcija smanjivanja količine soli u gotovoj hrani za 45%, u Engleskoj je rezultirala uštedom od 15 % u potrošnji lijekova.
U Finskoj su smanjivanjem unosa soli, smanjili smrtnost kod ljudi srednje životne dobi za čak 80%.
Ušteda smanjivanjem unosa soli u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom je procjenjena na US$ 0.09/po osobi/godišnje.
Smanjivanjem unosa soli ukupna smrtnost se smanjuje za oko 20%.
Zbog svega gore navedenog, smanjenje količine soli je zbog visokog utjecaja na zdravlje identificirano kao prioritetna intervencija i navedeno kao najbolja intervencija (best buy) „za kupiti’ u prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti Strategije smanjenja unosa soli usmjerene su prema cjelokupnoj populaciji, a sveukupna je dobrobiti ostvariva bez obzira na starost, ekonomski status ili nacionalnosti, i prvenstveno je fokusirana na smanjivanje hroničnih nezaraznih bolesti.

Više informacija možete naći na
 http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs393/en/
 www.worldactiononsalt.com
 #5ways%grams

U Sarajevu su danas predstavnicima četiri vrtića iz Srednjobosanskog, Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10 svečano uručeni certifikati „Vrtić – prijatelji zdrave ishrane“.

Ovi vrtići su prošli višemjesečni program u cilju ispunjavanja kriterija za dodjelu naslova „Vrtić – prijatelj zdrave ishrane“, međunarodne akreditacione sheme koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija za promoviranje zdrave ishrane i prevenciju oboljenja vezanih za nepravilnu ishranu.

Akreditiranje vrtića se provodi u okviru intersektorskog programa „Zdravo jedi, zdravo rasti“ koji implementiraju Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, uz podršku UNICEF-a BiH.

Tijekom procesa akreditacije, vrtići su radili na ispunjavanju zadatih kriterija, a uposlenici, djeca, kao i njihovi roditelji su prošli određene edukacije.

Cilj projekta je pružanje efikasnog odgovora na javnozdravstvene probleme vezane za nepravilnu ishranu i uključuje aktivnosti vezane za promociju zdrave ishrane i fizičku aktivnost. Odgovarajuća ishrana osnovni je preduslov za postizanje optimalnog rasta i razvoja djece i dostizanja najvećeg mogućeg standarda zdravlja.

Cjelokupni proces, između ostalog, podrazumijevao je definiranje politike o ishrani na nivou vrtića, unapređenje kapaciteta uže i šire vrtićke zajednice za promoviranje zdrave ishrane uključujući osiguranje sredine koja podržava zdravu ishranu, unapređenje suradnje sa zdravstvenom službom i drugim akterima u zajednici, kao i samog programa rada sa djecom u smislu promocije zdrave ishrane i fizičke aktivnosti.

Certifikate je predstavnicima četiri vrtića uručila pomoćnica federalne ministrice obrazovanja i nauke Nadija Bandić.

U prethodnom periodu, kroz proces ove akreditacije prošlo je šest vrtića iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Bihaća, Čapljine i Goražda.

 

U petak, 23.02.2018. godine, u Hotelu Hollywood na Ilidži, održan je Drugi simpozij “Cjeloživotna prevencija kardiovaskularnih bolesti” u organizaciji JU Dom zdravlja KS.

Na simpoziju je, o javnozdravstvenom značaju kardiovaskularnih bolesti, govorila prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove i šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.