Aktuelne novosti

Obavještavamo zainteresirane da Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, organizira seriju predavanja iz oblasti “Sistemskog pristupa nadzora kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”.

Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju OMN ANUBIH, govoriće na temu “Osvrt na preporuke međunarodne dobre prakse i aktuelnih dokumenata relevantnih međunarodnih organizacija (SZO) u prevenciji, terapiji i nadzoru KV bolesti.

Prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove i šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, govoriće o “Intervencijama sistemskog pristupa prevencije i nadzora KV bolesti u Federaciji BiH”.

Doc.dr. Zaim Jatić, predstavnik JU Dom zdravlja KS, govoriće na temu “Uloga i značaj tima obiteljske medicine u nadzoru KV bolesti- edukacija i praktična iskustva”

Predavanja će biti održana u srijedu, 21.02.2018. godine, sa početkom u 11 sati, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ul. Bistrik 7, Sarajevo.

Letak 1 ljudsko pravo Letak 2 zdravstveni radnik i FGM Letak3 (1) POSLJEDICE FGM

6. 02. 2018. godine

2012, Generalna skupština UN-a označila je 6. dan u drugom mjesecu godine kao Međunarodni dan nulte tolerancije za žensko genitalno sakaćenje. Ovaj dan je odabran kako bi se poboljšala svijest o ovom problemu i potaknule se konkretne akcije protiv ovakve prakse.

Definicija:

Sakaćenje ženskih genitalija (FGM) obuhvaća sve postupke koji uključuju izmjenu ili ozljeđivanje ženskih genitalija iz ne-medicinskih razloga i međunarodno je priznat kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena.

FGM  odražava duboko ukorijenjenu nejednakost među spolovima i predstavlja ekstremni oblik diskriminacije žena i djevojaka. Praksa također krši njihova prava na zdravlje, sigurnost i tjelesnu cjelovitost, njihovo pravo na oslobađanje od mučenja i okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i njihovo pravo na život, jer kadkad FGM postupak dovodi do smrti.

FGM je međunarodno priznato kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena. Ona odražava duboko ukorijenjenu nejednakost među spolovima i predstavlja ekstremni oblik diskriminacije žena. Gotovo uvijek se provodi na maloljetnicima i predstavlja kršenje prava djece. Praksa također krši prava osobe na zdravlje, sigurnost i tjelesnu cjelovitost, pravo na oslobađanje od mučenja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, te prava na život kad postupak dovodi do smrti.

Propagirati napuštanje FGM-a zahtjevai koordinirani i sistemski napor uz angažiranosti cijele zajednice i treba se fokusirati na ljudska prava i ravnopravnost spolova. Ti napori trebaju naglasiti društveni dijalog i osnaživanje zajednica da zajedno djeluju kako bi okončali ovu lošu praksu. Također se moraju baviti seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim potrebama žena i djevojaka koje pate od posljedica izvedenog spolnog sakaćenja.

Praksa se uglavnom sprovodi po tipu tradicionalnog obrezivanja, u zajednicama, sa tradicionalnim izvršiocima ovog zahvata, ali u mnogim okolnostima, pružatelji usluga su zdravstveni radnici koji obavljaju FGM zbog pogrešnog uvjerenja da je postupak sigurniji kada se obavlja u zdravstvenom sisitemu.

WHO snažno poziva zdravstvene radnike da ne provode takve postupke!

Sakaćenje ženskog genitalija svrstano je u četiri glavne vrste.

Tip 1: Često se naziva klitoridektomija, to je djelomično ili potpuno uklanjanje klitorisa (mali, osjetljivi i erektični dio ženskih genitalija), a u vrlo rijetkim slučajevima samo prepucija (koža koja okružuje klitoris ).

Tip 2: Često se nazivaju izlučivanjem, to je djelomično ili potpuno uklanjanje klitorisa i labia minora (unutarnje nabore vulve), sa ili bez izrezivanja labia majora (vanjski nabori kože vulve).

Tip 3: Često se naziva infibulacija, to je suženje vaginalnog otvora kroz stvaranje pokrova. Ožiljak se formira rezanjem i premještanjem labia minore ili labia majora, ponekad kroz šivanje, sa ili bez uklanjanja klitorisa (klitoridektomija).

Tip 4: To uključuje sve druge štetne postupke za ženske genitalije u ne-medicinske svrhe, npr. bockanje, piercing, incizija, struganje i kauterizacija genitalnog područja.

Deinfibulacija se odnosi na praksu otvaranja zatvorenog vaginalnog otvora žene koja je infibulirana, što je često nužno zbog zdravstvenih razloga, kao npr. omogućavanje spolnog odnosa ili olakšavanja porođaja.

FGM Nema zdravstvenih prednosti, samo nanosi štetu!

FGM nema zdravstvene prednosti i na mnoge načine šteti djevojkama i ženama. To uključuje uklanjanje i oštećenje zdravog i normalnog ženskog genitalnog tkiva te ometa prirodne funkcije djevojčica i žena. Općenito govoreći, rizici se povećavaju s povećanjem težine postupka.

Neposredne komplikacije FGM mogu uključivati:

• jaka bol
• prekomjerno krvarenje (krvarenje)
• oticanje genitalnog tkiva
• groznica
• infekcije npr. tetanus
• mokraćni problemi
• problemi s ozdravljenjem rana
• ozljeda okolnog genitalnog tkiva
• šok

Dugoročne posljedice FGM  mogu uključivati:

• mokraćni problemi (bolna mokrenja, infekcije mokraćnog sistema);
• vaginalni problemi (iscjedak, svrbež, bakterijska i druge infekcije);
• menstrualni problemi (bolne menstruacije, nemogućnost oticanja menstrualne krvi)

UNFPA, zajedno s UNICEF-om, vodi najveći svjetski program za ubrzanje napuštanja FGM-a. Program se trenutno fokusira na 17 afričkih zemalja, ali podupire regionalne i globalne inicijative vezane za  štetne i nasilne postupke, koje uključuju i sakaćenje ženskih genitalija

U Evropi je trenutno inicijativa „Spotlight“, zajednički višegodišnji projekt Europske unije i Ujedinjenih naroda kako bi se uklonili svi oblici seksualno i rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama. U središtu je nastojanja da se postigne ravnopravnost spolova i osnaživanje žena.

Inicijativa se odnosi na sve oblike rodno zasnovanog nasilja, s posebnim naglaskom na obiteljsko nasilje, seksualno i rodno zasnovano nasilje i štetne postupke, femicid, trgovanje ljudima i seksualno i ekonomsko iskorištavanje.

U skladu s Planom za održivi razvoj iz 2030. godine, Inicijativa će u potpunosti integrirati načelo ‘Ne izostavljaj nikoga!’.

Ključne činjenice o FGM-spolnom sakaćenju djevojčica

Definicija:

Sakaćenje ženskih genitalija (FGM) obuhvaća sve postupke koji uključuju izmjenu ili ozljeđivanje ženskih genitalija iz ne-medicinskih razloga i međunarodno je priznat kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena.djevojaka i žena:

• FGM predstavlja kršenje ljudskih prava djevojaka i žena.
• Globalno se procjenjuje da je barem 200 miliona ženske djece, djevojaka, te žena podvrgnuto nekom obliku FGM-a.
• FGM se uglavnom provodi na mladim djevojkama između djetinjstva i mladosti, u dobi od 15 godina. Djevojčice od 14 pa i manje godina predstavljaju 44 miliona od onih koji su bili obrezane.
• FGM uzrokuje teška krvarenja i zdravstvene probleme, uključujući ciste, infekcije, neplodnost kao i komplikacije pri porođaju, uz povećani rizik od smrti novorođenčadi.
• Najveća prevalencija FGM među djevojčicama mlađim od 14 g je u slijedećim zemljama: Gambiji na 56 %, Mauritaniji 54 % i Indoneziji gdje je polovna djevojaka čak mlađe od 11 godina. Zemlje s najvišom prevalencijom genitalnog sakaćenja među djevojčicama i ženama u dobi od 15 do 49 godina su Somalija 98 % Gvineja 97 % i Džibuti 93 %.
• Ciljevi održivog razvitka u 2015. godini zahtijevaju okončanje FGM-a do 2030. U okviru cilja 5 o ravnopravnosti spolova, cilj 5.3. nalaže eliminaciju svih štetnih postupaka, kao što su maloljetnički rani i prisilni brakovi i sakaćenje ženskih genitalija.
• Na odbijanje FGM i ne sprovođenje ove prakse pozvale su brojne međuvladine organizacije, uključujući Afričku uniju, Europsku uniju i Organizaciju islamske saradnje, kao i tri rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Reference:

https://www.unfpa.org/events/international-day-zero-tolerance-female-genital-mutilation

http://www.un.org/en/events/femalegenitalmutilationday/

http://www.un.org/en/spotlight-initiative/

Dan svjesnosti o seksualnom i reproduktivnom zdravlju 12.02.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje ključnu ulogu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u osiguravanju zdravlja i dobrobiti stanovništva i postizanju održivog razvoja, te pozdravlja fokus na ovu temu dat na pedesetoj sjednici Povjerenstva za stanovništvo i razvoj.

Iako još uvijek nije prepoznat kao UN dan, u nekim zemljama (Kanada) se već obilježava i sedmica (12-17.02. ili 12.02. samo dan, Indija) kao promotivna i društvena medijska kampanja osmišljena kako bi pomogla u podizanju svijesti o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i kako bi pomogli poboljšanju zdravlja pojedinca i zajednice.

Poboljšano seksualno i reproduktivno zdravlje ključni je temelj cjelokupnog zdravlja, osnaživanja i ljudskih prava pojedinaca, te održivog i pravednog razvoja društava. Loše zdravlje prouzrokovano s seksualnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući previše, prerano i pre- česte trudnoće, ostaje glavni uzrok smrti i invalidnosti među ženama i djevojkama, posebno među najranjivijima, marginaliziranim skupinama. Slabo seksualno i reproduktivno zdravlje značajno doprinosi siromaštvu, čime se ograničava društveno-ekonomski razvoj. Suprotno tome, postizanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i ostvarivanje tih prava, osnažuje pojedince i čitave zajednice da sudjeluju u ekonomskom razvoju svojih sredina.

Tematske oblasti koje se mogu na ovaj dan obilježiti se odnose, ali ne isključuju i druge oblasti života i zdravlja:

• Pubertet
• Planiranje porodice
• Pristup kontracepciji
• Trudnoća, prekid trudnoće
• Porod
• Spolno prenosive bolesti, uključujući i HIV/AIDS
• Spolno bazirano nasilje
• Informacije i tehnološke komunikacije o seksualnom ponašanju i zdravlju
• Mentalno zdravlje vezano za spolno ponašanje i bolesti

Reference:

http://www.who.int/reproductivehealth/CPD-statement.pdf

http://www.who.int/reproductivehealth/en/

http://www.srhweek.ca/action-canada-team/srh-week-2018-sneak-peek/