Kao i prethodnih godina, 31. maj širom svijeta se obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Kako ovaj datum ne treba da bude samo jedan dan u godini, zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) se pozivaju da mobiliziraju sve relevatne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana. Potrošnja duhanskih proizvoda uzrokuje značajne zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice na razvoj svake zemlje, zbog čega su SZO i druge partnerske međunarodne organizacije ujedinjeni u podršci zemljama u provedbi efikasnih internacionalnih mehanizama kontrole duhana.
Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pod sloganom „ Pušenje i bolesti srca“, Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na značaj i posljedice nastanka bolesti srca, uzrokovanih konzumacijom duhanskih proizvoda.
U sastavu duhanskog dima pored nikotina, katranskih spojeva, spojeva iritativnog djelovanja, kao glavni uzročnik promjena na srcu i krvnim sudovima predstavlja ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma sa kisikom, povećava nivo karboksihemoglobina u krvi i ubrzava aterosklerotične promjene na krvnim sudovima. Pušenje se povezuje sa nastankom sljedećih bolesti srca i krvnih sudova: koronarna bolest, kardiomopatija,angina pectoris, infarkt miokarda, aritmije, aneurizma aorte, bolesti periferne cirkulacije i obliterirajući tromboangitis (Buergerov-ova bolest).
Uprkos dobro poznatim posljedicama izloženosti duhanskom dimu i rezultatima istraživanja relevantnih međunarodnih organizacija koja su pretočena u naučno utemeljene dokaze o posljedicama pušenja po zdravlje ljudi, pušenje još uvijek predstavlja jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.
Neke činjenice o posljedicama pušenja
Smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova još uvijek predstavlja vodeći uzrok prijevremene smrtnosti ljudi u zemljama širom svijeta, pri čemu pušenje i izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača povezuje se sa oko 12% svih smrti usljed bolesti srca i krvnih sudova. Procjenuje se da je pušenje odmah iza hipertenzije, drugi najveći pojedinačni faktor rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.
Podaci SZO upozoravaju da se globalna epidemija pušenja ne smiruje. Svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 7 miliona ljudi, među kojima oko 900 000 nepušača koji umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Skoro 80% od ukupno 1 milijarde pušača u svijetu, dolaze iz nerazvijenih ili srednje razvijenih zemalja, sa najvećim teretom oboljevanja i smrtnosti od pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja.
Šta mogu i trebaju uraditi vlade zemalja članica SZO
Postoje jasno definirane intervencije međunarodne dobre prakse iz oblasti kontrole duhana sadržane u dokumentima SZO kao što su : WHO MPOWER i Okvirna Konvencija o kontroli duhana ( WHO Framework Convention on Tobacco Control FCTC), koje se preporučuju svim zemljama članicama SZO, sa ciljem zaštite zdravlja stanovništva od posljedica pušenja.
Zemljama članicama SZO nalaže se istrajna i efikasna implementcaija sljedećih intervencija :
- Monitoring potrošnje svih oblika duhanskih proizvoda kao i mjera prevencije ove bolesti ovisnosti;
- Zaštita stanovništva od posljedica izloženosti pasivnom ili prisilnom pušenju usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Stvaranje i promocija zatvorenih javnih prostora koji su oslobođeni od duhanskog dima.
- Osiguranje usluga za podršku odvikavanja i prestanka pušenja (održivi mehanizmi finansiranja, široko dostupni stanovništvu, individualna i grupna savjetovanja i besplatne linije pomoći);
- Upozoravanje o posljedicama konzumacije duhanskih proizvoda putem međunarodno preporučenih oblika bezličnih pakovanja sa adekvatnim slikovnim i tekstualnim upozorenjima, te implementacija efikasnih kampanja promocije zdravlja usmjerenih na informisanje javnosti o posljedicama pušenja po zdravlje pojedinaca, porodica i zajednice u cjelini.
- Jačanje kompletne zabrane reklamiranja, promocije i sponzorstva od strane duhanske industrije.
- Povećanje cijena i poreza na duhanske proizvode čime se postiže da isti budu manje dostupni za stanovništvo.
Ključne poruke SZO za Svjetski dan bez duhanskog dima 2018. god.
- Afirmacija svih naučnih i stručnih dokaza o vezi između konzumacije duhanskih proizvoda i nastanku bolesti srca i krvnih sudova
- Jačanje svjesnosti javnosti o utjecaju pušenja i izloženosti duhanskom dimu na razvoj bolesti srca i krvnih sudova.
- Stvaranje mogućnosti i mehanizama kako da se javnost, odgovorne ustanove i svi pojednici uključe u promociju zdravlja i zaštitu srca i krvnih sudova od posljedica duhanskog dima.
- Podrška u jačanju implementacije preporuka i mjera sadržanih u dokumentima SZO WHO MPOWER i Okvirna Konvencija o kontroli duhana ( WHO Framework Convention on Tobacco Control FCTC).
Pušenje kao bolesti ovisnosti u stanovništvu u Federaciji BiH
Po podacima Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. godine bilježi se 44,1% stanovnika u starosnoj skupini 18 do 65 godina, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. ( Izvor : Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH 2012, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba )
Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013 god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina, proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, bilježi se 12.7% trenutnih pušača od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica. Izvor : Globalno istraživanje pušenja kod školske djece u Federaciji BiH GYTS, 2013, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2013)
Pušenje i zdravlje stanovništva Federacije BiH
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja koja se između ostalih faktora rizika povezuju sa pušenjem. Tako u 2016. godini, 53,1% vodećih uzroka smrtnosti stanovništva Federacije BiH predstavljaju kardiovaskularne bolesti (stopa 508,2/100.000 st.) i 21,0% maligne neoplazme (stopa 208,1/100.000 st.) što predstavlja gotovo ¾ svih uzroka smrti.
U 2016. godini pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju akutni infarkt miokarda sa stopom od 90,6 na 100.000 stanovnika, moždani udar sa stopom 86,7/100.000 stanovnika, srčani zastoj sa stopom od 68,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 63,4 na 100.000 stanovnika i esencijalna hipertenzija sa stopom 41,2 na 100.000 stanovnika što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.
Prema spolu, iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda sa stopom 103,5 na 100.000 stanovnika, moždanog udara (stopa 77,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 67,4 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatije sa stopom 55,3 na 100.000 stanovnika i hipertenzije sa stopom od 30,9 na 100.000 stanovnika.
Iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini žene su u Federaciji BiH najčešće umirale od akutnog infarkta miokarda sa stopom 96,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 78,2 na 100.000 stanovnika, moždanog udara sa stopom 71,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 68,8 na 100.000 stanovnika i esencijalne hipertenzije sa stopom 51,1 na 100.000 stanovnika.
Aktuelne intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH
U periodu 2016/2017 god. u sklopu “ Projekta za smanjenje faktora rizika za zdravlja u BiH” koji podržava Vlada Švicarske i Švicarska razvojna agencija preko ureda Svjetske banke (WB) u BiH, od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada dokumenata novog Zakona i Strategije kontrole duhana u Federaciji BiH. Dokumenti nacrta Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i Strategije kontrole duhana pripremljeni su od strane intersektorijalnih radnih skupina sa prestavnicima relevantnih sektora i ustanova, kao i predstavnika nevladinog sektora.
Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH usvojen je od strane Vlade Federacije BiH i oba doma Parlamenta Federacije BiH, i trenutno se nalazi u fazi dalje pripreme do definitivne forme prijedloga Zakona koji mora proći istu zakonsku proceduru usvajanja.
Ovim Zakonom uređuju se mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprečavanje pristupa i prodaje duhanskim proizvoda maloljetnim licima, te osnivanje Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom se, također, regulira i sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere i nadzor nad provođenjem zakona.Zakon se donosi u cilju reguliranja kontrole i ograničene upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a radi zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.
Ambrozija (Ambrosia artemisiofolia) je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od 1 do 1,5 metar. U našim krajevima cvjetanje počinje sredinom jula i traje do polovine oktobra, sa najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini avgusta i u septembru. Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju polena. Zbog svoje izuzetno velike reproduktivne moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uslovima okoline, u Evropi se veoma brzo i lako širi. Ambrozija je tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta, a nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj cesta i pruga, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije je rijetkost vidjeti i u gradu. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice sa malim šiljcima na površini, a u sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokretan, širi se na oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. U posljednjih deset godina koncentracija polena ambrozije porasla je deset puta. U toku dana, koncentracija polena je najviša u zoru i prije podne, a smanjuje se nakon kiše.
