Prezentirana “Uspostava e-registra odoba oboljelih od dijabetesa u KS”

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prezentirao je, na Svjetski dan dijabetesa, pilot projekt uspostave elektronskog registra osoba oboljelih od dijabetesa u KS.

Cilj projekta je da se, nakon uspješno završene uspostave e-registra osoba oboljelih od dijabetesa u KS,  isti princip aplicira i na ostale kantone, kako bi se, u konačnici, dobili jedinstveni podaci o oboljelima od te bolesti u Federaciji BiH.

Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prim. dr Davor Pehar, pojasnio je danas u izjavi novinarima da se tim pilot projektom pokazalo da postoji realna mogućnost da registar bude uspostavljen, a to bi bilo od velike koristi za sve koji se u oblasti zdravstva bave tim pacijentima. Naglasio je da bismo, u konačnici, mogli imati tačne, jasne, povjerljive podatke o broju oboljelih, te mogli biti smjernica i drugim kantonima da krenu istim putem.

Značaj jedinstvenog registra oboljelih od dijabetesa istaknuo je i rukovodilac medicinskog odjela Zavoda zdravstvenog osiguranja KS dr Fikret Jonuz, koji kaže da će elektronska evidencija podataka svih oboljelih za područje Federacije BiH umnogome doprinijeti boljem planiranju potrošnje i sprječavanju komplikacija od te bolesti.

“Uspostava e-registra oboljelih od dijabetesa za KS” je pilot projekt Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Zavoda zdravstvenog osiguranja KS koji se provodi uz podršku softverske kuće “Medit”, a uz saglasnost Ministarstva zdravstva KS i Zavoda za javno zdravstvo KS.

Pročitajte više

Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima (13-19.11.2017.)

Plakat 1 – Razmisli dva puta i potrazi savjet

Plakat 2 – Uloga kontrole infekcija u spriječavanju antibiotske rezistencije u zdravstvnim ustanovama

Plakat 3 – Zloupotreba i prekomjerno korištenje antibiotika sve nas dovodi u opasnost

Plakat 4 – pogrešna upotreba antibiotika

Plakat 5 – Svatko ima svoju ulogu

 

 

Preuzmite dokument

Antibiotici su dragocjeni resursi, stoga je važno da stanovništvo i svaki pojedinac dobije pravi savjet prije nego što ih počne uzimati. To ne samo da osigurava najbolji individualni tretman u datom trenutku, nego odgovorno korištenje antibiotika pomaže u smanjenju opasnost od povećane otpornosti na antibiotike (rezistencija na antibiotike).

Od 2008. godine europske zemlje organiziraju nacionalne aktivnosti za obilježavanje EAAD-a bilo na sam dan ili oko 18. 11. Europski dan za svjesnost o antibioticima (EAAD), europska zdravstvena inicijativa koju koordinira ECDC radi podizanja svijesti o opreznom korištenju antibiotika, pruža podršku i platformu nacionalnim kampanjama za Svjetski tjedan svijesti o antibioticima. Samo 70 godina poslije uvođenje antibiotika u rad zdravstvenih radnika, suočavamo se s mogućnošću da ubuduće nemamo učinkovite antibiotike.

Otpornost na antibiotike raste i globalno, i u Europi i prijeteća je za sigurnost bolesnika na svim nivoima zdravstvene zaštite, za sva životna doba sa varijacijama za svaku zemljiu.​​

Pojava bakterija otpornih na više skupina antibiotika je sve češće uzročnik infekcija zbog kojih liječenje može biti teško, skupo i ponekad kobno za život zaražene osobe

Gotovo polovina korištenih antibiotika u bolnicama je nepotrebna ili neprikladna za postojeće infekcije

Pitanja koja stanovništvo postavlja u vezi sa korištenjem antibiotika može se ticati brojnih stručnjaka koji rade u bolnicama i drugim zdravstvenim i socijalnim ustanovama: menadžeri / administratori, stručnjaci za zarazne bolesti, stručnjaci za prevenciju i kontrolu zaraze, epidemiolozi, liječnici i studenti, farmaceuti, medicinske sestre, klinički mikrobiolozi i profesionalci u urgentnim centrima, odjelima jedinica za intenzivnu njegu, te u ustanovama za dugorotrajnu brigu. U prosjeku, na svakih 10 pacijenata utječu infekcije povezane s zdravstvenom zaštitomi (HAIs). Takve infekcije, često nazvane i bolničke infekcije, u kojima raste otpornost na antibiotike, produžava se boravak u bolnici, povećavaju se troškovi liječenja a vjerojatnost umiranja je veća za dva ili više puta.

Koje su ključne poruke i kako će se koristiti?

Cilj ovogodišnjeg slogana za kampanju je stvoriti osjećaj individualne odgovornosti u borbi protiv rezistencije na antibiotike, te osnaživanje profesionalaca da poduzmu akciju u borbi sa rastućim problemom povećane otpornosti na antibiotike.

Šta svako može uraditi po pitanju smanjivanja otpornosti na primjenu antibiotika?

Pacijenti:

  • Kada je moguće, spriječite infekciju odgovarajućim preventivnim mjerama, poput vakcinacije.
  • Perite svoje i djetetove ruke redovito, na primjer nakon kihanja ili kašljanja, prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi.
  • Slijedite savjete liječnika tijekom uzimanja antibiotika.
  • Uvijek koristite antibiotike pod liječničkim receptom, ne koristite “ostaci” ili antibiotike dobivene bez recepta.
  • Pitajte farmaceuta o tome kako zbrinuti preostale lijekove nakon završetka liječenja.

Liječnici i stomatolozi i drugi zdravstveni djelatnici, npr. farmaceuti i medicinske sestre:

  • Propisujte antibiotike samo kada je to potrebno, prema uputama zasnovanim na dokazima. Kada je to moguće, propišijte antibiotik koji je specifičan za infekciju, a ne onaj koji ima “širok spektar” djelovanja.
  • Objasnite pacijentima kako ublažiti simptome prehlade i gripe bez antibiotika.
  • Savjetujte pacijente zašto je važno da se pridržavaju uputa liječenja kada su propisani antibiotici od strane liječnika.

Također, zdravstveni radnici trebaju primjeniti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), tzv. „Mojih 5 minuta za higijenu i čistoću ruku“:

  1. Prije kontakta sa pacijentom
  2. Prije pripreme i apliciranja injekcione terapije
  3. Nakon dodira sa tjelesnim tečnostima
  4. Nakon kontakta sa pacijentom
  5. Nakon dodirivanja i kontakta sa pacijentovom okolinom

Procjenjuje se da čak do 10% svih pacijenata na tretmanima diljem svijeta dobije barem jednu infekciju u toku ili zbog kontakta sa zdravstvenom uslugom i/ili ustanovom. U Europskoj uniji je procjena da 4 miliona bolesnika liječenih u zdravstvenim ustanovama bude zaraženo svake godine tzv. bolničkom infekcijom, dok ih oko 37 000 umre, direktno kao posljedica tih infekcija

U  zdravstvenim ustanovama i tokom pružanja zdravstvene zaštite infekcije se mogu izbjeći primjenom programa kontrole infekcija (IPC), te korištenjem higijenski ispravne vode za piće, higijenom, kao i sanitarnom zaštitom (WASH).  Procjenjuje se da se ovim zaštitnim mjerama može izbjeći barem 1 od tri intrahospitalne (bolničke) infekcije. Osnovne higijenske mjere smanjuju mogućnost širenja organizama koji su otporni na antibiotike, a time je smanjena  potreba za antibioticima, čime se štite pacijenti i zdravstveni radnici od zaraza. Uzimanje antibiotika kada za to nema potrebe ubrzava nastajanje otpornosti na antibiotike, što je jedna od najvećih prijetnji po svjetsko zdravlje. Sama bakterija, a ne osoba ili životinja, postaje otporna na antibiotike. Programi kojima se prati kretanje infekcija i vrši aktivan nadzor nad njima, te korištenje antibiotika mogu doprinijeti smanjenju otpornosti na antibiotike na svim nivoima zdravstvene zaštite.

U pojedinim zemljama Regiona, čak više od 50% infekcija je prouzrokovano patogenim uzročnicima koji su otporni na antibiotsku terapiju. Kako bi se riješio problem javnog zdravlja sa povećanom otpornosti na antibiotike, Vijeće Europske unije izdalo je 2001. preporuku da se od država traži da poduzmu sigurnosne mjere  pažljivog korištenja antibiotika (preporuka Vijeća od 15.11.2001. o primjeni antimikrobnih lijekova u humanoj medicini s povećanim oprezom (2002/77 / EZ). Neke su zemlje su već pokrenule nacionalne programe, uključujući kampanje podizanja svijesti javnosti, i primijetno je smanjenje potrošnje antibiotika i rezistencije na antibiotike.

Međunarodni zakonski osnovi (IHR), 2005) pozicionirali su programe kontrole infekcija među ključne javnozdravstvene strategiji, ukljkučujući i prijetnju antimikrobne otpornosti na antibiotike.

Podaci Europske mreže nadzora antimikrobne otpornosti (EARS-Net) pokazuju da postoji razlika među zemljama- sa niskim stopama, poput skandinavskih zemalja i Nizozemskoj,  u odnosu na zemlje sa visokim stopama rezistentnosti na antibiotike u južnoj Europi. Zemlje s nižim stopama otpornosti na antibiotike općenito imaju nižu primjenu antibiotika, dok zemlje s većom stopom otpornosti na antibiotike koriste više antibiotika.

Iskustva iz bolnica u svijetu koje sprovode nadzorni programe aktivnog nadzora i praćenje upotrebe antibiotika su izvijestile poboljšanja, tj smanjenja poput:

  • Smanjeno neprikladno propisivanje antibiotika za 96%
  • Smanjena upotreba antibiotika širokog spektra za 86%
  • Sveukupno smanjenje izdataka za 80%
  • Smanjena duljina boravka ili smrtnost za 65%
  • Smanjen je broj intrahospitalnih infekcija za 71%
  • Smanjena rezistencija na antibiotike za 58%

U Federaciji BiH je pitanje kontrole infekcije u zdravstvenim ustanovama, i među stanovništvom regulisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. (član 52 Sl. Novine FBiH br.29/05). Podrobnije je opisan i donijet Pravilnik o uslovima i načinu sprovođenja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, (Sl.novine FBiH br.84/10), a koji se odnosi na pojavu infekcije, neovisno od primarnog oboljenja zbog kojeg je osoba (pacijent ili zdrava osoba) došla u kontakt s zdravstvenim radnikom ili ustanovom, kao posljedica pregleda, liječenja ili njege, bilo tokom liječenja ili po otpustu iz tj. napuštanju zdravstvene ustanove.

Slijedom ovih zakonodavnih osnova, kroz mnoge programe i aktivnosti u proteklom periodu je vršena edukacija osoblja za aktivan nadzor i praćenje infekcija i kontrolu antibiotske rezistentnosti unutar sistema zdravstvene i socijalne zaštite.

Prije uzimanja antibiotika obavezno potražiti stručni savjet zdravstvenog radnika!!!

Reference:

 

 

 

 

Pročitajte više

Svjetski dan dijabetesa 2017.

Šećerna bolest je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema uzrokovan promjenama načina života povezanog sa poremećajem ishrane i povećanjem broja gojaznih osoba, kao i smanjenjem fizičke aktivnosti.

Postoje dva glavna tipa šećerne bolesti:

  1. Tip 1 dijabetesa (nekad nazivan insulinozavisan tip diabetesa – IZDM)
    Ovaj tip javlja se kod teškog nedostatka insulina zbog destrukcije većine ili svih ćelija pankreasa koje luče insulin. Za preživljavanje bolesnika neophodno je redovno ubrizgavanje insulina.
  2. Tip 2 dijabetesa (nekad nazivan insulinonezavisan tip diabetesa – INZDM)
    Ovaj tip šećerne bolesti javlja se kada pankreas još uvijek izlučuje insulin ali u nedovoljnoj količini i/ili izlučeni insulin ne ispoljava adekvatno očekivane efekte. U većini slučajeva nivo glukoze u krvi može se smanjiti dijetom ili dijetom uz uzimanje tableta iako je ponekad potrebno u terapiju uvesti insulin.

Prema procjenama Internacionalne Dijabetes Federacije – IDF:

  • 2012. godine u svijetu je dijabetes imalo 382 miliona ljudi u dobnoj skupini od 20 do 79 godina.
  • 2030. godine dijabetes će imati 592 miliona ljudi u ovoj dobnoj skupini, ukoliko se trend rasta prevalence nastavi.

Prema procjenama Internacionalne Dijabetes Federacije – IDF:

  • 2012. godine u Bosni i Hercegovini dijabetes je imalo 353.430 ljudi
    u dobnoj skupini od 20 do 79 godina.
  • 2030. godine dijabetes će u BiH imati 396.030 ljudi u ovoj dobnoj skupini, ukoliko se trend rasta prevalence nastavi.

Uz visoku prevalencu šećerne bolesti, evidentiran je trend porasta tipa 2, koji je uobičajen za odrasle, ali se sve češće javlja i kod mladih.

Kako u Federaciji BiH još uvijek nije uspostavljen registar, ne postoje tačni podaci o broju oboljelih. Prema ambulantno-polikliničkom morbiditetu, u 2016. godini je registrovano 77.881 oboljenje, što se smatra podcijenjenim.

Rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH su pokazali da je 9,6% stanovnika starijih od 18 godina izjavilo da im je doktor bilo kada u životu dijagnosticirao šećernu bolest, a da preko petine stanovništva starijeg od 18 godina (21,7%) ima vrijednost šećera u krvi =ili>6,1mmol/l.

SDR stopa mortaliteta od Dijabetes mellitus-a u Federaciji BiH od 2010. do 2016. godine

Komplikacije dijabetesa su glavni uzrok troškova u zdravstvu.

Studija provedena u EU pokazuje da je do 75% troškova zdravstva vezanih za dijabetes uzrokovana hospitalizacijama i ambulantnim liječenjem.

Dijabetes je vodeći uzrok sljepoće, kardiovaskularnih oboljenja, zatajenja bubrega i amputacija donjih ekstremiteta.

Liječenje pacijenta s tip 2 dijabetesom i komplikacijama može koštati i do 3,5 puta više nego liječenje pacijenta bez komplikacija.

Održavanje vrijednosti glikemije, krvnog pritiska, i holesterola blizu normalnih vrijednosti  može pomoći odlaganju ili sprečavanju komplikacija dijabetesa.

Komplikacije šećerne bolesti su ozbiljne po zdravlje, dodatno kompliciraju zdravstveno stanje pacijenta i mnogo koštaju, kako pacijenta tako i zdravstveni sistem.

Kako se može spriječiti šećerna bolest?

 Simptomi dijabetesa su:

  • žeđ
  • glad
  • gubitak težine
  • zamor i zamagljen vid

S malo promjena u navikama može se značajno unaprijediti zdravlje. Loše i nezdrave navike treba zamijeniti zdravim navikama – jesti pravilno, upražnjavati raznovrsnu, redovnu i pravilno izbalansiranu ishranu.

Prakticirati redovnu dnevnu fizičku aktivnost u skladu s godinama i zdravstvenim stanjem.

Mnogi ljudi, iako nemaju simptome, imaju dijabetes. Zbog toga treba redovno kontrolirati zdravlje u dogovoru s timom porodične medicine.

 

 

Pročitajte više

Održane radionice za stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja svih profila

U periodu od 16.-20.10.2017. godine, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, održano je 10 stručnih radionica timova centara za mentalno zdravlje i psihijatrijskih odjela/klinika o novim izvještajnim obrascima u oblasti mentalnog zdravlja, u skladu sa Zakonom o evidencijama u oblasti zdravstva Federacije BiH i međunarodnim obavezama izvještavanja. Provedenu edukaciju je podržao Projekat mentalnog zdravlja u BiH, koji administrira Asocijacija XY i finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju.

Edukaciju je pohađalo preko 200 stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja svih profila: doktori specijaliste neuropsihijatrije i psihijatrije, psiholozi, socijalni radnici, medicinske sestre/tehničari i okupacioni terapeuti. Edukatori su bili predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u sastavu: mr.psih. Iskra Vučina, prim.dr. Alma Gusinac-Škopo, mr.sc.dr. Šeila Cilović-Lagarija i prim.dr. Marina Bera iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Pročitajte više

Evropska sedmica sigurnosti i zdravlja na radu

Evropska sedmica sigurnosti i zdravlja na radu

 

Zdravi radni prostori za sve dobne skupine 2016.-17

Rad je dobar za tjelesno i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu povećava produktivnost i učinkovitost. Demografska promjena može uzrokovati probleme, ali osiguravanje održivog radnog vijeka pomaže u rješavanju tih izazova.

Evropska radna snaga je sve starija, shodno globalnim demografskim promjenama i starenjem stanovništva na Zemlji. Radni vijek vjerojatno će postati sve duži, kako je u zemljama EU dobna granica  za umirovljenje sve kasnija.

Sigurni i zdravi uvjeti rada tokom cijelog radnog vijeka dobri su za radnike, posao i društvo u cjelini.

Do 2030. godine očekuje se da će radnici u dobi iznad 55 godina činiti 30% ili više ukupne radne snage u mnogim evropskim zemljama. To predstavlja nove izazove za zaposlenike, poslodavce i tvrtke. U svjetlu starenja stanovništva i opadanja demografije, bitno je stvoriti sigurne i zdrave uvjete za sve radnike tokom njihovog radnog vijeka. Time se osigurava održiva i dinamična radna snaga. Zagovara se princip  „prijateljskog radnog mjesta i uvjeta za rad“ u Evropi: perspektiva života na radnom mjestu i starenje u EU.

 

Historija i razvoj “Evropske sedmice za sigurnost i zdravlja na radu”

Evropska sedmica za sigurnost i zdravlja na poslu obilježava se svake godine u oktobru/listopadu (kalendarski 43 sedmica), uz promovisanje kampanje zdravih radnih mjesta. Uz stotine događanja podizanja svijesti diljem EU i šire – i dodatni poticaj medijima – to je idealna prilika da se svi uključe u kampanju.

Kampanje zdravih radnih mjesta odvijaju se od 2000. godine, prije pod nazivom “Evropska sedmica za sigurnost i zdravlja na poslu”. Inicijativu je dala EU-OSHA – Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. To je  decentralizirana agencija Evropske unije, koja je osnovana s ciljem prikupljanja, analize i širenja relevantnih informacija koje mogu služiti potrebama ljudi uključenih u sigurnost i zdravlje na poslu. 2062/94 od 18. srpnja 1994. EU-OSHA ima sjedište u Bilbau, Španija.

Od 2007.godine je trajanje svake kampanje produženo s jedne na dvije godine, reflektujući sve veću potrebu za podizanjem svijesti o sigurnosnim i zdravstvenim problemima na različitim nivoima, pružanjem dostupnih podataka, informacija i alata tokom trajnije vremenskog razdoblja kampanje.

Prethodne kampanje:

2000:                     Okrenite leđa mišićno-koštanim poremećajima (MSD)

2001:                     Uspjeh nije slučajan

2002:                    Radimo na stresu

2003:                    Opasne tvari – Rukujte s pažnjom

2004:                    Izgradnja sigurnosti

2005:                    Zaustavimo buku!

2006:                    Siguran početak – Mladi radnici

2007:                    Olakšati opterećenje (poremećaji mišićno-koštanog sistema)

2007 – 2008:      Inicijativa za zdravi radni prostor

2008 – 2009:      Procjena rizika

2010 – 2011:      Sigurno održavanje

  1. – 2013: Zajedničko djelovanje za sprječavanje rizika

2015-2015:        Zdravi radni prostori-  Upravljati stresom

2016-2017:        Zdravi radni prostori za sva doba i sve uzraste

 

Buduća kampanja:

2018-2019:        Kampanja zdravih radnih mjesta – usmjerit će se na opasne tvari s ciljem podizanja svijesti i promicanja kulture prevencije na radnim mjestima diljem EU, kao i usmjeravanja pažnje ka specifičnim skupinama radnika.

Strategija Evropa 2020 ( Strategic Framework on Health and Safety at Work 2014–2020 ) identificira demografsku promjenu kao jedan od glavnih izazova s ​​kojima se Evropa suočava. Kako bi se to riješilo, Strateški okvir za zdravlje i sigurnost na radu 2014-2020 u Europskoj uniji (EU) navodi mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta zaštite na radu i zdravlja (OSH) za sve radnike.

Četvrtina radnika izjavljuje da njihov rad utječe na njihovo zdravlje i da ne bi mogli raditi isti posao kada budu u dobi od 60 godina. Međutim, rizici zdravlja na radu mogu se riješiti, što rezultira sigurnijim, zdravijim i pravednijim radnim okruženjem za sve.

Projekat “Sigurniji i zdraviji rad u bilo kojoj  starosnoj dobi – zaštita na radu i zdravlje (OSH) u kontekstu radne snage starenja” pokrenuo je i finansirao Europski parlament, a provodi ga EU-OSHA.

Cilj EU parlamenta je da istražiti načine poboljšanja zdravlja i sigurnosti na radu s obzirom na postojeće izazove starenja radne snage kroz analizu postojećih inicijativa koje se odnose na starenje radne snage diljem Europe, te pomoći razvoju politike u ovom području.

 

Izazovi starenja radne snage

Starenje radne snage predstavlja razne izazove za sve one koji su uključeni u njegovo upravljanje i brigu o zdravlju uposlenika

  • Dulji radni vijek može rezultirati dužom izloženosti rizicima.
  • Biće više radnika s hroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama.
  • Stariji radnici bi mogli biti podložniji određenim sigurnosnim i zdravstvenim opasnostima.
  • Treba uzeti u obzir visoku stopu zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslove koji uključuju teška fizička i / ili mentalna opterećenja, manuelni rad ili atipični radni vijek.
  • Povećana je važnost je prevencije, rehabilitacije i povratka na posao.
  • Na nivou društva potrebno je rješavati diskriminaciju u starosnoj dobi.

 

Zakoni protiv diskriminacije

Brojne zemlje s visokim i srednjim dohotkom implementirale su antidiskriminacijske zakone u borbi protiv ageizma na radnom mjestu. Primjerice, za zemlje Evropske unije, Okvirna direktiva o ravnopravnosti zapošljavanja 2000/78 / EC ima za cilj borbu protiv diskriminacije na radnom mjestu koje se temelji na invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, vjeri i starosti, a sve države članice Evropske unije su dužne provesti ovo u svojim nacionalnim zakonima.

Sjedinjene Američke Države, koje imaju jednu od najviših stopa sudjelovanja radne snage među ljudima starijim od 65 godina, imaju neke od najjačih zakona o zaštiti i provođenju diskriminacije; na primjer, Zakon o diskriminaciji po osnovu starosti od 1967. godine zabranjuje diskriminaciju u zapošljavanju osoba starijih od 40 godina.

 

Ukidanje obveznih mirovina

Dob nije pouzdan pokazatelj za ocjenu uposlenikove produktivnosti ili zaposlenosti radnika. OECD je preporučio eventualno ukidanje svih obveznih mirovinskih politika kako bi se koristilo radnicima, poslodavcima i ekonomijama zemalja. Mnoge zemlje, uključujući i one koje imaju povećanu participaciju radne snage među starijim osobama, još uvijek imaju obveznu dob za umirovljenje.

Organizacije Ujedinjenih naroda također imaju obveznu mirovinu. Politika provedbe obveznih dobi za umirovljenje ne pomaže u stvaranju radnih mjesta za mlade, kao što je bilo prvotno predpostavljano, ali smanjuje sposobnost starijih radnika da pridonose i smanjenju mogućnosti organizacije da iskoriste mogućnosti i iskustvo starijih radnika, kao veliku prednost za razvoj  kvalitetnog radnog potencijala mlađih uposlenika.

Neke zemlje (npr. Velika Britanija) su usvojile praksu (posebno u sektorima  koji rade s osjetljivom populacijom npr.bolesnih ili osoba u stanju socijalne potrebe), angažmana osoba koje su svojim kapacitetima u mogućnosti da doprinesu boljitku i angažuju ih u redovnim procesima rada, prije nego obrazovani, ali neiskusni mlađi kadar. Nizozemska npr. proaktivno stalno raspisuju natječaje za zapošljavanje, kako bi spriječile diskriminaciju prema dobi.

 

Posljedice lošeg zdravstvenog stanja na radu

EU-OSHA je uradio analize za zemlje EU-28. Glavni faktori odgovorni za gotovo 80% smrtnih slučajeva  povezanih s radom (u %) u EU-28 su: 52% karcinoma 24% cirkulatornih oboljenja, 2% povrede i 22% drugo tj. ostale bolesti kao što su duševne ili zarazne bolesti.

Isti postoci po glavnim uzrocima smrtnosti i morbiditeta na  radnom mjestu diljem svijeta iskazani su po broju izgubljenih godina “zdravog” života (DALY). U zemljama EU-28, glavni su glavni teret bolesti cirkulacije, nakon čega slijede poremećaji mišićno koštanog sistema, karcinomi i ozljede, iskazujući postojeći nesrazmjer između trenutnog zdravstvenog stanja i idealne zdravstvene situacije, po kojoj bi stanovništvo tj. radna populacija živjela bez bolesti i invaliditeta.

Finansijski aspekti

Samo troškovi raka povezanih s radnim mjestom i procesima rada iznose 119,5 milijardi eura.

Neke procjene iz međunarodnog projekta  EU pokazuju da radne nesreće i bolesti EU koštaju najmanje 476 milijardi eura svake godine. U ove troškove nisu uračunati ostali faktori troškova, kao što su izdaci za zdravstvenu zaštitu, troškovi prijevremenog umirovljenja ili prezentizam, tj pasivno prisustvo na radnom mjestu bez učinkovitih rezultata (osobe koji rade i kad su bolesne).

Analize potvrđuju povezanost tj. korelaciju između poboljšanih preventivnih mjera na radnom mjestu i smanjenje smrtnosti i morbiditeta, tj ulaganje u preventivne mjere, što je troškovno učinkovito za sve zemlje. To se izražava u odgovarajućim nižim troškovima za bolesti i nesreće vezane uz rad, u poredjenju sa bruto nacionalnihm prihodom zemlje.

Kampanja 2016.-17. Zdravih radnih mjesta ima četiri ključna cilja:

  1. promovisanje poodržavajuće radne sredine i zdravog starenja od početka radnog vijeka;
  2. sprječavanje zdravstvenih problema tokom radnog vijeka;
  3. omogućavanje poslodavcima i radnicima da upravljaju sigurnošću i zdravljem na radnim mjestima, u kontekstu starenja radne snage;
  4. poticanje razmjene informacija i dobre prakse.

Link: letak nasilje na radnom mjestu od strane trecih osoba

Mobing na radnom mjestu 

 

Reference:

https://healthy-workplaces.eu/en/european-week-safety-and-health-work

https://TE0116871HRN.pdf

http://www.who.int/ageing/features/workplace-ageism/en/

 

Pročitajte više