Aktuelne novosti

Svjetski dan bubrega je inicijativa Međunarodnog društva nefrologije (ISN) i Međunarodne Federacie bubrežnih fondacija (IFKF), kojom se svakog drugog četvrtka u trećem mjesecu tokom godine obilježava. Ove godine Svjetski dan bubrega i Dan žena podudaraju se istog dana, te se obilježavaju pod sloganom: Bolest bubrega i žensko zdravlje –  uključi, procijeni, osnaži.

Obilježavanje Svjetskog dana bubrega je započelo 2006. godine i od tada se obilježavalo po slijedećim temama:

• 2017 Bolesti bubrega i pretilost – zdrav stil života za zdrave bubrege
• 2016 Bubrežna bolest i djeca – djelovati rano kako bi se spriječilo!
• 2015. zdravlje bubrega za sve
• 2014. kronična bolest bubrega i starenje
• 2013. bubrezi za život – zaustavite napad bubrega!
• 2012 Donirajte – BUBREZI ZA ŽIVOT – Primajte
• 2011 Zaštitite bubrege: Spasite svoje srce
• 2010 Zaštitite bubrege: Kontrolirajte dijabetes
• 2009 Zaštitite bubrege: Održavajte nizak krvi pritisak
• 2008 Nevjerojatni bubrezi!
• 2007 Hronično oboljenje bubrega: Često, štetno i izliječljivo
• 2006 Jesu li vaši bubrezi u redu?

Obilježavajući 13. godišnjicu, Svjetski dan bubrega 2018. godine, promoviše dostupan i pravedan pristup zdravstvenom odgoju, zdravstvenom sistemu i prevenciji bolesti bubrega za sve žene i djevojke u svijetu. Obilježavanje datuma je u svjetlu žena i ženskih prava, te SDG, tj.-održivih ciljeva zdravlja i sa akcentom na ravnopravnost, te smanjivanja hroničnih nezaraznih bolesti- koje često idu udruženo sa bolestima bubrega:

• Kardiovaskularne bolesti
• Diabetesa
• Hipertenzija

Bubrezi imaju višestruku ulogu u organizmu: stvaraju urin, pročišćavaju krv i tako odstranjuju višak tekućinu i štetne tvari iz krvotoka, reguliraju ravnotežu natrija i kalija u organizmu, sudjeluju u regulaciji krvnog pritiska, proizvode ADH (antidiuretski hormon ili vazopresin) koji sudjeluje u regulaciji krvnog pritiska i regulišu kiselost tjelesnih tekućina.

Žene i hronično oboljenje bubrega

2018 Svjetski dan bubrega je posvećen ženama i hroničnom oboljenju bubrega, uz koji se često povezuju donacija organa i transplantacija.

Postoji jasna potreba za većom svjesnošću, pravovremenom dijagnozom i pravilnom praćenju hroničnih oboljenja bubrega , a posebno kod žena u trudnoći. S druge strane, trudnoća može biti vrijedna prilika za ranu dijagnozu hroničnog oboljenja bubrega a, što omogućava planiranje terapijskih intervencija.

Hronična bolest bubrega je svjetski javno zdravstveni problem s nepovoljnim krajnjim ishodom u vidu potpunog prestanka rada tj.zatajenja bubrega i prerane smrti hronična bolest bubrega pogađa oko 195 miliona žena širom svijeta i trenutno je 8. vodeći uzrok smrti kod žena, s oko smrtnih ishoda 600.000 svake godine.

Rizik od razvijanja hronične bolest bubrega je među ženama jednak kao kod muškaraca, a možda čak i veći. Prema nekim studijama, hronična bolest bubrega će se vjerojatno razviti u žena u usporedbi s muškarcima, s prosječnom 14% prevalencija kod žena i 12% kod muškaraca. Međutim, broj žena na dijalizi niži je od broja muškaraca. Do sada su prepoznata barem tri glavna razloga:

• napredak hronične bolest bubrega je sporiji kod žena u poredjenju s muškarcima,
• psiho-socio-ekonomske prepreke, kao što je niža svjesnost o bolesti dovele do kasnog ili nikakvog početka dijalize među ženama, i
• nejednaki pristupa skrbi je glavni razlog u zemljama bez univerzalnog pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Transplantacija bubrega također je neravnomjerno rasprostranjena, uglavnom zbog socijalnih, kulturnih i psiholoških aspekata, čak i u pojedinim zemljama koje pružaju transplantaciju bubrega i pravično liječenje za oba spola i svim ljudima jednako, žene češće žele donirati bubrege ali je manje vjerojatno da će ih primiti. Postoji doista jasna potreba za rješavanjem pitanja jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti za žene u kojima trenutno nedostaje i povećanju svijesti i obrazovanja kako bi se olakšao pristup ženama u liječenju i bolji zdravstveni ishodi.

Lupus nefropatija i infekcija bubrega

Neke bolesti bubrega, kao što su lupus nefropatija ili infekcija bubrega (akutni ili hronični pijelonefritis) obično se češće razvijaju kod žena, sa povećanim rizikom tokom trudnoće. Da bi se osigurali dobri rezultati, kao i većina bubrežnih bolesti, dijagnoza i liječenje trebaju biti pravovremeni.

Bolesti bubrega i trudnoća

Hronična bolest bubrega se također smatraju faktorom rizika za smanjenu plodnost, nepovoljan tok trudnoće s visokim stopama hipertenzivnih poremećaja, te krajnji ishod trudnoće i prijevremene porode. Kod žena koje imaju hronično oboljenje bubrega koncepcija je moguća, čak i ako je rijetkost, i na dijalizi, a rezultati se poboljšavaju intenzivnim (svakodnevnim ili gotovo svakodnevnim) liječenjem dijalizom, kroz ciljane programe tretmana za te žene.

U uspješno transplantiranih žena, plodnost se može obnoviti i šanse za uspješan porast rađanja. Međutim, kako se komplikacije opažaju češće nego u općoj populaciji, uvijek treba potražiti medicinsko savjetovanje jer trudnoća može biti i vrijedna prilika za ranu dijagnozu hronične bolesti bubrega, čime se omogućuje planiranje terapijskih intervencija.

Zauzvrat, komplikacije povezane s trudnoćom povećavaju rizik od bolesti bubrega: pre-eklampsija, sindrom u kojem defekt implantacije placente utječe na normalne bubrege koji induciraju hipertenziju i proteinuriju, jedan je od tri vodeća uzroka smrtnosti majki. Preeklampsija, septički pobačaj (infekcija placente) i krvarenje nakon poroda (glavni krvarenje nakon porođaja) vodeći su uzroci akutne ozljede bubrega (AKI) kod mladih žena i mogu predvidjeti buduće hronične bolesti bubrega među preživjelima.

Provjerite svoj RIZIK:

• IMATE LI VISOK KRVNI PRITISAK?
• PATITE LI OD POVIŠENOG ŠEĆERA U KRVI?
• JESTE LI DEBELI?
• PUŠITE LI?
• STARIJI STE OD 50 godina?
• JE li U VAŠOJ PORODICI BILO OBOLJELIH OD BUBREŽNIH BOLESTI?
• IMATE LI BUBREŽNE SMETNJE I OBOLJENJA?

Ako ste odgovorili DA na jedno ili više postavljenih pitanja,

molimo Vas da porazgovarate sa svojim ljekarom o tome.

Reference

http://www.worldkidneyday.org/2018-campaign/2018-wkd-theme/

http://www.worldkidneyday.org/faqs/chronic-kidney-disease/

Obavještavamo zainteresirane da Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, organizira seriju predavanja iz oblasti “Sistemskog pristupa nadzora kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”.

Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju OMN ANUBIH, govoriće na temu “Osvrt na preporuke međunarodne dobre prakse i aktuelnih dokumenata relevantnih međunarodnih organizacija (SZO) u prevenciji, terapiji i nadzoru KV bolesti.

Prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove i šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, govoriće o “Intervencijama sistemskog pristupa prevencije i nadzora KV bolesti u Federaciji BiH”.

Doc.dr. Zaim Jatić, predstavnik JU Dom zdravlja KS, govoriće na temu “Uloga i značaj tima obiteljske medicine u nadzoru KV bolesti- edukacija i praktična iskustva”

Predavanja će biti održana u srijedu, 21.02.2018. godine, sa početkom u 11 sati, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ul. Bistrik 7, Sarajevo.

Letak 1 ljudsko pravo Letak 2 zdravstveni radnik i FGM Letak3 (1) POSLJEDICE FGM

6. 02. 2018. godine

2012, Generalna skupština UN-a označila je 6. dan u drugom mjesecu godine kao Međunarodni dan nulte tolerancije za žensko genitalno sakaćenje. Ovaj dan je odabran kako bi se poboljšala svijest o ovom problemu i potaknule se konkretne akcije protiv ovakve prakse.

Definicija:

Sakaćenje ženskih genitalija (FGM) obuhvaća sve postupke koji uključuju izmjenu ili ozljeđivanje ženskih genitalija iz ne-medicinskih razloga i međunarodno je priznat kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena.

FGM  odražava duboko ukorijenjenu nejednakost među spolovima i predstavlja ekstremni oblik diskriminacije žena i djevojaka. Praksa također krši njihova prava na zdravlje, sigurnost i tjelesnu cjelovitost, njihovo pravo na oslobađanje od mučenja i okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i njihovo pravo na život, jer kadkad FGM postupak dovodi do smrti.

FGM je međunarodno priznato kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena. Ona odražava duboko ukorijenjenu nejednakost među spolovima i predstavlja ekstremni oblik diskriminacije žena. Gotovo uvijek se provodi na maloljetnicima i predstavlja kršenje prava djece. Praksa također krši prava osobe na zdravlje, sigurnost i tjelesnu cjelovitost, pravo na oslobađanje od mučenja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, te prava na život kad postupak dovodi do smrti.

Propagirati napuštanje FGM-a zahtjevai koordinirani i sistemski napor uz angažiranosti cijele zajednice i treba se fokusirati na ljudska prava i ravnopravnost spolova. Ti napori trebaju naglasiti društveni dijalog i osnaživanje zajednica da zajedno djeluju kako bi okončali ovu lošu praksu. Također se moraju baviti seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim potrebama žena i djevojaka koje pate od posljedica izvedenog spolnog sakaćenja.

Praksa se uglavnom sprovodi po tipu tradicionalnog obrezivanja, u zajednicama, sa tradicionalnim izvršiocima ovog zahvata, ali u mnogim okolnostima, pružatelji usluga su zdravstveni radnici koji obavljaju FGM zbog pogrešnog uvjerenja da je postupak sigurniji kada se obavlja u zdravstvenom sisitemu.

WHO snažno poziva zdravstvene radnike da ne provode takve postupke!

Sakaćenje ženskog genitalija svrstano je u četiri glavne vrste.

Tip 1: Često se naziva klitoridektomija, to je djelomično ili potpuno uklanjanje klitorisa (mali, osjetljivi i erektični dio ženskih genitalija), a u vrlo rijetkim slučajevima samo prepucija (koža koja okružuje klitoris ).

Tip 2: Često se nazivaju izlučivanjem, to je djelomično ili potpuno uklanjanje klitorisa i labia minora (unutarnje nabore vulve), sa ili bez izrezivanja labia majora (vanjski nabori kože vulve).

Tip 3: Često se naziva infibulacija, to je suženje vaginalnog otvora kroz stvaranje pokrova. Ožiljak se formira rezanjem i premještanjem labia minore ili labia majora, ponekad kroz šivanje, sa ili bez uklanjanja klitorisa (klitoridektomija).

Tip 4: To uključuje sve druge štetne postupke za ženske genitalije u ne-medicinske svrhe, npr. bockanje, piercing, incizija, struganje i kauterizacija genitalnog područja.

Deinfibulacija se odnosi na praksu otvaranja zatvorenog vaginalnog otvora žene koja je infibulirana, što je često nužno zbog zdravstvenih razloga, kao npr. omogućavanje spolnog odnosa ili olakšavanja porođaja.

FGM Nema zdravstvenih prednosti, samo nanosi štetu!

FGM nema zdravstvene prednosti i na mnoge načine šteti djevojkama i ženama. To uključuje uklanjanje i oštećenje zdravog i normalnog ženskog genitalnog tkiva te ometa prirodne funkcije djevojčica i žena. Općenito govoreći, rizici se povećavaju s povećanjem težine postupka.

Neposredne komplikacije FGM mogu uključivati:

• jaka bol
• prekomjerno krvarenje (krvarenje)
• oticanje genitalnog tkiva
• groznica
• infekcije npr. tetanus
• mokraćni problemi
• problemi s ozdravljenjem rana
• ozljeda okolnog genitalnog tkiva
• šok

Dugoročne posljedice FGM  mogu uključivati:

• mokraćni problemi (bolna mokrenja, infekcije mokraćnog sistema);
• vaginalni problemi (iscjedak, svrbež, bakterijska i druge infekcije);
• menstrualni problemi (bolne menstruacije, nemogućnost oticanja menstrualne krvi)

UNFPA, zajedno s UNICEF-om, vodi najveći svjetski program za ubrzanje napuštanja FGM-a. Program se trenutno fokusira na 17 afričkih zemalja, ali podupire regionalne i globalne inicijative vezane za  štetne i nasilne postupke, koje uključuju i sakaćenje ženskih genitalija

U Evropi je trenutno inicijativa „Spotlight“, zajednički višegodišnji projekt Europske unije i Ujedinjenih naroda kako bi se uklonili svi oblici seksualno i rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama. U središtu je nastojanja da se postigne ravnopravnost spolova i osnaživanje žena.

Inicijativa se odnosi na sve oblike rodno zasnovanog nasilja, s posebnim naglaskom na obiteljsko nasilje, seksualno i rodno zasnovano nasilje i štetne postupke, femicid, trgovanje ljudima i seksualno i ekonomsko iskorištavanje.

U skladu s Planom za održivi razvoj iz 2030. godine, Inicijativa će u potpunosti integrirati načelo ‘Ne izostavljaj nikoga!’.

Ključne činjenice o FGM-spolnom sakaćenju djevojčica

Definicija:

Sakaćenje ženskih genitalija (FGM) obuhvaća sve postupke koji uključuju izmjenu ili ozljeđivanje ženskih genitalija iz ne-medicinskih razloga i međunarodno je priznat kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena.djevojaka i žena:

• FGM predstavlja kršenje ljudskih prava djevojaka i žena.
• Globalno se procjenjuje da je barem 200 miliona ženske djece, djevojaka, te žena podvrgnuto nekom obliku FGM-a.
• FGM se uglavnom provodi na mladim djevojkama između djetinjstva i mladosti, u dobi od 15 godina. Djevojčice od 14 pa i manje godina predstavljaju 44 miliona od onih koji su bili obrezane.
• FGM uzrokuje teška krvarenja i zdravstvene probleme, uključujući ciste, infekcije, neplodnost kao i komplikacije pri porođaju, uz povećani rizik od smrti novorođenčadi.
• Najveća prevalencija FGM među djevojčicama mlađim od 14 g je u slijedećim zemljama: Gambiji na 56 %, Mauritaniji 54 % i Indoneziji gdje je polovna djevojaka čak mlađe od 11 godina. Zemlje s najvišom prevalencijom genitalnog sakaćenja među djevojčicama i ženama u dobi od 15 do 49 godina su Somalija 98 % Gvineja 97 % i Džibuti 93 %.
• Ciljevi održivog razvitka u 2015. godini zahtijevaju okončanje FGM-a do 2030. U okviru cilja 5 o ravnopravnosti spolova, cilj 5.3. nalaže eliminaciju svih štetnih postupaka, kao što su maloljetnički rani i prisilni brakovi i sakaćenje ženskih genitalija.
• Na odbijanje FGM i ne sprovođenje ove prakse pozvale su brojne međuvladine organizacije, uključujući Afričku uniju, Europsku uniju i Organizaciju islamske saradnje, kao i tri rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Reference:

https://www.unfpa.org/events/international-day-zero-tolerance-female-genital-mutilation

http://www.un.org/en/events/femalegenitalmutilationday/

http://www.un.org/en/spotlight-initiative/