Predavanja iz oblasti “Sistemskog pristupa nadzora kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”

Obavještavamo zainteresirane da Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, organizira seriju predavanja iz oblasti “Sistemskog pristupa nadzora kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”.

Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju OMN ANUBIH, govoriće na temu “Osvrt na preporuke međunarodne dobre prakse i aktuelnih dokumenata relevantnih međunarodnih organizacija (SZO) u prevenciji, terapiji i nadzoru KV bolesti.

Prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove i šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, govoriće o “Intervencijama sistemskog pristupa prevencije i nadzora KV bolesti u Federaciji BiH”.

Doc.dr. Zaim Jatić, predstavnik JU Dom zdravlja KS, govoriće na temu “Uloga i značaj tima obiteljske medicine u nadzoru KV bolesti- edukacija i praktična iskustva”

Predavanja će biti održana u srijedu, 21.02.2018. godine, sa početkom u 11 sati, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ul. Bistrik 7, Sarajevo.

 

Pročitajte više

DAN NULTE TOLERANCIJE ŽENSKOG SPOLNOG /GENITALNOG/ MUČENJA

Letak 1 ljudsko pravo Letak 2 zdravstveni radnik i FGM Letak3 (1) POSLJEDICE FGM

  1. 02. 2018. godine

2012, Generalna skupština UN-a označila je 6. dan u drugom mjesecu godine kao Međunarodni dan nulte tolerancije za žensko genitalno sakaćenje. Ovaj dan je odabran kako bi se poboljšala svijest o ovom problemu i potaknule se konkretne akcije protiv ovakve prakse.

 

Definicija:

Sakaćenje ženskih genitalija (FGM) obuhvaća sve postupke koji uključuju izmjenu ili ozljeđivanje ženskih genitalija iz ne-medicinskih razloga i međunarodno je priznat kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena.

 

FGM  odražava duboko ukorijenjenu nejednakost među spolovima i predstavlja ekstremni oblik diskriminacije žena i djevojaka. Praksa također krši njihova prava na zdravlje, sigurnost i tjelesnu cjelovitost, njihovo pravo na oslobađanje od mučenja i okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i njihovo pravo na život, jer kadkad FGM postupak dovodi do smrti.

FGM je međunarodno priznato kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena. Ona odražava duboko ukorijenjenu nejednakost među spolovima i predstavlja ekstremni oblik diskriminacije žena. Gotovo uvijek se provodi na maloljetnicima i predstavlja kršenje prava djece. Praksa također krši prava osobe na zdravlje, sigurnost i tjelesnu cjelovitost, pravo na oslobađanje od mučenja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, te prava na život kad postupak dovodi do smrti.

Propagirati napuštanje FGM-a zahtjevai koordinirani i sistemski napor uz angažiranosti cijele zajednice i treba se fokusirati na ljudska prava i ravnopravnost spolova. Ti napori trebaju naglasiti društveni dijalog i osnaživanje zajednica da zajedno djeluju kako bi okončali ovu lošu praksu. Također se moraju baviti seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim potrebama žena i djevojaka koje pate od posljedica izvedenog spolnog sakaćenja.

Praksa se uglavnom sprovodi po tipu tradicionalnog obrezivanja, u zajednicama, sa tradicionalnim izvršiocima ovog zahvata, ali u mnogim okolnostima, pružatelji usluga su zdravstveni radnici koji obavljaju FGM zbog pogrešnog uvjerenja da je postupak sigurniji kada se obavlja u zdravstvenom sisitemu.

WHO snažno poziva zdravstvene radnike da ne provode takve postupke!

 

Sakaćenje ženskog genitalija svrstano je u četiri glavne vrste.

Tip 1: Često se naziva klitoridektomija, to je djelomično ili potpuno uklanjanje klitorisa (mali, osjetljivi i erektični dio ženskih genitalija), a u vrlo rijetkim slučajevima samo prepucija (koža koja okružuje klitoris ).

Tip 2: Često se nazivaju izlučivanjem, to je djelomično ili potpuno uklanjanje klitorisa i labia minora (unutarnje nabore vulve), sa ili bez izrezivanja labia majora (vanjski nabori kože vulve).

Tip 3: Često se naziva infibulacija, to je suženje vaginalnog otvora kroz stvaranje pokrova. Ožiljak se formira rezanjem i premještanjem labia minore ili labia majora, ponekad kroz šivanje, sa ili bez uklanjanja klitorisa (klitoridektomija).

Tip 4: To uključuje sve druge štetne postupke za ženske genitalije u ne-medicinske svrhe, npr. bockanje, piercing, incizija, struganje i kauterizacija genitalnog područja.

Deinfibulacija se odnosi na praksu otvaranja zatvorenog vaginalnog otvora žene koja je infibulirana, što je često nužno zbog zdravstvenih razloga, kao npr. omogućavanje spolnog odnosa ili olakšavanja porođaja.

 

FGM Nema zdravstvenih prednosti, samo nanosi štetu!

FGM nema zdravstvene prednosti i na mnoge načine šteti djevojkama i ženama. To uključuje uklanjanje i oštećenje zdravog i normalnog ženskog genitalnog tkiva te ometa prirodne funkcije djevojčica i žena. Općenito govoreći, rizici se povećavaju s povećanjem težine postupka.

 

Neposredne komplikacije FGM mogu uključivati:

  • jaka bol
  • prekomjerno krvarenje (krvarenje)
  • oticanje genitalnog tkiva
  • groznica
  • infekcije npr. tetanus
  • mokraćni problemi
  • problemi s ozdravljenjem rana
  • ozljeda okolnog genitalnog tkiva
  • šok

Dugoročne posljedice FGM  mogu uključivati:

  • mokraćni problemi (bolna mokrenja, infekcije mokraćnog sistema);
  • vaginalni problemi (iscjedak, svrbež, bakterijska i druge infekcije);
  • menstrualni problemi (bolne menstruacije, nemogućnost oticanja menstrualne krvi)

UNFPA, zajedno s UNICEF-om, vodi najveći svjetski program za ubrzanje napuštanja FGM-a. Program se trenutno fokusira na 17 afričkih zemalja, ali podupire regionalne i globalne inicijative vezane za  štetne i nasilne postupke, koje uključuju i sakaćenje ženskih genitalija

U Evropi je trenutno inicijativa „Spotlight“, zajednički višegodišnji projekt Europske unije i Ujedinjenih naroda kako bi se uklonili svi oblici seksualno i rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama. U središtu je nastojanja da se postigne ravnopravnost spolova i osnaživanje žena.

Inicijativa se odnosi na sve oblike rodno zasnovanog nasilja, s posebnim naglaskom na obiteljsko nasilje, seksualno i rodno zasnovano nasilje i štetne postupke, femicid, trgovanje ljudima i seksualno i ekonomsko iskorištavanje.

U skladu s Planom za održivi razvoj iz 2030. godine, Inicijativa će u potpunosti integrirati načelo ‘Ne izostavljaj nikoga!’.

Ključne činjenice o FGM-spolnom sakaćenju djevojčica

Definicija:

Sakaćenje ženskih genitalija (FGM) obuhvaća sve postupke koji uključuju izmjenu ili ozljeđivanje ženskih genitalija iz ne-medicinskih razloga i međunarodno je priznat kao kršenje ljudskih prava djevojčica i žena.djevojaka i žena:

  • FGM predstavlja kršenje ljudskih prava djevojaka i žena.
  • Globalno se procjenjuje da je barem 200 miliona ženske djece, djevojaka, te žena podvrgnuto nekom obliku FGM-a.
  • FGM se uglavnom provodi na mladim djevojkama između djetinjstva i mladosti, u dobi od 15 godina. Djevojčice od 14 pa i manje godina predstavljaju 44 miliona od onih koji su bili obrezane.
  • FGM uzrokuje teška krvarenja i zdravstvene probleme, uključujući ciste, infekcije, neplodnost kao i komplikacije pri porođaju, uz povećani rizik od smrti novorođenčadi.
  • Najveća prevalencija FGM među djevojčicama mlađim od 14 g je u slijedećim zemljama: Gambiji na 56 %, Mauritaniji 54 % i Indoneziji gdje je polovna djevojaka čak mlađe od 11 godina. Zemlje s najvišom prevalencijom genitalnog sakaćenja među djevojčicama i ženama u dobi od 15 do 49 godina su Somalija 98 % Gvineja 97 % i Džibuti 93 %.
  • Ciljevi održivog razvitka u 2015. godini zahtijevaju okončanje FGM-a do 2030. U okviru cilja 5 o ravnopravnosti spolova, cilj 5.3. nalaže eliminaciju svih štetnih postupaka, kao što su maloljetnički rani i prisilni brakovi i sakaćenje ženskih genitalija.
  • Na odbijanje FGM i ne sprovođenje ove prakse pozvale su brojne međuvladine organizacije, uključujući Afričku uniju, Europsku uniju i Organizaciju islamske saradnje, kao i tri rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

 

Reference:

https://www.unfpa.org/events/international-day-zero-tolerance-female-genital-mutilation

http://www.un.org/en/events/femalegenitalmutilationday/

http://www.un.org/en/spotlight-initiative/

Pročitajte više

DAN SVJESNOSTI O SEKSUALNOM I REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU

Dan svjesnosti o seksualnom i reproduktivnom zdravlju 12.02.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje ključnu ulogu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u osiguravanju zdravlja i dobrobiti stanovništva i postizanju održivog razvoja, te pozdravlja fokus na ovu temu dat na pedesetoj sjednici Povjerenstva za stanovništvo i razvoj.

Iako još uvijek nije prepoznat kao UN dan, u nekim zemljama (Kanada) se već obilježava i sedmica (12-17.02. ili 12.02. samo dan, Indija) kao promotivna i društvena medijska kampanja osmišljena kako bi pomogla u podizanju svijesti o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i kako bi pomogli poboljšanju zdravlja pojedinca i zajednice.

 

Poboljšano seksualno i reproduktivno zdravlje ključni je temelj cjelokupnog zdravlja, osnaživanja i ljudskih prava pojedinaca, te održivog i pravednog razvoja društava. Loše zdravlje prouzrokovano s seksualnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući previše, prerano i pre- česte trudnoće, ostaje glavni uzrok smrti i invalidnosti među ženama i djevojkama, posebno među najranjivijima, marginaliziranim skupinama. Slabo seksualno i reproduktivno zdravlje značajno doprinosi siromaštvu, čime se ograničava društveno-ekonomski razvoj. Suprotno tome, postizanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i ostvarivanje tih prava, osnažuje pojedince i čitave zajednice da sudjeluju u ekonomskom razvoju svojih sredina.

Tematske oblasti koje se mogu na ovaj dan obilježiti se odnose, ali ne isključuju i druge oblasti života i zdravlja:

  • Pubertet
  • Planiranje porodice
  • Pristup kontracepciji
  • Trudnoća, prekid trudnoće
  • Porod
  • Spolno prenosive bolesti, uključujući i HIV/AIDS
  • Spolno bazirano nasilje
  • Informacije i tehnološke komunikacije o seksualnom ponašanju i zdravlju
  • Mentalno zdravlje vezano za spolno ponašanje i bolesti

 

Reference:

http://www.who.int/reproductivehealth/CPD-statement.pdf

http://www.who.int/reproductivehealth/en/

http://www.srhweek.ca/action-canada-team/srh-week-2018-sneak-peek/

Pročitajte više

MEĐUNARODNI DAN DJECE OBOLJELE OD RAKA

 

MEĐUNARODNI DAN DJECE OBOLJELE OD RAKA

  1. 02 2018

Danas je Međunarodni dan djece koja su oboljela od raka . Obilježavanje ovog datuma naglašava potrebu za zajedničkim globalnim akcijama za rješavanje rastućeg izazova ove ne-zarazne bolesti. Globalno, rak djece i adolescenata prijeti pruzimanju primata od smrti uzrokovanih zaraznim bolestima, kao najvećem uzroku smrti među djecom.

Prema izvještaju IARC-a (2015), učestalost incidencije raka djece iz godine u godinu se povećava na svjetskom nivou, od 165.000 novih slučajeva godišnje do 215.000 slučajeva za djecu do 14godina, te 85.000 novih slučajeva za dobnu skupinu 15-19 godina. Mnogo više ostaje nepoznato i neprijavljeno zbog nedostatka registara raka djece u velikom broju zemalja.

Dok je broj djece s rakom mnogo manji u usporedbi s globalnom incidencijom karcinoma odraslih, broj onih koji žive je znatno veći; stopa preživljavanja u zemljama s visokim prihodima doseže prosječno 84% i stalno se poboljšava čak i u područjima s manje materijalnih sredstava u svijetu gdje postoji lokalna i međunarodna podrška.

U Federaciji BIH jwe 2017 umrlo 10 djece i mladih (0-19 g starosti) od malignih i benignih neoplazmi  Istovremeno je od infektivnih i prarazitarnih bolesti umrlo 9 djece.

Karcinomi djece i mladih se razlikuju se od karcinoma kod odraslih:

Ovo je dan kada se okupljamo kako bismo nastavili rad na “Naprednoj i transformisanoj zaštiti“ i kako bi rak u dječijoj dobi bila prioritet nacionalnog i globalnog zdravlja djeteta. ICCD 2018 Poziva na akciju

Sad je vrijeme. Ne može biti više “ali”, tj. nema opravdanja.

Djeca nisu samo manji odrasli!

Mnogi karcinomi odraslih se mogu dijagnosticirati rano.

U 80% djece, do trenutka kada se dijagnosticira, rak se već proširio na druga područja tijela.

Neki karcinom gotovo nikada ne nastaju nakon dobi od 5 godina; drugi se najčešće pojavljuju među tinejdžerima. Čak i kada djeca dobiju karcinom odraslih osoba, oni se moraju liječiti različito.

80% djece s rakom živi u većini zemalja s niskim i srednjim dohotkom sa nejednakim pristupom zdravstvenoj i svakoj drugoj skrbi. Djeca i adolescenti u Africi, Aziji i Latinskoj Americi iu dijelovima istočne i južne Europe još nemaju pristup odgovarajućem tretmanu, uključujući esencijalne lijekove i specijaliziranu njegu. Trenutno, gdje živi često određuje sposobnost preživljavanja raka djetinjstva.

Postoji više od deset vrsta raka djetinjstva i bezbrojnih podtipova, što je veći izazov za istraživače da pronađu lijek za svako dijete.

Najčešće vrste raka kod djece i adolescenata

  1. Akutna limfoblastična leukemija (ALL) najčešći je tip raka djetinjstva. To je rak krvi i koštane srži. 2. Središnji živčani sustav (CNS) tumorira karcinom mozga i mozga. Oni su najčešći čvrsti tumori djetinjstva i imaju najveću stopu smrtnosti od raka dječje dobi. Vrste obuhvaćaju meduloblastom, PNET, tumore zametnih stanica, niske klase i visoki stupanj glioma, ependimom, astrocitom i više.
  2. Ewingov sarkom je manje uobičajen oblik tumora kosti, koji uglavnom utječe na djecu starosnu dob 5 i više godina. Ovi tumori formiraju se u šupljini kosti.
  3. Hodgkinov limfom je rak limfnih čvorova, najčešće zahvata tinejdžere, ali i mlađu djecu.
  4. Mijeloidne leukemije su rjeđe i teško izliječive od uobičajene akutne limfoblastične leukemije (ALL).
  5. Neuroblastom je rak simpatičkog živčanog sustava. Tumori neuroblastoma mogu rasti u abdomenu, vratu ili zdjelici. To je najčešći tip raka kod dojenčadi i može nastati prije rođenja, rijetko se javlja kod djece starije od 10 godina.
  6. Non-Hodgkinov limfom (NHL) su karcinomi stanica imunološkog sustava (T i B limfociti, prirodne stanice ubojice). 8. Osteogeni sarkom (osteosarkom) je najčešće dijagnosticirana vrsta tumora kostiju, obično kod adolescenata i mladih. Tumori su najčešće u velikim kostima gornje ruke (humerus) i nogu (femur i tibija).
  7. Retinoblastom je rak retinoblasta, ili “beba” stanica u retini, odgovoran za vid. Retinoblastom se najčešće pojavljuje kod djece od rođenja do dobi 3. Oko 40% ove djece ima genetski oblik bolesti; sa svakom ćelijom u mrežnici osjetljivoj na stvaranje tumora, obično su oštećene oči. Drugi 60% ima ne-genetski tip koji utječe na samo jedno oko. Budući da uklanjanje oka može izliječiti većinu djece, istraživanja su sada usmjerena na očuvanje vida.
  8. Rhabdomyosarcoma je najčešći sarkom mekog tkiva koji se može naći bilo gdje u tijelu. Rhabdomyosarcoma je tumor koji nastaje u stanicama mišića, a najčešći je tip kod djece mlađe od 10 godina. Drugi tumori mekog tkiva su rjeđi i obično se nalaze u adolescenata. Oni uključuju fibrosarkome, sinovialne sarkome, tumore malignih perifernih živaca, leiomyosarcoma, liposarkoma i još rjeđe.
  9. Wilmsov tumor čini oko 90% tumora bubrega kod djece. Oko 95% djece s ovim tumorom ima “povoljnu histologiju” (bolju stopu liječenja uz manje tretmana), što je određeno uzorkom kojeg patolog vidi kod tumorskih stanica. Drugi 5% ima anaplastični Wilmsov tumor, koji je mnogo otporniji na liječenje.

12 Ostali rijetki karcinomi djetinjstva zapravo nisu toliko rijetki kada se zbrajaju, budući da oni čine oko 30% karcinoma dijagnosticiranih u djece i adolescenata.

Pročitajte više

SVJETSKI DAN PREVENCIJE KARCINOMA

Svjetski danu borbe protiv karcinoma je četvrti dan drugog mjeseca u godini, tj.4.2.

 zzjzfbih.ba/…/kljucne-cinjenice-o-karcinomu-3Kljucne cinjenice o karciomu NCD1Upravljanje rakom

 

WHO naglašava da rak više ne mora biti smrtna kazna oboljelima, već da se razvijaju i uspostave kapacitet za smanjenje tereta i poboljšanje opstanka i kvalitete života ljudi koji žive s tom bolesti, ali i njihovih obitelji.

Na ovo ukazjuju i teme prethodnih dana :

  • Tema Svjetskog dana raka 2007. bila je “Današnja djeca, sutrašnji svijet”.
  • Tema Svjetskog dana borbe protiv raka2008. g bila je djetetu i mladima “Omogućiti čist okoliš, bez izloženosti duhanskom dimu”
  • Tema Svjetskog dana raka 2009. bila je “Volim svoje zdravo i aktivno djetinjstvo”.
  • Tema Svjetskog dana raka 2010. bila je “Cijepljenje za sprječavanje virusno uzrokovanog karcinoma jetre”.
  • Tema Svjetskog dana raka 2011. bila je “Podučavanje djece i tinejdžera da ograniče izloženost suncu : Pametno sunčanje!”.
  • Tema Svjetskog dana borbe protiv raka bila je “Zajedno je moguće”.
  • Tema Svjetskog dana borbe protiv raka bila je “Rak – Jeste li znali?”.
  • Tema Svjetskog dana raka 2014. bila je “Razotkrijmo mitove”.
  • Tema Svjetskog dana raka 2015. bila je “Ništa bez nas”.
  • Tema Svjetskog dana raka 2016., 2017. i 2018. je “Možemo. Mogu.”

Definicija:

Rak je generički naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu utjecati na bilo koji dio tijela. Ostali nazivi su zloćudni tumori i neoplazme. Jedno od obilježja raka je brzo stvaranje abnormalnih stanica koje rastu iznad svojih uobičajenih granica, a koje mogu potom ugroziti susjedne dijelove tijela i širiti se na druge organe, potonji proces se naziva metastaziranjem. Metastaze su glavni uzrok smrti od raka.

Skoro svaka šesta osoba u svijetu umire od karcinoma.

Šta uzrokuje rak?

Rak nastaje iz transformacije normalnih ćelija u tumorske kroz višestupanjski proces koji općenito napreduje od prekancerozne lezije do malignog tumora. Ove su promjene rezultat interakcije između genetskih faktora osobe i tri kategorije vanjskih faktora/agenata, uključujući:

  • fizički karcinogeni, kao što su ultraljubičasto i ionizirajuće zračenje;
  • hemijski karcinogene, kao što su azbest, komponente duhanskog dima, aflatoksin (zagađivač hrane) i arsen (onečišćenje pitke vode); i
  • biološki karcinogeni, kao što su infekcije određenih virusa, bakterija ili parazita.

WHO, putem Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), prikazuje klasifikaciju uzročnika raka.

Starenje je još jedan temeljni faktor za razvoj raka. Učestalost raka dramatično raste s godinama, najvjerojatnije zbog povećanja rizika za specifične vrste karcinoma koji se povećavaju s godinama.

Ukupna akumulacija rizika za nastajanje karcinoma povezana je s tendencijom da su mehanizmi ćelijske regeneracije manje učinkoviti kad starijih osoba.

Faktori rizika za nastanak karcinoma

Upotreba duhana, upotraba alkohola, nezdrava prehrana i fizička neaktivnost su glavni  faktori rizika oboljevanja od raka diljem svijeta, a također su i 4 zajednička faktora rizika za druge nezarazne bolesti.

Neke hronične infekcije su faktori rizika za nastanak raka i imaju veliku važnost u siromašnim zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Otprilike 15% karcinoma dijagnosticiranih u 2012. pripisano je karcinogenim infekcijama, uključujući Helicobacter pylori, HPV, virus hepatitisa B, virus hepatitisa C i Epstein-Barr virus3.

Hepatitis B i C virus i neke vrste HPV-a povećavaju rizik za rak jetre i rak vrata maternice. Infekcija HIV-om značajno povećava rizik od raka kao što je rak grlića maternice.

Problem

Rak je vodeći uzrok smrti širom svijeta, s udjelom od 8,8 miliona smrtnih slučajeva u 2015., od čega 4 miliona ljudi prerano umire u dobi od 30 do 69 godina života.

Najčešći uzroci smrti od raka, za oba spola, u svjetskim razmjerama, ali i u FBiH (2016 g)je :

  • Pluća (1,69 miliona smrtnih slučajeva u svijetu, u FBIH 1105 )-
  • Jetra (788 000 smrtnih slučajeva, u FBIH 277 )
  • Kolorektalni (774 000 smrtnih slučajeva, u FBiH 476 –kolon 268+rektum 199 )
  • Želuca (754 000 smrtnih slučajeva, u FBiH 300)
  • Dojka (571 000 smrtnih slučajeva, u FBiH 317)

Cilj joj je spasiti živote milione prerano umrlih ljudi svake godine, podizanjem svijesti i informisanjem o bolesti, pritiskom na vlade i pojedince diljem svijeta da poduzmu neku akciju u sprječavanju i liječenju. Svako može sudjelovati, i zajedno se može napraviti pomak.

Smanjenje tereta raka

Od 30-50% raka može se trenutno spriječiti. To se može postići izbjegavanjem faktora rizika i provedbom postojećih strategija prevencije na temelju dokaza. Mnogi tumori imaju velike šanse za izlječenje ako se rano dijagnosticiraju i odgovarajuće liječe.

Izmijenite nezdrave navike, i izbjegavajte faktore rizika

Faktori rizika uključuju:

  • upotreba cigareta, uključujući i duhan
  • prekomjerna težina
  • nezdrava prehrana s niskim udjelom voća i povrća
  • nedostatak tjelesne aktivnosti
  • upotreba alkohola
  • spolno prenosive HPV infekcije
  • infekcija hepatitisom ili drugim karceogenim infekcijama
  • jonizirajuće i ultraljubičasto zračenje
  • zagađenje zraka gradskog područja
  • unutarnji dim iz kućne upotrabe krutih goriva.

Upotreba duhana je najvažniji faktor rizika za rak i odgovoran je za oko 22% globalnih smrti povezanih s rakom2.

Strategije za sprječavanje, rano otkrivanje raka su elementi prevencije. Rano otkrivanje raka može se smanjiti ako se slučajevi otkriju i liječe

Kako bi se spriječio rak, ljudi mogu:

  • što višeizbjegavanje gore navedenih faktora rizika;
  • cijepljenje protiv HPV-a i virusa hepatitisa B;
    • kontrolirati rizike iz radne sredine;
    • smanjiti izloženost ultraljubičastom zračenju;
    • smanjiti izloženost ionizirajućem zračenju (profesionalno ili medicinsko dijagnostičko snimanje).

Postoje dvije komponente ranog otkrivanja: Rana dijagnoza Kada se identificira rano, vjerojatnije je da će rak reagirati na učinkovito liječenje i može rezultirati većom vjerojatnoćom preživljavanja, manjom stopom oboljevanja i manje skupog liječenja. Značajna poboljšanja mogu se ostvariti u životima pacijenata oboljelih od raka otkrivanjem ranog raka i izbjegavanjem kašnjenja u pružanju liječenja.

Rana dijagnoza sastoji se od 3 koraka koji moraju biti pravovremeno integrirani i osigurani:

  1. svjesnost i dostupnost zaštite i njege
  2. 2. klinička procjena, postavljanje dijagnoze
  3. pristup liječenju.

Rana dijagnoza je relevantna za većinu karcinoma

U nedostatku rane dijagnoze pacijenti se dijagnosticiraju u kasnim fazama kada je za liječenje već kasno. Programi se mogu dizajnirati kako bi se smanjila kašnjenja i prepreke za njegu, pa tako pacijentima omogućilopravovremeno iječenje.

Screening / probir

Screening ima za cilj prepoznati osobe s abnormalnostima koje upućuju na specifični rak ili pre-kancerozno stanje koji nisu razvili nikakve simptome i odmah ih uputiti na dalju dijagnostiku i liječenje. Programi probiranja mogu biti učinkoviti za pojedine vrste raka kada se koriste odgovarajuće testovi, učinkovito se primjenjuju, povezani s drugim koracima u procesu screeninga i kada je kvaliteta usluga osigurana. Općenito, program screeninga je daleko složenija javno-zdravstvena intervencija u odnosu na ranu dijagnozu.

Primjeri metoda screeninga su:

  • vizuelna kontrola s octenom kiselinom (VIA) za rak cerviksa u uvjetima s neodostatkom resursa/niskih prihoda;
  • HPV testiranje za rak vrata maternice;
  • PAP citološki test za rak vrata maternice u sredinama sa srednjim i visokim prihodima; i
  • mamografski pregled za rak dojke u okruženjima s razvijenim ili relativno jakim zdravstvenim sisitemima

Liječenje Tačna dijagnoza raka je neophodna za adekvatan i učinkovit tretman, jer svaki tip raka zahtijeva specifični režim liječenja koji obuhvata jedan ili više načina kao što su operativni zahvat, radioterapija i hemoterapija. Određivanje ciljeva liječenja i palijativne njege važan je prvi korak, a zdravstvene službe trebale bi biti integrirane i usmjerene na ljude. Primarni cilj je općenito liječenje raka ili znatno produženje života, uz poboljšanje kvalitete života pacijenta. To se može postići zajedničkim naporima zdravstvene, palijativne i psihosocijalne podrške. Učinkovite javne zdravstvene strategije, koje se sastoje od usluga njege u zajednici i kući bitne su za smanjivanje bolova i palijativne usluge za pacijente i njihove obitelji u okruženjima s niskim resursima.

Svjetska zdravstvena skupština u V mjesecu 2013. odobrila je Globalni akcijski plan Svjetske zdravstvene organizacije za sprječavanje i kontrolu hroničnih nezararznih bolesti NCD-a 2013-2020., koji ima šest ciljeva čija će provedba olakšati realizaciju cilja održivog razvoja br. 3 (SDG) 3.4. tj očuvanje dobrog zdravlja i dobrobiti.

4 godine nakon zasjedanja Svjetske skupštine, u V mjesecu 2017. države članice okupile su se oko prioritetnih akcija kako bi se osigurala zaštita i usluga za za sve raka. Rezolucija skupštine Svjetske zdravstvene organizacije WHA A70 / A / CONF. / 9 “Prevencija i kontrola raka u kontekstu integrisanog pristupa” postavlja jasnu mapu puta kako bi se ostvario potencijal za prevenciju, ranu dijagnozu, brzu terapiju i palijativnu skrb za osobe s karcinomom.

Države članice poduzimaju sinhronizovane i više- sektorske ujedinjene aktivnost strategija za smanjenje rizika dobijanja karcinoma, koje su utemeljene na dokazima:

  • nametanje većih poreza na duhan i alkohol,
  • promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, te zagovaranje za lakši
  • pristup HPV cijepljenju.

Približno 30-50% slučajeva raka može se spriječiti ako se ta pravila maksimalno provode.

Liječenje raka u ranoj fazi je ključno. Danas se mnogi slučajevi raka dijagnosticiraju prekasno – to znači da ih je teže uspješno liječiti.

Potrebno je obnoviti naglasak na jačanju zdravstvenih sistema kako bi se osigurala rana dijagnostika i pristupačna ,a kvalitetna njega pacijenata. Ove mjere rezultiraju višom stopom preživljavanja među oboljelima od karcinoma.

“Sve zemlje i svaki pojedinac mogu učiniti više kako bi spriječile i liječile rak”.

http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs297/en/

http://www.worldcancerday.org/

http://www.indiacelebrating.com/events/world-cancer-day/

Tackling NCD- best buy practice[wpforms id=”7629″][wpforms id=”7629″]

Pročitajte više