Svjetski dan borbe protiv raka jajnika je važan dan za podizanje svijesti o jednom od najsmrtonosnijih ginekoloških maligniteta. Prvi je put obilježen 2013. godine, a ove se godine obilježava 8. svibnja/maja pod sloganom „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena“.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), rak jajnika je peta najčešća vrsta raka kod žena i uzrokuje više od 185 000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu. Alarmantno je što se često dijagnosticira u kasnim stadijima, kada su terapijske mogućnosti ograničene, što rezultira visokom stopom smrtnosti. Razlike u pristupu screeningu, dijagnostici i liječenju jasno ukazuju na potrebu za globalnim koordiniranim naporima u borbi protiv ove bolesti. U razvijenim zemljama, stopa preživljavanja je znatno viša zbog boljeg pristupa ranoj detekciji i naprednijim terapijskim opcijama. Nasuprot tome, u zemljama s ograničenim resursima kao što su mnoge države u razvoju, rak jajnika često ostaje neotkriven sve do kasnih faza, što dramatično utječe na ishod bolesti. Stoga je Svjetski dan borbe protiv raka jajnika ključan u poticanju globalne suradnje, istraživanju novih terapijskih pristupa i educiranju javnosti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja ove teške bolesti.
Što je rak jajnika?
Rak jajnika je zloćudni tumor koji se razvija u tkivima jajnika, organa koji su dio ženskog reproduktivnog sustava. Jajnici su odgovorni za proizvodnju jajnih stanica i hormona poput estrogena i progesterona. Definicija raka jajnika obuhvaća različite vrste tumora koji se mogu pojaviti u jajnicima, uključujući maligne tumore koji potječu iz površinskog epitela jajnika, tumore koji se razvijaju iz stanica koje proizvode jajne stanice (tumori zametnih stanica) te tumore koji se razvijaju iz stanica koje tvore potporne strukture jajnika (stromalni tumori).
Simptomi
Jedna od karakteristika raka jajnika je da često nema očitih simptoma u ranim fazama bolesti, što može uvelike otežati rano otkrivanje. Kada simptomi postanu vidljivi, mogu uključivati bol ili nelagodu u trbuhu, nadutost, promjene u menstrualnom ciklusu, bol tijekom seksualnog odnosa i promjene u probavnom sustavu. Rak jajnika uzrokuje povećanje zahvaćenih jajnika. Kod mladih žena, povećanje jajnika vjerojatno će biti uzrokovano benignom tvorbom ispunjenom tekućinom (cista jajnika). Međutim, nakon menopauze, povećani jajnik može biti znak raka jajnika. Rak jajnika rijetko uzrokuje vaginalno krvarenje. Kasnije se trbuh može povećati zbog povećanja jajnika ili akumulacije slobodne tekućine u abdomenu (ascites).
U ovoj fazi su česti bolovi u području zdjelice, anemija i gubitak težine. Rijetko nastaju tumori zametnih stanica ili stromalnih stanica koji proizvode estrogene, što može uzrokovati prekomjerno bujanje endometrija i povećanje grudi. Ti tumori mogu proizvoditi muške hormone (androgene), koji mogu uzrokovati prekomjeran rast dlaka na tijelu (hirzutizam) ili hormone koji podsjećaju na hormone štitnjače, što može dovesti do hipertireoze.
Dijagnoza
Dijagnosticiranje raka jajnika u ranim stadijima je teško jer se simptomi obično ne pojavljuju sve dok rak značajno ne uznapreduje ili se proširi izvan jajnika. Upravo iz tog razloga, rak jajnika se često dijagnosticira u kasnijim fazama, kada se već proširio izvan jajnika, što može otežati liječenje i pogoršati prognozu.
Ako liječnici otkriju povećani jajnik tijekom fizikalnog pregleda ili sumnjaju na rak jajnika na temelju simptoma, prvo se radi ultrazvuk. Ponekad se koristi kompjutorska tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) kako bi se razlikovala cista jajnika od čvrste kancerozne mase. Ako se pak sumnja na uznapredovali rak, CT ili MRI se obično obavlja prije operacije kako bi se odredila njegova proširenost. Ako liječnici sumnjaju na rak ili su rezultati pretraga nejasni, laboratorijski se testovi obično provode kako bi se izmjerile razine tvari koje mogu ukazivati na prisutnost raka (tumorski markeri), kao što je antigen 125 (CA-125). Nenormalne razine tumorskih markera same po sebi ne potvrđuju dijagnozu raka, ali kada se kombiniraju s kliničkom slikom i slikovnim pretragama, one mogu upotpuniti dijagnozu.
Liječenje
Liječenje raka jajnika obično uključuje kirurško uklanjanje tumora, kemoterapiju, radioterapiju ili kombinaciju navedenih metoda, ovisno o stadiju bolesti. Rano otkrivanje raka jajnika i poboljšanje terapijskih opcija ostaju ključni ciljevi u borbi protiv ove bolesti.
U većini slučajeva, liječenje uključuje uklanjanje jajnika i jajovoda (salpingo-ooforektomija) i uterusa (histerektomija). Laparoskopska kirurgija ili robotski asistirana minimalno invazivna kirurgija može biti jedan od modaliteta liječenja.
Kod uznapredovalog stadija, liječnici obično uklanjaju što je više moguće rakom zahvaćenog tkiva kako bi produžili preživljavanje. Ova vrsta operacije naziva se citoreduktivna kirurgija. Međutim, ovisno o tome gdje se rak proširio, žene se mogu liječiti kemoterapijom umjesto ili prije i nakon operacije.
Nakon operacije, većina žena s karcinomom I stadija ne zahtijeva daljnje liječenje. Za druge vrste raka stadija I ili za uznapredovale vrste raka, kemoterapija se može koristiti za uništavanje preostalih tumorskih stanica. Obično se kemoterapija sastoji od paklitaksela u kombinaciji s karboplatinom, koji se daje 6 puta. Većina žena s tumorima zametnih stanica može se izliječiti uklanjanjem jednog zahvaćenog jajnika i jajovoda i kombinirane kemoterapije, obično s bleomicinom, cisplatinom i etopozidom. Radioterapija se rijetko koristi.
Uznapredovali rak jajnika obično recidivira. Zbog toga nakon kemoterapije liječnici obično mjere razinu tumorskih markera (kao što je CA-125). Visoke vrijednosti tumorskih markera obično znače da je ostao dio tumora.
Prevencija
Prevencija podrazumijeva kombinaciju zdravih životnih navika i medicinskih strategija:
1. Redoviti medicinski pregledi – redoviti posjeti ginekologu mogu pomoći u ranom otkrivanju eventualnih promjena ili problema.
2. Genetsko testiranje – ako imate pozitivnu obiteljsku anamnezu raka jajnika ili dojke, razgovarajte sa svojim liječnikom o genetskom testiranju kako biste procijenili rizik i razmotrili preventivne mjere.
3. Kirurško uklanjanje jajnika (profilaktička ooforektomija) – kod žena s visokim genetskim rizikom za rak jajnika, kirurško uklanjanje jajnika može biti opcija za smanjenje rizika.
4. Hormonska terapija – korištenje oralnih kontraceptiva može smanjiti rizik od raka jajnika, osobito ako se koriste dugoročno.
5. Zdrava prehrana -hrana bogata antioksidansima poput voća, povrća, orašastih plodova i cjelovitih žitarica, može pomoći u zaštiti od raka jajnika.
6. Tjelesna aktivnost – redovita tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od raka jajnika. Preporuča se najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti 5 dana u tjednu.
7. Održavanje zdrave tjelesne težine – održavanje zdrave tjelesne težine može smanjiti rizik od razvoja raka jajnika.
8. Izbjegavanje pušenja – pušenje može povećati rizik od raka jajnika pa je važno izbjegavati pušenje, kao i pasivno pušenje.
9. Smanjenje izloženosti štetnim kemikalijama – izbjegavajte izloženost kemikalijama koje su povezane s povećanim rizikom od raka jajnika, poput azbesta i nekih pesticida.
10. Edukacija o simptomima – edukacija o simptomima raka jajnika može pomoći u ranoj detekciji. Simptomi mogu uključivati bolove u trbuhu, nadutost, promjene u mokrenju i promjene u menstrualnom ciklusu.
Treba imati na umu da nijedna od ovih mjera ne može eliminirati rizik od nastanka raka jajnika, ali kombinacija zdravih navika i redovitih medicinskih pregleda može značajno smanjiti taj rizik.
Reference:
https://worldovariancancercoalition.org/world-ovarian-cancer-day/what-is-wocd/.
https://ocrahope.org/get-the-facts/statistics/
