Svjetski dan astme obilježava se svake godine prvog utorka u mjesecu svibnju/maju. Obilježavanje je simbolično povezano s razdobljem proljeća kada bolest ima intenzivniju aktivnost – pravi trenutak da se javnosti skrene pozornost na sve veći broj oboljelih od astme, s ciljem podizanja svijesti o ranoj prevenciji, dijagnostici i liječenju ove bolesti. Za obilježavanje Svjetskog dana astme 2024., Globalna inicijativa za astmu (GINA) odabrala je temu „Obrazovanje o astmi osnažuje“. GINAnaglašava potrebu kontinuirane edukacije oboljelih od astme, kako bi lakše upravljali svojom bolešću te na vrijeme prepoznali kada trebaju potražiti liječničku pomoć. Astma pogađa više od 260 milijuna ljudi i odgovorna je za više od 450 000 smrtnih slučajeva svake godine u svijetu, od kojih se većina može spriječiti. Ključna pitanja o kojima je potrebna dodatna edukacija su: netočna dijagnoza bolesti, nedovoljno i nepravilno korištenje protuupalnih kortikosteroidnih inhalatora, prekomjerna uporaba i pretjerano oslanjanje na inhalatore s kratkodjelujućim beta2-agonistom (SABA) i nedovoljno prepoznavanje pacijenata kojima je potrebna specijalistička procjena i daljnje liječenje.
Stanje u Federaciji BiH
Definicija astme
Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva koja pogađa ljude svih dobnih skupina. Glavno obilježje astme je bronhospazam – stezanje mišića u stijenkama bronha. Stanice koje oblažu bronhe sadrže receptore koji registriraju prisutnost određenih tvari i potiču mišiće koji se nalaze ispod njih da se stisnu (kontrahiraju) ili opuste (relaksiraju), mijenjajući na taj način protok zraka. Postoji mnogo vrsta receptora, ali za astmu su važni:
- Beta-adrenergički receptori, koji reagiraju na kemijske spojeve kao što je adrenalin, što dovodi do opuštanja mišića, širenja bronha i povećanja protoka zraka.
- Kolinergički receptori koji reagiraju na kemijski spoj acetilkolin, što uzrokuje stezanje mišića, smanjujući na taj način protok zraka.
Osim bronhospazma, stanice potaknute upalom pojačano stvaraju sluz koja se nakuplja u dišnim putevima, što dovodi do otežanog protoka zraka, a od osobe zahtijeva veći napor prilikom disanja. Važno je naglasiti da je suženje bronha u astmi uglavnom reverzibilan proces tj. bronhi se mogu opet proširiti i protok zraka se može vratiti u normalu.
Uzroci astme
Astma je najčešća kronična bolest dječje dobi i često se prvi put javlja upravo u djetinjstvu. Atopija i alergije u obitelji najveći su čimbenici rizika za razvoj ove bolesti u djece.Astma je vjerojatnija ako i drugi članovi obitelji imaju astmu – osobito bliski srodnik kao što je roditelj, brat ili sestra.No, iako genetika igra veliku ulogu u nastanku astme, nasljeđuje se sklonost prema bolesti, a ne sama bolest. Prema uzroku, astmu dijelimo na alergijsku i nealergijsku. Kod alergijske astme okidači su alergeni, npr. pelud, grinje, dok nealergijska astma nastaje kao posljedica reakcije na okidače koji nisu alergeni poput virusne infekcije, tjelovježbe, hladnog zraka ili nekih lijekova (npr. nesteroidni protuupalni lijekovi, beta-blokatori).
Sužavanje dišnih puteva često je posljedica nenormalne osjetljivosti kolinergičkih receptora koji uzrokuju kontrakciju mišića dišnih puteva. Određene stanice u dišnim putevima, osobito mastociti, odgovorne su za pokretanje odgovora. Mastociti u bronhima oslobađaju tvari kao što su histamin i leukotrijeni, koje zatim uzrokuju:
- stezanje glatkih mišića,
- povećano stvaranje sluzi,
- privlačenje određenih bijelih krvnih stanica u to područje.
Eozinofili, vrsta bijelih krvnih stanica koja se nalazi u dišnim putevima astmatičara, oslobađaju dodatne tvari, koje pridonose sužavanju dišnih puteva.
Simptomi astme
Astma je karakterizirana dugim razdobljima bez simptoma koji u određenom trenutku bivaju prekinuti epizodama egzacerbacije, odnosno pogoršanjima astme. Međutim, u razdobljima bez tipičnih simptoma egzacerbacije, kod odraslih je često prisutan kronični umor, a kod djece zaostajanje u rastu i odgođeni pubertet. Simptomi astme javljaju se nakon izlaganja okidačima (engl. triggers), a nestaju nakon uklanjanja okidača ili korištenja lijekova. Ovisno o tome jesu li okidači alergeni ili ne, razlikujemo alergijsku i nealergijsku astmu.
Alergijska astma često je praćena alergijskim rinitisom koji je obilježen curenjem nosa, kihanjem te svrbežom ili pečenjem u ustima, nosu, očima ili ušima. Uz alergijsku astmu često se pojavljuje i atopijski dermatitis<y obilježen suhoćom, pucanjem, crvenilom te svrbežom ili pečenjem kože.
Nealergijska astma javlja se obično u kasnijoj dobi i nepoznate je etiologije.
Kako izgleda napadaj astme?
Simptomi napadaja ili egzacerbacije astme, a često i prvi simptomi astme općenito su:
- zvižduci (piskanje, engl. wheezing),
- kašalj (često gori noću),
- otežano disanje (kratkoća daha),
- osjećaj ‘’stiskanja’’ u prsima.
Zvižduci su zvučni fenomeni koji nastaju pri disanju kao posljedica suženja donjih dišnih puteva. Mogu se prepoznati kao visoki tonovi koji se čuju pri izdisaju, ali mogu se čuti i pri udisaju. Lako ih je zamijeniti sa zvučnim fenomenima koji nastaju zbog suženja gornjih dišnih puteva (primjerice kada je nos ‘’začepljen’’), a koji nisu karakteristični za astmu. Kašalj je često gori noću. Može biti praćen iskašljavanjem guste, želatinozne sluzi, što obično dovodi do olakšanja disanja. Napadaji astme puno su češći i teži u osoba kod kojih bolest nije adekvatno kontrolirana lijekovima, ali mogu se pojaviti i u osoba koje redovito uzimaju lijekove. Napadaj astme je ozbiljno stanje koje može ugroziti život te zahtijeva neodgodivo liječenje.
Kako se astma dijagnosticira?
Postavljanje dijagnoze temelji se na razgovoru i pregledu pacijenta, a potvrđuje se testovima plućne funkcije. Osoba tipično navodi simptome zvižduka pri disanju, kašlja, otežanog disanja i osjećaja ‘’stiskanja’’ u prsima. Simptomi se razlikuju u intenzitetu tijekom vremena te su epizode sa simptomima obično odvojene razdobljima bez simptoma.
Najvažniji test plućne funkcije je test u kojem se mjeri količina zraka koju osoba može ispuhati u jednoj sekundi. Ovaj test se provodi prije i nakon što pacijent inhalira lijek, tzv. beta-adrenergički agonist koji širi sužene dišne puteve. Ako su rezultati testa znatno bolji nakon što osoba udahne lijek (pozitivan ventolinski test), smatra se da se radi o astmi.
Ako dišni putevi nisu suženi u vrijeme izvođenja testa, dijagnozu može potvrditi bronhoprovokacijski test. Kod ovog testa, plućna se funkcija mjeri prije i poslije udisanja kemijskog spoja (obično se koristi metakolin, ali može i histamin, adenozin ili bradikinin) koji može suziti dišne puteve. Kemijski spoj daje se u dozama koje su preniske da bi utjecale na osobu sa zdravim plućima, ali uzrokuju sužavanje dišnih puteva kod osobe koja ima astmu.
Višekratno mjerenje plućne funkcije tijekom određenog vremena omogućuje liječnicima da utvrde težinu opstrukcije dišnih puteva, kao i učinkovitost liječenja.
Astmu je korisno pratiti mjerenjem vršnog protoka zraka (PEF). Uređaj koji se koristi je mjerač vršnog protoka (engl. peak flow meter). Mjerenje se izvodi tako da osoba duboko udahne, a zatim naglo izdahne u uređaj najsnažnije što može. Na papir se bilježi najveća vrijednost koja se uspije postići od tri mjerenja. Pogoršanje vrijednosti PEF-a često upućuje na razvoj egzacerbacije astme pa se praćenjem tih vrijednosti napadaj astme može predvidjeti i početi liječiti prije negoli se u potpunosti razviju simptomi.
Liječenje
Astma je kronična bolest koja se ne može u potpunosti izliječiti. Međutim, pravilnim korištenjem lijekova, astma se može uspješno kontrolirati. Bronhodilatatori, kao što je salbutamol, otvaraju dišne puteve i ublažavaju simptome, dok steroidi, kao što je beklometazon, smanjuju upalu u dišnim putevima smanjujući rizik od teških napadaja i smrti.
Edukacija o tome kako spriječiti i liječiti astmatske napade korisna je za sve astmatičare, a često i za članove njihove obitelji. Pravilna uporaba inhalatora je neophodna za učinkovito liječenje, stoga bi ljudi trebali znati:
- što može izazvati astmatski napad
- što pomaže u sprječavanju astmatskog napada
- kako pravilno upotrebljavati lijekove
- kada potražiti liječničku pomoć.
Odgovor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)
Astma je uključena u Globalni akcijski plan SZO za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti (engl. Noncommunicable diseases, NCDs) i Agendu 2030 Ujedinjenih naroda za održivi razvoj. Paket esencijalnih intervencija za nezarazne bolesti (engl. PEN) SZO-a razvijen je kako bi pomogao u poboljšanju upravljanja NCD-ima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u područjima s ograničenim resursima. PEN uključuje protokole za procjenu, dijagnozu i upravljanje kroničnim respiratornim bolestima (astma i kronična opstruktivna plućna bolest) te module o savjetovanju o zdravom načinu života, uključujući odvikavanje od pušenja i samozbrinjavanje. Globalno savezništvo protiv kroničnih respiratornih bolesti (engl. GARD) doprinosi radu SZO na prevenciji i kontroli kroničnih respiratornih bolesti. GARD je dobrovoljno savezništvo nacionalnih i međunarodnih organizacija i agencija iz mnogih zemalja koje su posvećene viziji svijeta u kojem svi ljudi dišu punim plućima.
Reference
- https://ginasthma.org/world-asthma-day-2024/
- https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/asthma
- https://www.asthmaandlung.org.uk/conditions/asthma
- https://hrvatskakucadisanja.hr/bolesti-disnog-sustava/sto-je-astma/919/
- https://wecapable.com/world-asthma-day-theme-objectives-history-importance/
- https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/6424-asthma
