Svjetski dan menopauze, 18. listopada/oktobra, obilježava se u nastojanju da se žene širom svijeta ohrabre glasno govoriti o problemima jednog od najvažnijih razdoblja njihovog života i mogućim promjenama.
Menopauza je prirodan proces u životu žena koji se ne može izbjeći, ali se tegobe mogu uspješno ublažiti ili ukloniti, uz bitno očuvanje zdravlja i kvalitete života. Gotovo jednu trećinu života, prosječna žena proživi u menopauzi, periodu života označenim, prije svega, prestankom fizioloških menstrualnih krvarenja.
Najnoviji demografski pokazatelji ukazuju da se više od 45% žena kod nas nalazi u pre ili postmenopauzi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako će do 2030. godine 1,2 milijarde žena biti u dobi od pedeset godina i više, što je gotovo trostruko više nego 1990. godine. No, produženje života donosi i dramatičan porast učestalosti bolesti i stanja koja su povezana s prestankom stvaranja estrogena u srednjoj životnoj dobi.
Žene su temelj obitelji i zajednice, one stvaraju život, usmjeravaju život obitelji, poveznica su među generacijama: jednom stranom okrenute mlađem naraštaju, a drugom starijim članovima obitelji. Uz sve to su i profesionalne obveze. Dakle, sve ove uloge nose zadovoljstvo, ali i veliku odgovornost žena.
Što je menopauza?
Menopauza, u užem smislu, označava zadnju menstruaciju u životu žene. Tim pojmom se često označava i cijelo razdoblje koje prethodi (premenopauza) i koje slijedi po prestanku menstruacijskih krvarenja (postmenopauza). Pojam perimenopauza (klimakterij) ili prijelazno razdoblje (prijelaz) obuhvaća kratko razdoblje prije, menopauzu i kratko razdoblje nakon zadnje menstruacije. Menopauza se uobičajeno javlja između 45. i 55. godine života. Može nastupiti i između 40 i 60. godine, ali i ranije kao posljedica odstranjivanja jajnika ili bolesti. S klimakterijem žena ulazi u novo poglavlje života. Većina žena suočava se s više ili manje izraženim simptomima klimakterija. Kod nekih žena menopauza nastupi odjednom, bez klimakterija. Najčešće je riječ o slučajevima kada je menopauza nastupila kao posljedica operativnog zahvata. U tim slučajevima simptomi nastupaju odjednom, intenzivniji su i neugodniji.
Što se događa u tijelu žene?
Hormonalna aktivnost jajnika postupno slabi i prestaje, što dovodi do smetnji i neredovitih mjesečnih krvarenja. To posredno utječe i na djelovanje drugih žlijezda s unutarnjim lučenjem (npr. štitnjače) pa se u tom razdoblju mogu pojaviti različite smetnje povezane i s njihovim radom. Jajnici stvaraju sve manje ženskih, ali i muških hormona. Ulogu lučenja spolnih hormona preuzimaju druga tkiva i organi: nadbubrežne žlijezde, masno tkivo i mišići. Uspješnost tih organa ovisi prije svega od tjelesnog i duševnog statusa žene kao i prehrane. Menstruacijska krvarenja mogu postati oskudnija ili snažnija, kraća ili dugotrajnija. Kada tijelo luči samo male količine estrogena i ne luči progesteron, krvarenje izostane.
Svaka žena menopauzu doživljava na svoj način. Dvije trećine žena u klimakteriju se žali na tjelesne i psihičke poteškoće. Najveća razlika zamjećuje se između žena koje u menopauzu ulaze u tipičnim godinama, spontano i onih koje ulaze ranije, bilo spontano bilo inducirano. Žene koje ranije ulaze u menopauzu trebaju posebnu skrb. Većina žena koje u menopauzu ulaze spontano ne zamjećuju osobite fizičke promjene u vrijeme perimenopauze. No, žene kojima je menopauza inducirana (npr. ako su im kirurški odstranjeni jajnici) imaju iste simptome, ali mnogo intenzivnije i ozbiljnije. Mnogi čimbenici pridonose intenzitetu tegoba izazvanih tim promjenama, uključujući životni stres, psihološki učinak starenja, eventualne bolesti…
Vrućina u valovima
Najčešći simptomi vezani uz menopauzu su napadaji vrućine. Što ih doista izaziva, još nije do kraja razjašnjeno, ali se zna da su rezultat promjena u hipotalamusu, dijelu mozga u kojem se regulira tjelesna temperatura. Ako hipotalamus dobiva signal da je žena previše ugrijana, započinje lančani proces koji dovodi do hlađenja tijela. Krvne žile na površini kože se šire (dilatiraju), povećavajući protok krvi na površini, čime tijelo otpušta višak topline. To uzrokuje crvenilo lica i vrata, često praćeno znojenjem cijelog tijela i ubrzanim radom srca. Napadaji vrućine koji se događaju noću mogu izazvati poremećaje spavanja, što uzrokuje umor zbog neispavanosti.
Za žene je bitno da nauče prepoznavati i izbjegavati okidače napadaja vrućine. To može biti previše zagrijana prostorija, vrući napitci, vruća ili jako začinjena hrana, alkohol, kofein ili cigarete. Redovito vježbanje za smanjenje stresa, popodnevni odmor, meditacija, joga, akupunktura ili masaža također mogu koristiti.
Kosti
U menopauzi kosti postaju krhke. Najbolji način zaštite koštane mase je veći unos kalcija, 1500 mg kalcija dnevno s dodatkom vitamina D. Žene u menopauzi bi trebala konzumirati više mlijeka i mliječnih prerađevina. Izbjegavati gubljenje kalcija zbog alkohola, pušenja, previše kave.
Za održavanje čvrstoće kostiju, potrebno je prilagođeno vježbanje (npr. brza šetnja, i sl.); najpovoljnije djeluje kontinuirano vježbanje prilagođeno sposobnostima svake žene.
Povećanje tjelesne mase
Žene u četrdesetim i pedesetim godinama najčešće se žale na gomilanje kilograma, osobito području trbuha(gubljenje struka). Promjene težine počinju u perimenopauzi, najčešće se dobiva po pola kilograma svake godine. To je uglavnom povezano s promjenom načina i tempa života te manjkom tjelesne aktivnosti. Nakupljanjem kilograma dolazi do povećane razine kolesterola u krvi, visokog krvnog tlaka te srčanih bolesti, moždanog ili srčanog infarkta, kao i povišenog rizika za nastanak malignih bolesti (karcinom dojke). Nakon pedesete godine života i uz do tada uobičajen način prehrane, žene postaju sklonije prekomjernoj težini.
Potrebno je paziti na broj i izbalansiranost obroka. Kvalitetnim namirnicama manjeg kalorijskog indeksa zadovoljiti energetske, građevne i zaštitne potrebe tijela.
Promjene raspoloženja
Neke žene u perimenopauzi doživljavaju promjenjiva raspoloženja, plačljive su, tužne i obeshrabrene, a kod nekih se razvije i prava klinička depresija. Dio emocionalnih teškoća može biti izazvan i poremećajem spavanja, rada štitnjače, osjećajem gubitka kontrole nad sobom, nuspojavama pojedinih lijekova i stresom zbog neke teže bolesti, preuranjene neplodnosti, financijskih problema… Depresija u perimenopauzi najčešće se nadovezuje na depresivna raspoloženja u ranijim godinama, uključujući PMS, izražene simptome menopauze…
Hormonsko nadomjesno liječenje
Preporuča se ukoliko su sve ove tegobe tako izražene da ometaju normalne aktivnosti žene. Obvezno prije toga napraviti pregleda kod ginekologa, mamografiju i UZV dojki te laboratorijske pretrage (koagulacija, šećer, masnoća i jetrene probe). Ono je oduvijek, kao uostalom i svi stavovi o spolnim steroidima, bilo područje rasprave i prijepora. Unatoč znanstvenoj argumentaciji i kliničkim dokazima na tom području, još uvijek postoji znatna razlika u preporukama i indikacijama za hormonsko nadomjesno liječenje.
Postoji nekoliko oblika hormonske terapije:
• Sekvencijska terapija za žene u perimenopauzi, razdoblju kad još postoji ciklus, ali je neredovit i popraćen opisanim klimakteričnim tegobama. Uz nju krvarenja postaju redovita, a subjektivne smetnje nestaju.
• Kontinuirana kombinirana hormonska terapija: kombinacija estrogena i gestagena za žene koje više nemaju menstruacije (u postmenopauzi) ili ih ne žele dalje imati (u perimenopauzi). Kontinuirano liječenje savjetuje se i ženama kojima su odstranjeni maternica i jajnici, no, za njih su pripravci koji ne sadrži kombinaciju, nego samo estrogen.
• Lokalna terapija za žene koje nemaju drugih tegoba, osim suhoće vanjskog spolovila i rodnice, žarenja i peckanja te smetnje nevoljnog otjecanja mokraće. Tada se propisuju lokalni estrogeni za žene koja nema menstruaciju posljednjih godinu dana ili lubrikanti ukoliko nije prošlo godinu dana od zadnje menstruacije.
Olakšavanje simptoma klimakterija
Menopauzu bi trebalo dočekati tek kao prijelaz u sigurnije i mudrije razdoblje života. U klimakteriju postaje još značajnije dovoljno i kvalitetno spavanje koje je važno za opći osjećaj odmora i svježine, ali i za dobro funkcioniranje nadbubrežnih žlijezda. Kretanje u prirodi, izlaganje kože suncu, uravnotežena prehrana s ograničenim konzumiranjem rafiniranih ugljikohidrata, s namirnicama bogatim biljnim estrogenima, svježim voćem i povrćem, dovoljno vitamina i minerala doprinose općem boljem stanju. Treba nastojati ostati i mentalno aktivan, jer je i to nedvojbeno važno za kvalitetu daljnjeg života.
Preporuka je ostvariti dobru komunikaciju sa svojim liječnikom jer je lakše donositi ispravne odluke važne za jako osjetljivo zdravlje u ovom periodu života žene, a eventualno liječenje započeti na vrijeme.
Obvezno raditi kontrolne preglede kako bi se zdravstveno stanje žene poboljšalo, a one i u menopauzi ostale zdrave i lijepe.
