Povodom 31.maja, Svjetskog dana bez duhana, SZO najavljuje globalnu kampanju „Duhan: prijetnja našoj okolini”, koja ima za cilj podizanje svijesti javnosti o uticaju duhana na životnu sredinu – od uzgoja, proizvodnje, distribucije i otpada, čime štetni efekti po okoliš predstavljaju još jedan razlog za prestanak pušenja.
Uzgoj duhana doprinosi krčenju šuma, posebno u zemljama u razvoju. Krčenje šuma za plantaže duhana promoviše degradaciju tla i smanjenje prinosa, odnosno sposobnost zemljišta da podrži rast bilo kojeg drugog usjeva ili vegetacije. Emisijom stakleničkih plinova, duhanska industrija doprinosi klimatskim promjenama i smanjuje otpornost na klimu, rasipajući resurse i oštećujući ekosisteme.
Uticaj upotrebe duhana na okoliš stvara nepotreban pritisak na ionako oskudne resurse naše planete i krhke ekosisteme. Ovo je posebno opasno za zemlje u razvoju, jer se tamo događa najveći dio proizvodnje duhana. Opterećenje životne sredine pada na zemlje koje su najmanje sposobne da se nose sa tim, a profit ostvaruju transnacionalne duhanske kompanije koje se nalaze u zemljama sa višim prihodima.
U zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, uzgajivači duhana i neki donosioci odluka, duhan vide kao novac kojim se pomaže ekonomski rast, međutim, kratkoročne novčane koristi od usjeva zasijanih duhanom, uzrokuju dugoročne posljedice po okoliš.
Samo neki od efekata proizvodnje cigareta po okoliš su:
-Posječeno je 600 000 000 stabala!
-Oslobođeno je u zrak 84 000 000 tona CO2, što doprinosi globalnom porastu temperature!
-Utrošeno je 22 000 000 000 litara vode!
-Svake godine se uništi oko 3,5 miliona hektara zemlje za uzgoj duhana!
-Uzgoj duhana doprinosi krčenju šuma od 200 000 hektara godišnje i degradaciji tla!
-Svake godine se 4,5 triliona opušaka ne odlaže na odgovarajući način širom svijeta, stvarajući ogromne količine toksičnog otpada i ispuštajući hiljade hemikalija u zrak, vodu i tlo.
Ovogodišnja kampanja usmjerena je ka razotkrivanju napora duhanske industrije da „ozeleni” svoju reputaciju i proizvode, plasirajući ih kao ekološki prihvatljive.
Konzumacija duhana u Federaciji BiH
Konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili tzv. pasivno pušenje, znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega je prema MKB pušenje svrstano u bolesti pod šifrom F17.2 kao “sindrom ovisnosti o duhanu”. Naučno su dokazane brojne posljedice upotrebe duhanskih proizvoda koje se sagledavaju kroz efekte na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini.
Pušenje među odraslim stanovništvom Federacije BiH
Proteklih godina rađena su populaciona istraživanja koja su potvrdila da pušenje još uvijek predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje odraslog stanovništva.
Po rezultatima Studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH koju je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u 2012. godini, po kojoj pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. Prema rezultatima iste Studije,
izloženost pasivnom pušenju u kući potvrđuje preko polovine ispitanika u FBiH (54,1%), ispod polovine ispitanika u FBiH (44,4%) navodi izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača na radnom mjestu, a preko polovine ispitanika u FBiH (52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača na javnom mjestu.
Pušenje među školskom djecom i mladima
Podaci najnovijeg istraživanja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. god. naglašavaju značaj problema pušenja među djecom i mladima u Federaciji FBiH.
Globalno istraživanje pušenja među školskom djecom I mladima (GYTS), sprovedeno je u 2019. godini od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, podrškom Federalnog ministarstva zdravstva. U istraživanju je učestvovalo 5,484 učenika 8. i 9. razreda osnovne i 1. razred srednje škole ( uzrast 13-15 godina).
U segmentu konzumacije duhanskih proizvoda , navode se sljedeći podaci:
• 24.4% školske djece , i to 27.7% dječaka i 21.1% djevojčica trenutno koristi neki duhanski proizvod.
• 13.8% školske djece ,i to 15.8% dječaka i 11.7% djevojčica trenutno puši cigarete.
• 16.1% školske djece i to 17.7% dječaka i14.4% djevojčica trenutno koristi nargilu ili shishu.
• 10.9% učenika/ica, i to15.9% dječaka, i 5.9% djevojčica trenutno koristi e-cigarete.
U segmentu dostupnosti duhanskih proizvoda evidentirano je sljedeće:
• 60.0% školske djece koji trenutno puše cigarete, kupuju cigarete u prodavnicama ili kiosku.
• 81,4% školske djece koji trenutno konzumiraju cigarete, nikada nisu odbijeni u kupovini zbog svojih godina.
U segmentu djelovanja medija, navedeno je da je skoro 6 od 10 djece (57.1%) primjetilo reklamiranje i promociju duhanskih proizvoda na mjestu prodaje.
Poruke obilježavanja Svjetskog dana bez duhana 2022. godine
Duhan šteti okolišu!
Uzgajanjem duhana, proizvodnjom i korištenjem duhanskih produkata, dolazi do kontaminacije vode, tla, plaža i gradskih ulica hemikalijama, otrovnim otpadom, opušcima od cigareta, uključujući mikroplastiku i e-cigaretni otpad. Ne treba nasjedati na pokušaj duhanske industrije da odvrati pažnju od ekološke štete koju čini, putem donacija inicijativama održivosti i izvještavanja o ekološkim “standardima” koje često sami postavljaju.
Odlaganje patrona e-cigareta i baterija predstavlja veliki ekološki problem jer se većina plastičnih patrona e-cigareta ne može reciklirati. Takođe, nepravilno odlaganje ovih proizvoda je izuzetno štetno za okolinu jer su oni sačinjeni od materijala koji nisu biorazgradljivi.
Duhanska industrija treba da odgovara za uništavanje životne sredine i kroz naplatu troškova odlaganja otpada, te načinjene štete po okoliš.
Prestani sa pušenjem da bi spasio našu planetu!
Upotrebom svake cigarete ili duhanskog proizvoda, uništavaju se dragocjeni resursi sa kojima raspolaže naša planeta. Duhanski dim doprinosi većem nivou zagađenja zraka i sadrži 3 vrste stakleničkih plinova.
Ciklus nastajanja jedne cigarete zahtijeva otprilike 3,7 litara vode, što uključuje uzgoj, proizvodnju, distribuciju, upotrebu i odlaganje. Prosječan pušač bi mogao uštedjeti do 74 litre vode dnevno ako prestane pušiti.
Ciljevi obilježavanja Svjetskog dana bez duhana 2022. godine
Potrošači su postali ekološki svjesniji i biraju održivije proizvode. Duhanske korporacije su, između ostalih, učinile ekološku održivost sastavnim stubom svojih strategija korporativne društvene odgovornosti (CSR) i usvojile nekoliko praksi “zelenog pranja”.
To uključuje čišćenje plaža i oglašavanje novih proizvoda kao ekološki prihvatljivih kako bi se skrenula pažnja javnosti s vlastitih akcija koje štete okolišu.
Kampanja SZO „Duhan: prijetnja našoj okolini”, ukazuje na potrebu za uspostavljanjem I razvojem jačih politika fokusiranih na kontrolu duhana. Njome se pozivaju vlade i kreatori politike da pojačaju zakonodavstva iz oblasti kontrole duhana, uključujući implementaciju i jačanje postojećih mjera kako bi proizvođači duhanskih proizvoda postali odgovorni za ekološke i ekonomske troškove postupanja s otpadnim proizvodima duhana.
SZO takođe preporučuje da zemlje u potpunosti zabrane reklamiranje, promociju i sponzorstvo duhanskih proizvoda, uključujući oglašavanje CSR programa, u skladu sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana SZO. (WHO FCTC).
