Svjetski dan prve pomoći je godišnja kampanja koja promoviše obuku prve pomoći za spašavanje života širom svijeta, a obilježava se od 2000. godine, druge subote u mjesecu septembru, na inicijativu Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (eng. The International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies -IFRC).
Henri Dunant je bio taj čije su ideje dovele do formiranja Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Dunant (1828-1910) je bio švicarski humatnitarac, preduzetnik i socijalni aktivista. Jednog dana na svom poslovnom putovanju 1859. godine Henri Dunant vidio je patnju ljudi nakon bitke kod Solferina. Taj događaj ga je naveo na razmišljanje o zdravlju ljudi i napisao je knjigu pod nazivom Uspomene na Solferino. Knjiga je sadržavala detalje o organizaciji koju treba formirati za pružanje prve pomoći osobama u potrebi. Putovao je Evropom, promovirao knjiigu i svoje ideje. Predsjednik Ženevkog društva za javno dobro prepoznao je potencijal Dunantovih ideja, te zajedno sa Dunantom i još tri člana formirao petočlani komitet kako bi dalje istraživao mogućnost provedbe Dunantovih ideja. Njihov prvi sastanak 17. februara 1863. danas se smatra datumom osnivanja Međunarodnog odbora Crvenog križa. Osnovni principi Crvenog križa su : humanost, nepristranost, neutralnost, nezavinost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.
IFRC je vodeći pružalac prve pomoći i obuci iz prve pomoći širom svijeta. Svake godine, Međunarodna federacija društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obučava preko 23 miliona ljudi da spašavaju živote kroz prvu pomoć.
Svjetski dan prve pomoći ima za cilj podizanje svijesti o tome kako prva pomoć može spriječiti ozljede i spasiti živote u svakodnevnim i kriznim situacijama, kao i promovirati dostupnost prve pomoći. Događaji i aktivnosti koje se održavaju ovog dana usmjerene su na obuku prve pomoći. Svake godine se bira nova globalna tema za dan, a učesnici se podstiču da planiraju događaje u skladu sa temom tekuće godine.
Izraz “prva pomoć” odnosi se na pomoć pruženu svakome ko pretrpi iznenadnu povredu ili bolest. Njegovi glavni ciljevi su očuvanje života i sprečavanje pogoršanja stanja. Ne izvodi ga uvijek medicinsko osoblje. U hitnim situacijama obični ljudi često moraju pružiti prvu pomoć kako bi spasili nečiji život.
Prva pomoć ne zahtijeva nužno predznanje i može uključivati improvizaciju. Međutim, ako osoba koja pruža prvu pomoć ne zna šta radi, mogla bi povrijediti umjesto da pomogne. Zato IFRC potiče ljude da prođu osnovnu obuku iz prve pomoći ili da se barem educiraju koristeći sve dostupne pouzdane izvore.
U svakodnevnim situacijama, prva pomoć može biti vrlo jednostavna nakon posjekotine kuhinjskim nožem ili pada niz stepenice. U zemljama koje se nalaze u ratnim zonama ili područjima pogođenim prirodnim katastrofama, prva pomoć je zahtjevnija i neophodna je za očuvanje ljudskih života. Gdje god da se nalazite u svijetu prva pomoć je neophodna te je to čini važnim globalnim događajem. Zbog toga i postoji Svjetski dan prve pomoći.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana prve pomoći je Cjeloživotno učenje prve pomoći.
Tema Svjetskog dana prve pomoći 2022. zagovara obuku za sve starosne grupe: djecu, odrasle i starije osobe.
Ciljevi Svjetskog dana prve pomoći 2022.
Kroz Svjetski dan prve pomoći 2022., Globalni referentni centar prve pomoći i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca potiče društva da:
1. Zagovaraju spašavanje života bez diskriminacije;
2. Uključe ljude svih dobi u obuku prve pomoći, posebno one koji su izostavljeni do sada;
3. Povećaju obuku prve pomoći u školama i na radnim mjestima;
4. Razviju obuku prve pomoći koja je dostupna i relevantna za svaku ciljanu skupinu;
5. Podižu svijest i osnažiti ljude u obrazovanju prve pomoći;
6. Istraže i razviju metode učenja i materijal za širenje prve pomoći;
7. Promoviraju kurseve osvježavanja i ažuriranja znanje i praksu građana u prvoj pomoći
8. Putem aplikacije ili kratke sesije obuke prve pomoći.
Osnovna pravila prve pomoći
1. Brinuti o vlastitoj i tuđoj sigurnosti (zaštiti sebe i ostale od opasnosti, ne riskirati);
2. Ne stvarati paniku (biti smiren u pristupu);
3. Ne štetiti (slijediti smjernice prve pomoći i redovito obnavljati znanje);
4. Ne činiti više od onog što je potrebno (shvatiti vlastite sposobnosti i ograničenja).
Telefonski brojevi hitnih službi
Operativni centri Civilne zaštite: 121
Policija: 122
Vatrogasci: 123
Hitna medicinska pomoć:124
Pomoć na cesti: 1282/1285/1288
Prilikom pozivanja hitnih službi, uvijek treba navesti: ko i s kojeg broja zove, šta se dogodilo, gdje se dogodilo, koliko je ozlijeđenih, kakve su njihove ozljede, kakve su okolnosti na mjestu nesreće (požar, istjecanje opasnih tvari, oštećene plinovodne ili električne instalacije).
Izvori:
1. https://www.globalfirstaidcentre.org/
2. https://www.ifrc.org//
3. https://ckfbih.ba/
4. https://www.hck.hr/UserDocsImages/dokumenti/Mladi/Natjecanje%202020/6_Repetitorij%20za%20prvu%20pomo%C4%87%20za%20mlade.pdf?vel=422537
5. https://neuron.mefst.hr/docs/katedre/klinicke_vjestine/Doc.%20Lojpur%20%20PRVA%20POMO%20%20PRI%20ZBRINJAVANJU%20OZLIJE%20ENIH%20(1).pdf
6. https://www.sarajevo.ba/bs/article/1201/hitne-sluzbe
