Zaštita zdravlja stanovništva u područjima pogođenim poplavama

Categories: Novosti

Klima na Zemlji je sistem koji se stalno mijenja zbog uticaja različitih prirodnih činioca, kao što su sunčeva i vulkanska aktivnost, astronomski parametri itd. Tokom posljednjih stotinu godina povećanje ljudskih aktivnosti  praćenih zagađenjem okoliša, uzrokovalo je dodatni negativni uticaj na klimu. Uočeni su brojni fizikalni i biološki indikatori klimatskih promjena, kao što su topljenje lednika,  povećanje srednjeg nivoa mora, smanjenje snježnog pokrivača, promjene u godišnjim dobima itd.

Kao rezultat klimatskih promjena, na većem dijelu sjeverne hemisfere povećana je količina padavina, što je uzrokovalo pojavu velikih poplava. Poplava je pojava neubičajeno velike količine  vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina padavina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Poplave uzrokuju štete na infrastrukturi, a zbog velikog broja ljudi koji napuštaju svoje domove  povećava se  rizik od povreda, zaraznih (naročito respiratornih i crijevnih) i mentalnih oboljenja. Vulnerabilne skupine (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi) najviše su izložene riziku.

Pojava poplave pridonosi prenosu zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i dispozicije otpadnih tvari, uključujući i izlijevanje kanalizacije. Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju rizik kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne zarazne bolesti, zarazna žutica, parazitarne bolesti itd. Zbog toga je od najveće važnosti snabdijevanje stanovništva zdravom pitkom vodom i hranom.

Glodari, zmije i insekti predstavljaju također veliki rizik za zdravlje. Leptospiroza  se može javiti kod onih koji gaze, plivaju ili se kupaju u vodi kontaminiranoj životinjskim urinom.  Prijeti i opasnost od životinjskih ugriza, najčešće pasa, što predstavlja opasnost za infekciju uzročnikom bjesnila. Velika  stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike velikog broja oboljenja. Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od ozljeđivanja. Srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina predstavljaju opasnosti za zdravlje. Ozljeđenim osobama prijeti i tetanus.  Na područjima gdje su se vodile ratne operacije prijeti opasnost od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Kada se stanovništvo nakon poplave vrati u svoje kuće, neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprječava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane,  kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavine ne treba piti dok se ne uvjeri da je sigurna za konzumaciju. Do tada treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu. Voda se propisno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije. Ako je voda zagađena hemikalijama prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Propisna dezinfekcija vode za piće vrši se tako što se u posudu od 10 litara vode doda tri četvrtine male kašičice (4ml) bezmirisnog hlora, dobro se promiješa i ostavi da stoji 30 minuta do korištenja. Za malu djecu se koristi samo industrijski pripremljena hrana u limenkama, dok se dječija formula priprema isključivo sa prokuhanom vodom. Neprokuhana i nedezinficirana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda. Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece.

Ostale mjere podrazumijevaju:

•    Pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih stručnjaka;
•    Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je  dospijela voda za vrijeme poplave,
•    Bacanje zagađenih predmeta i materijala koji se ne mogu očistiti i dezinficirati;
•    Pranje odjeće i čišćenje obuće;
•    Pranje i dezinficiranje dječijih igračaka (držanjem u trajanju od 2 minute u otopini od 10 litara vode i 1.5 šoljice hlora za kućnu upotrebu);
•    Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi od 50C;
•    Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom – potapanjem u otopinu od 10 litara vode i 1.5 šoljice hlornog preparata za kućnu upotrebu, u trajanju od 2 minute;
•    Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje. Pribor  za jelo se potopi u otopinu koja se sastoji od 10 litara vode i 1.5 šoljice hlora za kućnu upotrebu, u trajanju od 3-5 minuta.
•    Kontrolisano korištenje sredstava za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece).

Zbog povreda koje se veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a liječničku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani. Liječničku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube