Zaštita stanovništva poplavljenih područja

Categories: Novosti, Poplave

 

poplaveee

Poplave s kojima se trenutno suočava Federacija BiH nose niz opasnosti usljed oštećenja vodovodnih i kanalizacionih cijevi, prekida  vodosnabdijevanja i dispozicije otpadnih materija, izljevanja kanalizacije, oštećenja električnih vodova, prekinutih  plinskih vodova,  povećane opasnosti od ozlijeđivanja,   itd.  Posebno su ugrožene tzv. vulnerabilne grupe,  kao što su djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, te skrećemo pažnju na  sprovođenje mjera kojima se sprječava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

 Šta činiti za vrijeme poplave?

  • U poplavljenim područjima rizik od zagađenja vode za piće  je povećan, te vodu sa slavine ne treba piti dok se ne dobiju pouzdani dokazi da je sigurna za konzumaciju. Do tada je treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu.
  • Prokuhavanje vode treba vršiti tako da se nakon sšto proključa, voda pusti da ključa najmanje 5 minuta, kako bi se uništili uzročnici bolesti. Ako je voda zamućena, ne smije se piti!
  • Prokuhavanje niti dezinfekcija ne otklanjaju zagađenja uzrokovana hemikalijama te se takva voda  ne smije koristiti.
  • Kada je u pitanju dezinfekcija vode za piće, neophodno je da se ona obavi prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno.
  • Kada su u pitanju djeca koja se hrane zamjenama za majčino mlijeko, odnosno hranom koju treba priremati s vodom, koristiti isključivo prokuhanu vodu  i prema navedenim uputama.
  • Ako vode nije prokuhana ili dezinficirana,  ne smije se upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
  • Lična higijena je u krizinim situacijama posebno važna, prevenstveno je važno često pranje ruku uz upotrebu sapuna (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom), a pri tome posebno nadzirati održavanje higijene ruku djece.

 Šta učiniti nakon poplave?

Nakon povratka u kuće, pored mjera zaštite koje su se provodile za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.

Modrica - 23 juna -/SRNA/centar grada pod vodom

  • Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
  • Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
  • Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih stručnjaka.
  • Izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.
  • Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.
  • Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom, uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je  dospjela voda za vrijeme poplave.
  • Zagađene predmete i materijale, koji se ne mogu očistiti i dezinficirati, baciti.
  • Pranje odjeće i čišćenje obuće.
  • Pranje i dezinficiranje dječijih igračaka.
  • Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata van frižidera. Voće i povrće sa naplavnih područja ne jesti.
  • Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom.
  • Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje.
  • Kontrolisano koristiti sredstva za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece) i strogo se pridržavati uputstava za upotrebu.
  • Zbog povreda koje se veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija.
  • Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
  • U slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd. javiti se nadležnom ljekaru.
© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube