Press "Enter" to skip to content

Zagađenost rijeka i jezera i njihov uticaj na zdravlje stanovništva

996

Vrijeme je ljetnih vrućina i veliki broj ljudi, naročito djece odlazi na kupanje na obale rijeka i jezera. Većina rijeka na području Federacije BiH je zagađena nizvodno od većih gradova i naselja, budući da se otpadne vode ispuštaju u vodotoke uglavnom bez ikakvog prečiščavanja. Korita rijeka su veoma često i mjesta za odlaganje čvrstog otpada, što dodatno utiče na zagađenje. Vodotoci imaju prirodnu moć samoprečišćavanja, pa male količine čvrstog i tečnog otpada ne predstavljaju problem, odnosno ne mogu dovesti do znatnijeg narušavanja kvaliteta riječne vode.

U slučajevima kada se u rijeke izlivaju velike količine neprečišćenih otpadnih voda, kao što je kod nas slučaj, dolazi do znatnog poremećaja prirodne ravnoteže i zagađenja vodotoka koji predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva. Na obalama zagađenih rijeka su istaknute table sa upozorenjem da voda nije za kupanje, ali kupači se najčešće na ovo ne osvrću. Zavod za javno zdravstvo FBiH svakog ljeta upozorava građane da su većina rijeka i jezera zagađeni bakterijama i virusima koji mogu izazvati ozbiljna oboljenja poput seroznog meningitisa, crijevnih i kožnih zaraznih bolesti.

 

Vodotoke najviše zagađuju otpadne vode iz naselja (kanalizacija) i industrije. Pored mikrobiološkog onečišćenja (koliformne bakterije, virus hepatitisa A i drugi virusi, gljivice i paraziti), potrebno je istaći sve veći značaj zagađenja vode hemijskim supstancama (nitrati, nitriti, amonijak, teški metali, deterdženti, pesticidi i dr.). Veliki broj štetnih bakterija potiče iz ljudskih i životinjskih ekskreta (kanalske vode), dok hemijsko zagađenje potiče uglavnom od industrije. U ljetnim mjesecima zbog smanjenog vodostaja, povećava se količina organskih materija u vodotocima, zbog čega nije preporučljivo njihovo korištenje u rekreacione svrhe. Jedini način zaštite rijeka i jezera od mikrobiološkog i hemijskog zagađenja je prečiščavanje otpadnih voda naselja i industrije prije ispuštanja u vodotoke ili jezera. Ovo podrazumijeva mehaničko, hemijsko i biološko prečiščavanje pomoću odgovarajućih filtera. Biološko-hemijsko prečišćavanje otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši.

 

Do štetnih efekata na zdravlje dolazi najčešće po tipu fekalno-oralne infekcije, tj. usta predstavljaju ulazno mjesto infekcije (jer se ta voda često puta i popije), a osim toga do infekcije dolazi i preko očiju (konjunktivitis), ušiju, nosa i kože. Kupanjem u zagađenim vodama se najčešće oboli od bacilarne i amebne dizenterije i drugih dijarealnih oboljenja, hepatitisa A (zarazne žutice), gljivičnih i parazitarnih bolesti. Enterovirusi spadaju među najčešće uzročnike crijevnih oboljenja u ljetnom periodu. Zajednički simptomi za crijevne zarazne bolesti su proliv, povišena temperatura i bolovi u stomaku. Preko sitnih ozljeda na koži može doći do leptospiroze, naročito nakon kupanja u barama i stajaćim vodama.  Jedna od opasnosti je i prenos kožnih bolesti, naročito gljivičnih. Najčešće je tkz. atletsko stopalo – gljivična infekcija kože između prstiju. U rizičnoj skupini od pojave infekcija su djeca, trudnice i hronični bolesnici s oštećenim imunološkim sistemom. Posljednjih godina smo imali pojavu seroznog meningitisa, posebno kod djece koja su se kupala u zagađenim rijekama.

 

Veliki problem predstavlja i zastarjelost zakonske regulative, koja ne odgovara zahtjevima EU i ne omogućava u potpunosti praćenje parametara zagađenja koji su obavezni dio monitoringa u sezoni kupanja. Zbog svega navedenog i činjenice da je kontrola vode rijeka i jezera na mikrobiološku i hemijsku ispravnost nedovoljna, preporučuje se kupanje u bazenima čija se voda kontroliše od strane nadležnih kantonalnih zavoda za javno zdravstvo. U većini javnih bazena voda se kontroliše najmanje 2x mjesečno na fizičko-hemijsku ispravnost i najmanje 2x sedmično na mikrobiološku ispravnost. Dobiveni fizičko-hemijski i mikrobiološki parametri zdravstvene ispravnosti bazenske vode moraju odgovarati vrijednostima koje propisuje  Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

 

Da bi smanjili zagađenje bazenske vode, a samim tim i rizik od pojave zaraznih bolesti, korisnici javnih bazena treba da se pridržavaju sljedećih uputa:

 

  • Ne ulazite u vodu ako imate dijareju (proliv);
  • Izbjegavajte gutanje vode;
  • Izbjegavajte kupanje nakon obilnog obroka;
  • Izbjegavajte ronjenje i gledanje u vodi;
  • Uvijek koristite toalet za obavljanje nužde;
  • Dobro operite ruke vodom i sapunom nakon upotrebe toaleta;
  • Krećite se u papučama izvan bazena da bi spriječili gljivične infekcije stopala;
  • Ne zaobilazite dezinfekcionu zonu (jarak) oko bazena;
  • Obavezno se tuširajte prije i nakon kupanja u bazenu, a kod kuće se ponovo okupajte toplom vodom i sapunom;
  • Ne koristite vodu za piće i hranu koju ste cijeli dan držali na suncu.

 

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama