Press "Enter" to skip to content

Uticaj polena ambrozije na zdravlje stanovništva i mjere zaštite

0

Ambrozija (Ambrosia artemisiofolia) je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od 1 do 1,5  metar. U našim krajevima cvjetanje počinje sredinom jula i traje do polovine oktobra, sa najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini avgusta i u septembru. Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju polena. Zbog svoje izuzetno velike reproduktivne moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uslovima okoline, u Evropi se veoma brzo i lako širi.  Ambrozija je tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta, a nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj cesta i pruga, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije je rijetkost vidjeti i u gradu. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice sa malim šiljcima na površini, a u sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokretan, širi se na oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. U posljednjih deset godina koncentracija polena ambrozije porasla je deset puta. U toku dana, koncentracija polena je najviša u zoru i prije podne, a smanjuje se nakon kiše.

Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Osim što ugrožava zdravlje ljudi, ova korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Osobe koje su alergične na polen ambrozije imaju osjetljiv imunološki sistem koji burno reagira na polenska zrnca (alergeni) u zraku. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokreće alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće u nosu, svrbež u grlu i nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suzenje očiju uz otok očnih kapaka, te promjene na koži i u probavnom sistemu. Polen ambrozije izaziva alergiju kod 10% populacije, a od svih polenskih alergija, 50-60% je izazvano polenom ambrozije. S obzirom da je polen ove korovske biljke izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m3 zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Primijećen je povećan broj posjeta hitnoj pomoći, kao i povećan broj izostanaka sa radnog mijesta i u školi u vrijeme visokih koncentracija polena ambrozije u zraku. Nespecifični agensi, kao što su SO2, NO2, CO,  uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju polena ambrozije i promjene  hemijskog sastava jedinjenja koji su sastavni dijelovi polenovih zrna i time povećavaju  broj alergogenih proteina. Ovom činjenicom se objašnjava uticaj aerozagađenja na povećanje stope obolijevanja od alergijskih respiratornih bolesti (bolesti disajnih puteva).

U mjesecima sa najvećom koncentracijom polena ambrozije, osobama koje pate od alergije preporučuje se da:

  • borave u klimatiziranim prostorijama i smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h),
  • izbjegavaju boravak van kuće tokom vjetrovitih dana,
  • boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer,
  • radove izvan kuće obavljaju neposredno nakon prestanka kiše, kada je koncentracija polena najmanja, ili u kasnim poslijepodnevnim časovima,
  • odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj u toku dana skupljaju zrnca polena;
  • svaku večer prije spavanja peru kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
  • izbjegavaju duhan i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama,
  • izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije.

Osobe alergične na polen ambrozije trebaju redovno održavati higijenu tijela (naročito ruku) i odjeće, dovoljno dugo se odmarati i održavati optimalnu tjelesnu težinu. Preporučuje se da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama. Polen se uspješno uklanja iz stana usisavanjem i pranjem podova. Oni koji su prinuđeni da rade u bašti treba da imaju masku na ustima i nosu, a po obavljenom poslu da se obavezno istuširaju i presvuku. Osobama alergičnim na polen ambrozije preporučuje se da godišnji odmor koriste u vrijeme kada su u mjestu stanovanja najviše koncentracije ovog polena.

U cilju preventivnog djelovanja, osobama koje su alergične na polen ambrozije preporučuje se da redovno prate izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u zraku, dok se osobama koje imaju učestale alergijske reakcije preporučuje da se obrate ljekaru. Na području Federacije Bosne i Hercegovine, koncentracije polena ambrozije u zraku mjere Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Prema posljednjim podacima Centra za ekologiju i prirodne resurse “Akademik Sulejman Redžić“ za 2018. godinu, još uvijek nisu izmjerene visoke koncentracije alergene biljke ambrozije. Tokom istraživanog perioda juni-avgust, koncentracije polena ambrozije su se kretale u intervalu od 20 do 286 polenskih zrna po kubnom metru na mjernoj stanici (MS) Pofalići, te od 21 do 263 polen zrna po kubnom metru na MS Stari Grad. Međutim, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, konstatovane su visoke koncentracije polena ostalih korovskih biljaka. Očekuje se da će se sa stabilizacijom vremenskih prilika naglo povećati i koncentracije polena korovskih biljaka, a time i koncentracija polena ambrozije. Zbog toga je u cilju sprečavanja pojave alergijskih reakcija, potrebno pokrenuti akcije mehaničkog uklanjanja ove biljke i bezbjednog odlaganja prikupljenog biljnog materijala prije samooslobađanja polena. Poželjno je kositi što veće površine kako bi se zajedno sa ambrozijom uklonile i ostale korovske biljke koje djeluju unakrsno i sinergijski, te dodatno narušavaju zdravlje stanovništva. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje:

  • mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
  • agrotehničke mjere suzbijanja korova (međuredno kultiviranje)
  • hemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).