Zračenje | Zavod za javno zdravstvo FBiH

Tag arhive: zračenje

Monitoring radioaktivnosti – Hadžići 2008

Iz Izvještaja o realizaciji programa: «Monitoring radioaktivnosti okoliša na području Hadžići» za 2008. godinu

Uspostavljanje radiološkog monitoringa područja Hadžići je osnovni preduslov za procjenu stanja okoliša i zdravlja ljudi usljed ranije utvrđenog prisustva osiromašenog urana na ovom području. Zbog toga je usvojen  program ”Monitoringa radioaktivnosti područja Hadžića”  i njegova realizacija u trajanju od tri godine (2007.-2010.). U okviru programa vrše  se kontinuirana uzorkovanja i analize vode, tla, trave i ljudske hrane dva puta godišnje. To je zadatak koji je na sebe preuzeo Zavod za javno zdravstvo FBIH.

Uzorkovanja su vršena na istim mjestima lokaliteta Hadžići u različitim vremenskim intervalima. U Zavodu za javno zdravstvo FBiH,Centar za zaštitu od zračenja (CZZ) vršila su se odgovarajuća laboratorijska mjerenja prikupljenih uzoraka, 46 analiza godišnje, kao i analiza dobijenih rezultata. Uzorkovanja i mjerenja su se provodila po procedurama i standardima rada laboratorija Zavoda – CZZ, koje se primjenjuju u svakodnevnom radu.

Rezultati
Ukupna beta aktivnost u svim uzorcima vode je ispod 0,247 Bq/L.

Na osnovu dobivenih rezultata može se utvrditi da se specifična aktivnost 235U i 238U u uzorcima zemlje kretala od 1,67 Bq/kg do 2,61 Bq/kg za 235U, i od 41,87 Bq/kg do 66,98 Bq/kg za 238U, uz relativno visoku statističku nesigurnost mjerenja, te poredeći dobijene rezultate ne može se eksplicitno utvrditi da je u ispitivanim uzorcima prisutan osiromašeni uran.

Sadržaj urana u uzorcima trave, voća i povrća bio je ispod granice detekcije mjerenja gamaspektrometra.

Značaj nalaza
Koncentracija urana u svim ispitivanim vodama (vodi za piće, riječnoj vodi, tehničkoj vodi) je veoma niska i ispod maksimalno dozvoljene granice od 15 mikrograma/L prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za vodu za piće.

Ukupna beta aktivnost u svim ispitivanim vodama (vodi za piće, riječnoj vodi, tehničkoj vodi) je veoma niska i ispod maksimalno dozvoljene granice 1 Bq/L a u skladu sa odredbama za vodu za piće  datim u Sl. l. SFRJ 33/87 (voda za piće), i  0,5 Bq/L (za I i II klasu površinskih voda) i 2,5 Bq/L (za III i IV klasu površinskih voda) na osnovu Uredbe o opasnim i štetnim materijama u vodi (SL.novine FBIH br.18/98.

Specifična aktivnost 235U i 238U u uzorcima zemlje je bila u okviru očekivanih vrijednosti, na nivou prirodnih prosječnih vrijednosti za zemlju, i na nivou prošlogodišnjih vrijednosti kao i vrijednosti specifičnih aktivnosti za zemlje  na teritoriji FBiH iz rezultata godišnjeg monitoringa FBiH iz prošlih godina, kao i vrijednosti zemalja u regionu (UNSCEAR 2000).

Rezultati ispitivanja u okviru prve dvije godine realizacije programa, ne ukazuju eksplicitno da je osiromašeni uran ušao u eko sistem područja Hadžići.

Međutim, uvažavajući relevantne rezultate znanstvenika iz cijelog svijeta, vezano za ispitivanja urana, osiromašenog urana i njihove migracije, te dovoljno neistraženim geokemijskim procesima vezanim za osiromašeni uran na našem terenu, potrebno je program istraživanja i mjerenja  nastaviti i realizovati i dalje.

Jablaničko i Ramsko jezero – Voda nije kontaminirana

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine proveo je postupak analize voda iz Jablaničkog i Ramskog jezera na eventualnu prisutnost teških metalai radionuklida. Nakon provedenih mjerenja Laboratorije za zdravstvenu ekologiju i Centra za zaštitu od zračenja, prema dobivenim vrijednostima isključuje se sumnja na kontaminaciju voda teškim metalima i radionuklidima. Prema vrijednostima koje su utvrđene u “Uredbi o opasnim materijama u vodi” (Službene novine FBiH,broj 18/98), vode Jablaničkog i Ramskog jezera  pripadaju I klasi površinskih voda.

Saopćenje u povodu postojanja radioaktivnog materijala u poduzeću Mittal Steel

U vezi sa medijskim natpisima o postojanju radioaktivnog materijala u firmi Mittal Steel, želimo da ukažemo na sljedeće činjenice:

Bivša Željezara Zenica je koristila radioaktivni materijal u formi zatvorenih izvora zračenja, uglavnom kao mjerače nivoa. Određen broj navedenih izvora je prevežen u INN Vinča prije rata, a dio je uskladišten u odgovarajućem „interim” skladištu radioaktivnog materijala u kompleksu željezare. Zavod za javno zdravstvo FBiH-Centar za zaštitu od zračenja je uz punu saradnju menadžmenta firme, 2006. godine izvršio verifkaciju radioaktivnog materijala i tačno odredio količinu, vrstu, tip i stanje uskladištenih izvora zračenja. Generalno se može reći da se radi o zatvorenim izvorima zračenja koji spadaju u kategoriju 4 i 5, klasificirano prema potencijalnoj opasnosti po ljudsko zdravlje (kategorija 1 označava najveću opasnost, a kategorija 5 najnižu). Svi izvori su izolovani od okoline i neovlašten pristup nije moguć. Opasnost za radnike uslijed izloženosti jonizirajućem zračenju ne postoji.

Za trajno rješenje uklanjanja ovih izvora, kao i za druge slične slučajeve, neophodno je angažovanje državne Agencije za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, u čijoj kompetenciji je izdavanje neophodnih odobrenja za takve aktivnosti. Agencija je u formiranju i biće neophodno izvjesno vrijeme dok ne zaživi u punom kapacitetu.

Saopćenje u povodu radioaktivnih gromobrana u FBiH

U BiH su se koristili gromobrani koji sadrže radioaktivni materijal. Većina je instalirana 70-tih i 80-tih godina uz odobrenje tadašnjih nadležnih institucija. Korišteni su radionuklidi gama emiteri. Radioaktivni gromobrani su postavljani na 6 metarskim metalnim nosačima na krovovima, uglavnom, industrijskih objekata ili 17, 20.5, 25 metarskim stubovima koji su se nalazili unutar industrijskih kompleksa.

Zakon o zaštiti od jonizirajućeg zračenja iz bivše države (1991) je zabranio daljnju upotrebu radioaktivnih gromobrana i propisao rok do 1996 za uklanjanje svih do tada postavljenih. Zbog ratnih dejstava nikada nije sprovedeno u djelo uklanjanje radioaktivnih gromobrana. Zakonodavstvo BiH nije regulisalo obavezno uklanjanje radioaktivnih gromobrana, te trenutno ne postoji zakonski osnov za takvu aktivnost, osim ako sam vlasnik ne zahtjeva demontažu. Dakle, radioaktivni gromobrani se demontiraju samo na zahtjev vlasnika i uz dozvolu nadleženog organa. Donedavno je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacionu sigurnost izdavala dozvole za demontažu, a sada je je to u nadležnosti državne Agencije za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost. Obzirom da je ista u fazi formiranja i ovi kao i svi drugi poslovi iz oblasti zaštite od zračenja se ne mogu izvršavati.

Na teritoriji FBiH je sljedeće stanje u vezi sa brojem radioaktivnih gromobrana:

Status radioaktivnih gromobrana

Verifikovano

Neverifikovano

Ukupno

U upotrebi

Uskladišteno (demontirano)

Nestali uslijed ratnih razaranja

Federacija B&H

308

208

56

44

Problem izvora koji su nestali uslijed ratnih razaranja je prepoznat kao regionalni problem i BiH institucije, među kojima i Zavod će aktivno učestvovati u realizaciji projekta. Projekat se odvija u okviru saradnje zemalja jugoistočne Europe sa EU.

Broj gromobrana po kantonima:

Herecegovacko-neretvanski

13

Livanjski

1

Bosansko-podrinjski

11

Posavski

5

Sarajevski

29

Srednje-bosanski

40

Tuzlanski

27

Unsko-sanski

35

Zapadno-hercegovacki

6

Zenicko-dobojski

41

Ukupno

208

Demontirani radioaktivni gromobrani se odlažu u skladište radioaktivnog materijala koje se nalazi u okolini Sarajeva.

Radioaktivni gromobran dok je u ispravnom položaju ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi.
Potencijalna opasnost leži u činjenici da, zbog oslabljenih konstrukcija, radioaktivni gromobran može pasti na krov objekta ili na tlo, kada može doći do izlaganja ljudi jonizirajućem zračenju. Takođe, je moguće, da ljudi iz neznanja prilikom rekonstrukcije krovova na kojima se nalaze radioaktivni gromobran isti nestručno uklone te dovedu u opasnost sebe i druge u blizini.

Mišljenje stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo FBiH vezano za radioaktivne gromobrane je da bi svi trebali biti uklonjeni, jer prema tehničkoj specifikaciji njihov radni vijek u funkciji gromobranske zaštite je istekao. Osnovni princip zatite od zračenja zahtijeva da je upotreba radioaktivnog materijala opravdana što u slučaju radioaktivnih gromobrana nije zadovoljeno.

Jonizirajuće zračenje, BiH 1999.-2008

Zdravlje lica profesionalno uposlenih na radnim mjestima na kojima su izloženi jonizirajucem zracenju, BiH 1999.-2008.

BEZ POSLJEDICA PO ZDRAVLJE

Zavod za javno zdravstvo FBiH  ja ustanova koja, izmedu ostalog,  obavlja i poslove iz oblasti zaštite od zracenja, posebno zaštite lica profesionalno uposlenih  na radnim mjestima koja su izložena jonizujucem zracenju. Zdravstvena zaštita lica izloženih jonizujucem zracenju u Federaciji BiH propisana je Zakonom  o zaštiti od jonizujuceg zracenja (Službene novine Bosne i Hercegovine 88/07).
Za licni nadzor preporucuje se posebno jedna velicina, personalna ekvivalentna doza, dok se za nadzor radnog mjesta preporucuju dvije velicine, ambijentalna ekvivalentna doza i direkciona ekvivalentna doza.

Sva lica koja rade u zoni jonizujuceg zracenja moraju imati licnu dozimetrijsku kontrolu, što je obezbijedeno redovnim mjesecnim ocitanjima dozimetara. Personalna dozimetrija je usko vezana sa ozracivanjem lica koja rade na izvorima zracenja koji se primjenjuju u medicini, industriji, nauci i dr. Termoluminiscentni dozimetri (TLD)  pogodni su za dobivanje važnih informacija o distribuciji doza tokom radioterapije ili primjene zracenja u dijagnostici. Za dozimetrijsku kontrolu koriste se dozimetri na bazi litijum-florid(LiF) koji je ekvivalentan tkivu  i za njegovu upotrebu nisu potrebni posebni filterski sistemi.
Pod dozimetrijskom kontrolom U FBiH, dijelu RS i Distrikta Brcko obuhvaceno je  1279 lica . Od tog broja 96,8 % primilo je  godišnju efektivnu dozu manju od 0,99 mSv. Taj procenat o primljenoj godišnjoj efektivnoj dozi zastupljen je i za svaku  godinu  od 1999.do 2008.g.

Za period od deset posljednjih godina, nije uocen niti jedan slucaj odstupanja od Zakonom propisanih dozvoljenih granica. Ovi rezultati ukazuju da  lica koja rade u zoni jonizujuceg zracenja primaju godišnju efektivnu dozu znatno ispod dozvoljenih vrijednosti što je postignuto, prije svega, upotrebom zaštitnih sredstava i poštovanjem procedura rada.
U medicinskim ustanovama, medu osobljem koje radi sa izvorima jonizujuceg zracenja, najviše su zastupljeni ljekari (448), potom viši zdravstveni tehnicari(431), zdravstveni tehnicari(346), stomatolozi(35) itd.

U cilju zdravstvenog nadzora nad licima koja rade u zoni jonizujuceg zracenja izvršeni su i specijalisticki ljekarski pregledi 698 lica ili 65,2 % ukupno evidentiranih lica koja rade u zoni jonizujuceg zracenja u medicinskim ustanovama.U privatnim medicinskim i industrijskim ustanovama taj procenat je znatno manji.

Od ukupno analiziranih lica personalne dozimetrije 57,25 % su muškarci a 43,31% su žene.
Procjena riziko faktora po zdravlje lica profesionalno uposlenih na radnim mjestima na kojima su izloženi jonizujucem zracenju, za  period od  10 godina, (1999.g.do pocetka 2009. g.),  odvijala se prema zakonski utvrdenim propisima i to kontrolom i nadzorom radnog prostora i opreme izvora zracenja, licnom dozimetrijskom kontrolom i specijalistickim ljekarskim pregledima a na zahtjev korisnika usluga

Za profesionalnu  ekspoziciju prema Pravilniku o granicama iznad kojih lica ne smiju biti izložena ozracenju , kao i prema medunarodnim standardima, u FBiH važe slijedeci limiti doza za uposlenike :

•    Efektivna doza : 20 mSv / god.
•    Ekvivalentna doza za ocno socivo : 150 mSv / god.
•    Ekvivalentna doza za kožu i ekstremitete: 500 mSv / god.

Rezultati ljekarskih pregleda lica izloženih jonizujucem zracenju koji su sadržani u ovom izvještaju pokazuju  nizak nivo izloženosti, što potvrduje da je cjelokupna zaštita lica izloženih jonizujucem zracenju tokom proteklih godina provedena adekvatno i kvalitetno.

Vrijednosti ambijentalne doze zračenja u BiH u proteklih 10 mjeseci

NEMA POVIŠENIH VRIJEDNOSTI !

Zavod za javno zdravstvo FBiH, Odjel – Centar za zaštitu od jonizirajućeg zračenja  redovno vrši mjerenja i istraživanja radioaktivnosti  s ciljem kontrole izloženosti jonizirajućem zračenju i radioaktivnom materijalu. Stanice za mjerenje jonizirajućeg zračenja u zraku su postavljene na 11 mjesta: Hadžići, Sarajevo, Bihać, Livno, Mostar, Tuzla, Banja Luka, Novi Grad, Višegrad, Bijeljina i Gacko.

Mjerenje jačine apsorbovane doze gama zračenja u zraku se obavlja etaloniranim uređajem koji može registrirati dnevne promjene od prirodnog zračenja, a osjetljiv je i na promjene koje mogu nastati vanrednim događajima koje registruje s obzirom na utvrđene interventne nivoe.

2008.                        Prosječna brzina    Prosječna ekvivalentna
doze (nSv/h)        doza (μSv/mjesec)

Jan/Siječanj                106                    79
Februar/Veljača           102                    71
Mart/Ožujak                111                    83
April/Travanj               110                    78
Maj/Svibanj                107                    80
Juni/Lipanj                  113                    82
Juli/Srpanj                  110                    83
Avgust/Kolovoz           112                    84
Septembar/Rujan        110                    80
Oktobar/Listopad        108                    82
November/Studeni
Decembar/Prosinac

Prosječna brzina doze- predstavlja srednju vrijednost polusatnih očitanja brzine  doze sa 11 mjernih tački na teritoriju Bosne i Hercegovine za dati mjesec.

Prosječna ekvivalentna doza- predstavlja srednju vrijednost očitanih vrijednosti mjesečnih ekvivalentnih doza sa 11 mjernih tački na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Gornja granica prosječne brzine doze odnosno prosječne ekvivalentne doze pri kojoj je potrebno preduzeti odgovarujeće mjere, je vrijednost koja je za 20% veća od srednjih vrijednosti za datu lokaciju.
U proteklom periodu utvrđeno je da ne postoji povišenje prosječne brzine doze odnosno prosječne ekvivalentne doze iznad utvrđene gornje granice na mjernim tačkama.

Ljekarska kontrola o primljenim dozama zračenja lica uposlenih na izvorima jonizirajućeg zračenja u FBiH za 2007. godinu

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine , u sklopu zakonski propisanih obaveza redovno vrši kontrolu o primljenim dozama zračenja lica uposlenih na izvorima jonizirajućeg zračenja u FBiH. Zdravstvena zaštita lica izloženih jonizirajućem zraĉenju u Federaciji BiH propisana je Zakonom o zaštiti od jonizirajućeg zračenja.

Jedna vrsta izlaganja jonizirajućem zraĉenju je i profesionalna ekspozicija. U Centru za zaštitu od zračenja Federalnog zavoda za javno zdravstvo vode se evidencije o ustanovama koje koriste izvore jonizirajućih zračenja, licima koja rade u zoni zračenja i dozama koje primaju. Evidentirane su 153 ustanove u kojima se koriste izvori zračenja a pregledano je 699 lica (57,2 %) koja su profesionalno angažirana u zoni jonizirajućeg zračenja.

Zdravstvena kontrola lica sastoji se od općeg ljekarskog pregleda, i analize biološkog materijala (krv i urin). Za kontrolu lica profesionalno izloženih izvorima jonizirajućeg zraĉenja (medicina, industrija i nauka) najsigurniji metod je kontrola sa personalnim dozimetrima.

Inače, za profesionalnu ekspoziciju postoji Pravilnik o granicama iznad kojih lica ne smiju biti izložena ozraĉenju, kao i međunarodni standardi, te u skladu s tim u FBiH važe utvrđeni limiti doza za uposlenike. U slučajevima prekoračenja, a to znači ako u toku jednog mjeseca vrijednost oĉitane doze prelazi 10% vrijednosti limita godišnje doze, provodi se određena procedura i preduzimaju se mjere kojima se minimalizira daljnje izlaganje uposlenika jonizirajućem zračenju.

Rezultati ljekarskih pregleda lica izloženih jonizirajućim zraĉenjima Centra za zaštitu od zračenja Federalnog zavoda za javno zdravstvo govore u prilog niskoj razini izloženosti jonizirajućem zračenju, što ukazuje da je zadovoljavajuća cjelokupna zaštita na radu lica koja su profesionalno angažirana na tim poslovima.

Kontrola izloženosti jonizirajućem zračenju

AMBIJENTALNA GAMA DOZA U GRANICAMA DOZVOLJENOG

Zavod za javno zdravstvo FBiH, odjel Centar za zaštitu od zračenja, redovno vrši, mjerenja i istraživanja radioaktivnosti  s ciljem kontrole izloženosti jonizirajućem zračenju ili radioaktivnom materijalu. U tom cilju, između ostalog, Centar  posjeduje sistem gama stanica za praćenje brzine ambijentalne gama doze u zraku, i rano upozoravanje u slučaju radiološkog akcidenta.

Gama stanice su razmještene na 10 lokacija teritorije Bosne i Hercegovine, pet u FBiH(Sarajevo, Bihać, Livno, Mostar i Tuzla) i pet u RS(Bijeljina, Banja Luka, Gacko, Višegrad i Novi Grad)
Jedan od dva servera za nadgledanje sistema se nalazi u prostorijama Centra za zaštitu od zračenja u Sarajevu, gdje se vrši redovno praćenje vrijednosti ambijentalne gama doze.

Vrijednosti prosječne brzine doze (nSv/h) i eksterne doze (µSv)
za  teritorij Bosne i Hercegovine iznose:

2007. Brzina doze 2007 nSv/h Eksterna doza 2007 μSv
januar/siječanj 111 83
februar/veljača 110 74
mart/ožujak 111 86
april/travanj 111 84
maj/svibanj 114 86
juni/lipanj 113 79

Prosječna vrijednost za brzinu doze u zraku se nalazi u granicama očekivanih vrijednosti na osnovu monitoringa brzine doze u zraku proteklih godina za teritorij Bosne i Hercegovine, i ne ukazuju da je postojala sumnja u vanredni događaj. Mjerene vrijednosti nisu prelazile 20% utvrđene srednje vrijednosti mjerenja iz prošlih godina.

Napomena:
Mjerenja se vrše na osnovu Zakona o zaštiti od jonizirajućih zračenja i radijacionoj sigurnosti ( Sl.n. FBiH, 15/99).

Radioaktivnost i okoliš

Zavod za javno zdravstvo FBiH u okviru projekta (BOH/7/002) i pod  pokroviteljstvom IAEA u periodu od 18.06. do 22.06.2007. će  organizirati  Prvu nacionalnu radionicu,  pod naslovom:

« Radioaktivni materijali prirodnog porijekla: Harmonizacija metoda za     monitoring okoliša» (Naturally occuring radioactive material (NORM): Harmonization of Environmantal Monitoring Methodologies).

Tokom trajanja radionice biće obrađene posebne tematske oblasti:

  1. Revizija prošlih i sadašnjih industrijskih aktivnosti u BiH koje proizvode otpad sa visokim sadržajem prirodne radioaktivnosti;
  2. Identifikacija lokacija sa povećanim sadržajem prirodne radioaktivnost u BiH za monitoring;
  3. Revizija prošlog i trenutnog stanja o sadržaju radona na otvorenim i zatvorenim prostorima u BiH i analiza potrebe uvođenja mapiranja teritorije na sadržaj radona
  4. Harmonizacija metoda mjerenja radona
  5. Revizija stanja o sadržaju osiromašenog urana u BiH
  6. Identifikacija lokacija osiromašenim uranom u BiH koje će biti dio monitoringa u okviru projekta
  7. Harmonizacija analitičkih procedura , sa uspostavljenim sistemom kontrole kvaliteta

Učesnici radionice će biti predstavnici institucija koje su učesnice projekta.

Predavanja iz navedenih tematskih oblasti će održati lokalni (Zavod za javno zdravstvo FBiH, Veterinarski fakultet Sarajevo i Prirodno matematički fakultet-Tuzla) i inostrani predavači (APAT-Italija, IAEA-Austrija i IJS-Slovenija).