SVJETSKI DAN VODA – ČISTA VODA ZA ZDRAVI SVIJET

Međunarodni Svjetski dan voda se obilježava svake godine 22. marta, kako bi se skrenula pažnja na važnost slatkih voda i podržalo upravljanje slatkovodnim resursima. Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda. Slatke vode je svega 2,5%, pri čemu podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%) Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za potrebe čovječanstva.

Ove godine, moto Svjetskog dana voda je „Čista voda za zdravi svijet“, sa posebnim naglaskom na zdravstvenu ispravnost vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode za piće godišnje umire prosječno 15 miliona ljudi. Procjenjuje se da oko 2,5 milijarde ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji, ali situacija nije zadovoljavajuća ni u evropskoj regiji, jer preko 100 miliona Evropljana nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće. Širenje bolesti koje se prenose vodom naročito je prisutno u Istočnoj Evropi, gdje 16% populacije nema vodu za piće u svom domu. Ovakvo stanje je najprisutnije u ruralnim područjima, gdje polovina stanovništva nema zdravstveno ispravnu vodu i sanitarne uređaje. U evropskoj regiji svaki dan umire 37 djece zbog dijareje izazvane korištenjem zdravstveno neispravne vode za piće.

Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a zbog očekivanog porasta broja stanovnika predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha vode za piće. Broj stanovnika na Zemlji se u posljednjih pedeset godina utrostručio, dok je količina vode za piće ostala ograničena. Povećana potrošnja vode je dovela do povećanja količine otpadnih voda, čije ispuštanje u rijeke i jezera dovodi do intenzivnog zagađenja. Zbog kontinuiranog zagađivanja površinskih voda, u budućnosti se očekuje smanjenje količina higijenski ispravne podzemne vode, koja se najčešće koristi za piće.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja  u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve  čiste vode za piće. Na području FBiH 73,2% stanovništva je priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja, koji je pod stalnim nadzorom i monitoringom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće obavlja se prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u ovlaštenim laboratorijama. Najveći broj neispravnih uzoraka vode za piće dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih vodoopskrbnih objekata (bunari, cisterne,čatrnje, nekaptirani izvori), u kojima se voda neredovno ili nikako ne kontroliše. U individualnim vodoopskrbnim objektima često se ne vrši ni hlorinacija vode. Najčešći uzroci hemijske neispravnosti su povišen sadržaj teških metala, amonijaka i nitrata, a mikrobiološke povišen broj ukupnih bakterija.Otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pažnje, što predstavlja značajan epidemiološki rizik, naročito u ljetnim mjesecima. Biološko-hemijsko prečiščavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečiščavaju u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum).

Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti koje se prenose vodom. Ovaj obavezujući međudržavni dogovor zemalja evropske regije, proizišao je iz potrebe isticanja intersektoralnog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodnih resursa, što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja. Protokol je donesen i usvojen 1999. godine na Trećoj ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju u Londonu. Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u Ženevi, osnovali su i posebno nezavisno tijelo – Odbor za praćenje poštivanja zakonitosti pri Gospodarstvenoj komisiji za Evropu (UNECE) i pod pokroviteljstvom Ureda za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj odbor osnovan je za nadzor i osiguranje praćenja poštivanja zakonitosti provedbe Protokola o vodi i zdravlju. Na ovaj način će se osigurati pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, kao temeljnom ljudskom pravu u evropskoj regiji, koja obuhvaća 54 zemlje. Iako se provedba Protokola o vodi i zdravlju u našoj zemlji tek očekuje, većina njegovih odredbi i ciljeva već je ustaljena dugotrajnom praksom.

U očuvanju količine i kvaliteta naših voda može učestvovati svaki pojedinac. Nije dovoljno samo smanjiti potrošnju vode, već je važno očuvati i kvalitet. Ukoliko poštujemo jednostavna uputstava, očuvat ćemo našu vodu čistom (npr. koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata, ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudoper ili WC, ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju, ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće, smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom itd.).

Jablaničko i Ramsko jezero – Voda nije kontaminirana

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine proveo je postupak analize voda iz Jablaničkog i Ramskog jezera na eventualnu prisutnost teških metalai radionuklida. Nakon provedenih mjerenja Laboratorije za zdravstvenu ekologiju i Centra za zaštitu od zračenja, prema dobivenim vrijednostima isključuje se sumnja na kontaminaciju voda teškim metalima i radionuklidima. Prema vrijednostima koje su utvrđene u “Uredbi o opasnim materijama u vodi” (Službene novine FBiH,broj 18/98), vode Jablaničkog i Ramskog jezera  pripadaju I klasi površinskih voda.

Svjetski dan voda, 22.03.2009.

Zajedničke vode – zajedničke mogućnosti

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. Obilježavanje ovog dana određeno je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine. Svjetski dan voda je prvi put obilježen 1993. godine, a s vremenom je značaj ovog praznika rastao. Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode za piće, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi.

Zbog nedostatka vode 2,5 milijarde ljudi u svijetu živi bez osnovnih sanitarnih uslova. Bolesti uzrokovane zagađenom vodom za piće i lošim sanitarnim uslovima, svake godine u svijetu odnesu oko 2,5 miliona života.
Iako je tri četvrtine površine na Zemlji prekriveno vodom, voda za piće čini 2,5% od ukupne količine vode.  Od toga, skoro 80% se nalazi zaleđeno na polovima i ostalim zaleđenim površinama (glečeri). Prema ovim podacima, svega 0,5% vode na Planeti se može koristiti za piće.

Ove godine, tema Svjetskog dana voda je „Zajedničke vode – zajedničke mogućnosti“, sa posebnim fokusom na vode koje prelaze državne granice. Od svih riječnih bazena i jezera na svijetu, njih 263 ulaze u kategoriju prekograničnih, sa teritorijom koja obuhvata 145 zemalja i skoro pola Zemljine površine. Evropa je kontinent prekograničnih vodnih resursa, pri čemu neke zemlje primaju više od 50% svoje vode iz susjednih zemalja.

Vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine). Rijeka Sava je veliki tranzitni vodotok za Bosnu i Hercegovinu, koji dotiče iz Slovenije i Hrvatske, drenira veći dio teritorije zemlje i nastavlja teči prema ušću u Dunav. Rijeka Drina dotiče u Bosnu i Hercegovinu iz Crne Gore, dok jedan dio voda sa naše teritorije otiče podzemnim putem u rijeku Cetinu u Hrvatskoj. Pet većih površinskih tokova izvire u Bosni i Hercegovini (Una, Vrbas, Bosna, Neretva i Trebišnjica). Zbog svog geografskog položaja na vododjelnici između Crnomorskog i Jadranskog sliva, Bosna i Hercegovina predstavlja izrazito „uzvodnu“ zemlju u odnosu na svoje susjede, Hrvatsku i Srbiju, a takođe i za Rumuniju i Bugarsku.

Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroženi, ne samo zbog prekomjernog korištenja i neodgovarajućeg upravljanja, nego i zbog povećanog zagađenja okoline. Povećanje potrošnje vode zbog većeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije, dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme. Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu ravnotežu, što dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode. Zagađenjem površinskih voda smanjuju se i količine higijenski ispravne podzemne vode, koja se najčešće koristi za piće.

U situaciji kada svaka zemlja nastoji zadovoljiti svoje potrebe za vodom iz ograničenih vodnih resursa, mnogi predviđaju budućnost ispunjenu sukobima. Međutim, istorija pokazuje da je saradnja, a ne sukobi, najčešći odgovor na vodogospodarska prekogranična pitanja. Tokom proteklih 60 godina, bilo je više od 300 međunarodnih sporazuma vezanih za korištenje prekograničnih voda i samo 37 prijavljenih slučajeva sukoba između država u vezi sa vodom.

Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (1992.) pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursima, koji služi potrebama  prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega  ljudskog zdravlja.

U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija, neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i međunarodnu saradnju.

Borba protiv nedostatka vode

U savremenom svijetu voda postaje sve značajniji resurs. Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja. Broj stanovnika na našoj planeti ubrzano se povećava, potrebe za vodom još i brže, a njena količina se ne mijenja. Do 2025. godine, dvije trećine čovječanstva će osjetiti ozbiljan nedostatak vode. Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je aktivnostima vezanim za sprječavanje nedostatka vode, jer voda je prirodno bogatstvo od kojeg zavisi cjelokupan živi svijet. Inicijativa za međunarodno obilježavanje Dana voda, pokrenuta je 1992. godine u Rio de Ženeiru za vrijeme održavanja UN-ove Konferencije o okolišu i razvoju (UNCD). Usvojivši Rezoluciju, Generalna Skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 22. mart  Svjetskim danom voda, koji se  obilježava svake godine u isto vrijeme. Sa ovim danom UN želi da podsjeti na važnost zaštite vode i na nedostatak vode za piće u mnogim zemljama svijeta.

Voda čini 71% površine planete Zemlje, a od toga 96,5% otpada na morsku vodu. Samo 3,5% je slatka voda, koja se najvećim dijelom pojavljuje kao led na polovima, u glečerima ili u zamrznutom tlu. Kao voda za piće na raspolaganju je svega 0,3% vode na Zemlji. Već danas, 1,1 milijarda ljudi nema mogućnosti pristupa čistoj vodi za piće, 2,5 milijardi nema obezbijeđene elementarne sanitarne uslove, a više od 5 miliona ljudi godišnje umire od bolesti uzrokovanih zagađenom vodom.Tri glavna zagađivača vode su naselja, industrija i sintetička sredstva. Rijeke se koriste kao recipijenti za industrijske i kanalizacione otpadne vode, mijenja se njihov tok, voda se crpi za navodnjavanje. Sve to dovodi do promjena u kvalitetu i količini vode, što u budućnosti može imati direktan uticaj na kvalitet života cjelokupnog stanovništva. Problem ograničenih vodnih resursa postaje svakim danom izvor napetosti i žestoke konkurencije među narodima. Umjesto toga, zajedničko upravljanje svjetskim vodnim resursima moglo bi biti pokretač saradnje među ljudima i državama. Zajednička odgovornost je jedan dobar moto, jer ako se radi o budućnosti naše planete, svi smo mi zajedno odgovorni – kao svjetsko društvo. Dok političke institucije imaju zajednički zadatak da naprave odgovarajuće pretpostavke za održivi razvoj, zadatak obrazovnih institucija je da izgrađuje svijest o odgovornom postupanju sa prirodnim resursima na Zemlji.

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata vodama, ali ni ti resursi nisu neiscrpni. Rijeke i jezera se zagađuju tečnim otpadnim vodama koje se u njih ispuštaju uglavnom bez ikakvog prečiščavanja. Naročito su ugrožene rijeka Bosna i njene pritoke, čija korita često služe i kao deponije otpada. Poseban problem predstavlja zagađivanje  podzemnih voda koje su glavni i najkvalitetniji izvor vode za piće. U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj neuređenih deponija. Na području Federacije BiH postoje samo dvije deponije koje zadovoljavaju sanitarne zahtjeve (Sarajevo i  Mostar). Svaki otpad prije ili kasnije dospijeva do podzemnih voda, tako da bi i naša zemlja u budućnosti mogla osjetiti posljedice ove nebrige za otpad, jer on trajno uništava vodne zalihe. Vodu  je moguće zaštititi od zagađenja izgradnjom većeg broja sanitarnih deponija i sprječavanjem zagađivanja rijeka i jezera, korištenjem mehaničko-hemijsko-bioloških prečiščivača tečnih otpadnih materija.

na kraju, budući da male stvari pokreću svijet, svako od nas može dati svoj doprinos u očuvanju vodnih resursa. Dovoljno će biti da dobro zatvorimo slavinu u kuhinji ili kupaonici. Ako iz slavine ističu samo dvije kapi vode u jednoj sekundi, godišnje će biti neupotrijebljeno ili bačeno oko 6 hiljada litara najdragocjenije tekućine na Zemlji.