Obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja

Sa osnovnim ciljem promoviranja oralnog zdravlja i poboljšanje kvalitete zdravlja usta i zuba u zemljama članicama, Svjetska stomatološka federacija (Federation dentaire internationale-FDI) je 2007. godine proglasila 12. septembar za Svjetski dan oralnog zdravlja.

Tokom 2010. godine, tim stručnjaka sa Stomatološkog fakulteta je pokrenuo inicijativu obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine  pod motom: “DOBRO ORALNO ZDRAVLJE ZA VAŠE DOBRO“.  U ovu svrhu je planiran niz aktivnosti koje uključuju informativne, edukativne i promotivne akcije s ciljem informiranja šire javnosti o značaju oralnog zdravlja, njegove uloge u okviru općeg zdravlja i njegova utjecaja na kvalitetu života.

Aktivnostima za obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja pridružili su se i Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo FBiH, Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Sarajevo i Komora liječnika-doktora stomatologije FBiH.

Osnovni ciljevi obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine su:
•    Ukazivanje na značaj oralnog zdravlja kao važne komponente općeg zdravlja.
•    Informiranje stanovništva o metodama za sprečavanje nastanka oralnih bolesti
•    Mobiliziranje različitih segmenata društva za davanje doprinosa promoviranju zdravlja usta i zuba.

Generalni sponzor obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine je Bosnalijek.

Obilježavanje Svjetske sedmice dojenja 2010. godine

“Dojenje – samo deset koraka! Način koji je prijateljski za bebe“

U svijetu se svake godine, u skladu s globalnom strategijom SZO/UNICEFa o  unaprijeđenju dojenčke ishrane, podržanom i od strane Federalnog Ministarstva zdravstva, od 1-7 avgusta, s ciljem zaštite, podrške, promocije dojenja, obilježava Svjetska sedmica dojenja.

Tema Sedmice dojenja 2010. godine je  “Dojenje – samo deset koraka! Način koji je prijateljski za bebe“,  a ciljevi su da se:
-    privuče pažnja na ulogu koju ima „Deset koraka do uspješnog dojenja“ u porastu stopa dojenja;
-    zanove aktivnosti zdravstvenih sistema, davaoca zdravstvenih usluga i lokalnih zajednica koje će promovirati dojenje da bude lak izbor za žene;
-    informira stanovništvo o rizicima vještačke ishrane i ulozi dojenja u dječijem razvoju i zdravlju, kao i u zdravlju majki;
-    omogući majkama da unutar sistema zdravstvene zaštite, a i dalje, dobiju potpunu podršku za dojenje.

U akcionom kitu za obilježavanje Sedmice dojenja, koje je pripremila Svjetska aliansa za dojenje/World Alliance for Breastfeeding – WABA-e, se za zdravstveni sistem i radnike, predlaže niz aktivnosti vezanih za svaki od deset koraka do uspješnog dojenja. Ove aktivnosti uključuju: posjete zdravstvenim ustanovama za majke i djecu i podrška da se donese politika koja pokriva „deset koraka“; distribuiranje novih materijala o „bolnicama prijateljima djece“; obavljanje obuka i treninga o dojenju  za osoblje zdravstvenih ustanova za brigu o majkama i djeci;  organiziranje radionica o dojenju za trudnice, dojilje i očeve u ustanovama; podsticanje osoblja bolnica da kontinuirano obučava majke kako da doje, da se kontinuirano educira o značaju isključivog dojenja, prakticiranja zajedničkog boravka majke s djetetom (rooming-in), dojenja „na zahtijev“, opasnosti duda-varalica i ishrane na flašicu po dojenje; podsticanje saradnje osoblja ustanova za brigu o majkama i djeci sa osobljem ustanova primarne zdravstvene zaštite, kao i saradnje sa lokalnom zajednicom i davanje podrške za formiranje grupa za podršku „majka  – majci“.

DESET KORAKA PREMA USPJEŠNOM DOJENJU

Svaka ustanova koja pruža usluge porodiljama i brine za novorođenčad treba:

1. Imati pisana pravila o dojenju koja se rutinski dostavljaju cjelokupnom zdravstvenom osoblju.
2. Podučiti svo zdravstveno osoblje vještinama potrebnim za primjenu tih pravila.
3. Informirati sve trudnice o dobrobitima dojenja i kako se doji.
4. Pomoći  majkama  da  počnu  dojiti unutar  pola  sata po rođenju djeteta.
5. Pokazati majkama kako se doji i kako da sačuvaju izlučivanje mlijeka čak i ako su odvojene od svoje dojenčadi.
6. Ne davati dojenčetu nikakvu drugu hranu ili piće već samo majčino  mlijeko, osim ako to nije medicinski uvjetovano.
7. Prakticirati “rooming-in” – omogućiti majkama i djeci da budu zajedno 24 sata dnevno.
8. Poticati majke da doje “na zahtjev” dojenčeta.
9. Ne davati nikakve umjetne dudice ni dude varalice djeci koja doje.
10. Poticati osnivanje grupa za podršku dojenju i uputiti majke na njih pri njihovom izlasku iz porodilišta, odnosno bolnice.

Svjetski dan bez duhanskog dima

31.maj/svibanj

DUHAN-MARKETING-ŽENE

Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. maja obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima, ukazujući na zdravstvene rizike koji su povezani sa pušenjem i zalažući se za smanjenje konzumacije duhanskih proizvoda, i koji su drugi uzrok smrtnosti na globalnom nivou (iza hipertenzije) a odgovorni su za ubistvo jedne od deset odraslih osoba u svijetu.

Kontrola epidemije pušenja među ženama predstavlja značajan dio svake sveobuhvatne strategije za kontrolu pušenja. Svjetski dan bez duhanskog dima 2010. treba posebno da privuče pažnju na štetne efekte marketinga duhanskih proizvoda na žene i djevojke. Takođe bi trebalo da naglasi potrebu da skoro 170 potpisnika Okvirne konvencije SZO o kontroli pušenja potpuno zabrani reklamiranje duhanskih proizvoda, kao i promociju i sponzorstvo u skladu sa zakonskim principima.. Okvirna konvencija SZO, koja je stupila na snagu 2005. a koju su prihvatile i OUN i EU i mnoge druge međunarodne organizacije i institucije, između ostalog, izražava zabrinutost  «zbog povećanja pušenja i drugih oblika konzumiranja duhana među ženama i mladim djevojkama širom svijeta».

Od 1 milijarde pušača  u svijetu žene čine oko 20%.  Međutim, ovaj broj sve više raste. Stope pušenja kod muškaraca su se zaustavile, dok kod žena one i dalje rastu. Žene su sada glavni cilj duhanske industrije jer među njima treba regrutovati nove korisnike koji će zamijeniti skoro polovinu sadašnjih pušača koji će umrijeti prije vremena zbog bolesti izazvanih pušenjem.

Specijalno zabrinjavajući je porast broja pušača među djevojkama. Novi izvještaj SZO, Žene i zdravlje: «današnje iskustvo, sutrašnji programi, pokazuje da reklamiranje duhanskih proizvoda sve više za cilj ima djevojke/djevojčice. Podaci iz 151 zemlje pokazuju da oko 7% adolescentkinja puši cigarete, dok je taj procenat kod muških adolescenata 12% U nekim zemljama je taj broj skoro izjednačen».

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bez duhanskog dima je pol/gender i pušenje, sa naglaskom na marketing koji je usmjeren na žene. SZO će iskoristiti ovaj dan da pažnju privuče na štetne efekte koje reklamiranje duhana i cigareta ima za žene i djevojke.

U Federaciji BiH, slično drugim zemljama u istočnom dijelu Evropskog regiona SZO, pušenje predstavlja jedan od vodećih javno zdravstvenih problema. U odnosu na prevalencu pušenja, rezultati skorije urađenih istraživanja u Federaciji BiH pokazuju da ima 37.6 % stalnih pušača u starosnoj grupi 18-65 godina, od čega 29.7% žena i 49.2 % muškaraca.

Osim toga,da je pušenje zajedno sa drugim ovisnostima među školskom djecom i mladima jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Federaciji BiH, može se vidjeti iz brojnih istraživanja, po kojima je evidentirano oko 14 % trenutnih pušača, od čega 11 % djevojčica i oko 17% dječaka.

Svjetski dan zdravlja, 07.04.2010. – Urbanizacija i zdravlje

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 07.april/travanj obilježava se u svim zemljama-članicama Svjetske zdravstvene organizacije na temu «URBANIZACIJA I ZDRAVLJE»

Preko 3 milijarde ljudi živi u gradovima. Prvi put u povijesti, 2007. godine, svjetska populacija koja živi u gradovima je veća od ostatka populacije, a taj broj i dalje raste. Do 2030. šest od 10 ljudi na svijetu biće gradski stanovnici, a do 2050. taj broj će se popeti na 7 od 10 stanovnika.U narednih 30 godina, skoro sav rast populacije odvijaće se u urbanim područjima. Urbanizacija je u punom zamahu. A to ima svoju visoku cijenu, prije svega, po javno zdravlje.

Tema «Urbanizacija i zdravlje» je ove godine izabrana za Svjetski dan zdravlja upravo zbog problematiziranja i priznavanja efekata koje urbanizacija ima na  javno zdravlje, u globalnom i individualnom smislu. Urbanizacija je povezana sa mnogim zdravstvenim problemima koji se odnose na vodu, okoliš, nasilje i povrede, nezarazne bolesti i njihove faktore rizika, kao što je pušenje, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, kao i rizici koji su povezani sa pojavom nekih drugih  bolesti i epidemija. Gradovi postaju sve više prenapućeni stanovništvom, otežan je saobraćaj, prenatrpane  i teško prometne komunikacije, velika količina izduvnih otrovnih gasova, sve uže pješačke zone, povećana buka, otpad  i niz drugih pratećih komplikacija i problema urbanizacije.To podrazumijeva i povećano nasilje, saobraćajne nesreće i posebno stres kao sastavni dio takvog urbanog života i faktor rizika za nastanak niza oboljenja – mentalnih, kardiovaskularnih, diabetesa, karcinoma, pretilosti itd. itd..

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije urbanizacija predstavlja izazov iz više razloga. Prije svega, glavni okidači, ili socijalne determinante zdravlja u urbanim sredinama nalaze se  izvan zdravstvenog sistema i obuhvataju fizičku infrastrukturu, dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga, lokalnu upravu, distribuciju prihoda itd.

Kampanja  uz moto «1000 gradova, 1000 života» će se organizirati širom svijeta u periodu od 7-11.4. 2010.

Globalni ciljevi kampanje su:

• 1000 gradova: otvoriti javne prostore zdravlju, bilo da su to aktivnosti u parkovima, ulicama i trgovima, uredima, kampanje čišćenja ili zatvaranje dijelova ulice za motorizovana vozila.
• Gradovi se pozivaju da otvore dio svojih ulica građanima zatvarajući ih za motorna vozila i ponudivši gradjanima novi prostor za fizičke aktivnosti, rekreaciju, kontrolu zdravlja, zdravu lokalnu hranu ili posjete lokalnim atrakcijama.

Bilten br. 22

SVJETSKI DAN VODA – ČISTA VODA ZA ZDRAVI SVIJET

Međunarodni Svjetski dan voda se obilježava svake godine 22. marta, kako bi se skrenula pažnja na važnost slatkih voda i podržalo upravljanje slatkovodnim resursima. Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda. Slatke vode je svega 2,5%, pri čemu podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%) Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za potrebe čovječanstva.

Ove godine, moto Svjetskog dana voda je „Čista voda za zdravi svijet“, sa posebnim naglaskom na zdravstvenu ispravnost vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode za piće godišnje umire prosječno 15 miliona ljudi. Procjenjuje se da oko 2,5 milijarde ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji, ali situacija nije zadovoljavajuća ni u evropskoj regiji, jer preko 100 miliona Evropljana nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće. Širenje bolesti koje se prenose vodom naročito je prisutno u Istočnoj Evropi, gdje 16% populacije nema vodu za piće u svom domu. Ovakvo stanje je najprisutnije u ruralnim područjima, gdje polovina stanovništva nema zdravstveno ispravnu vodu i sanitarne uređaje. U evropskoj regiji svaki dan umire 37 djece zbog dijareje izazvane korištenjem zdravstveno neispravne vode za piće.

Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a zbog očekivanog porasta broja stanovnika predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha vode za piće. Broj stanovnika na Zemlji se u posljednjih pedeset godina utrostručio, dok je količina vode za piće ostala ograničena. Povećana potrošnja vode je dovela do povećanja količine otpadnih voda, čije ispuštanje u rijeke i jezera dovodi do intenzivnog zagađenja. Zbog kontinuiranog zagađivanja površinskih voda, u budućnosti se očekuje smanjenje količina higijenski ispravne podzemne vode, koja se najčešće koristi za piće.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja  u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve  čiste vode za piće. Na području FBiH 73,2% stanovništva je priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja, koji je pod stalnim nadzorom i monitoringom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće obavlja se prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u ovlaštenim laboratorijama. Najveći broj neispravnih uzoraka vode za piće dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih vodoopskrbnih objekata (bunari, cisterne,čatrnje, nekaptirani izvori), u kojima se voda neredovno ili nikako ne kontroliše. U individualnim vodoopskrbnim objektima često se ne vrši ni hlorinacija vode. Najčešći uzroci hemijske neispravnosti su povišen sadržaj teških metala, amonijaka i nitrata, a mikrobiološke povišen broj ukupnih bakterija.Otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pažnje, što predstavlja značajan epidemiološki rizik, naročito u ljetnim mjesecima. Biološko-hemijsko prečiščavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečiščavaju u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum).

Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti koje se prenose vodom. Ovaj obavezujući međudržavni dogovor zemalja evropske regije, proizišao je iz potrebe isticanja intersektoralnog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodnih resursa, što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja. Protokol je donesen i usvojen 1999. godine na Trećoj ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju u Londonu. Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u Ženevi, osnovali su i posebno nezavisno tijelo – Odbor za praćenje poštivanja zakonitosti pri Gospodarstvenoj komisiji za Evropu (UNECE) i pod pokroviteljstvom Ureda za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj odbor osnovan je za nadzor i osiguranje praćenja poštivanja zakonitosti provedbe Protokola o vodi i zdravlju. Na ovaj način će se osigurati pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, kao temeljnom ljudskom pravu u evropskoj regiji, koja obuhvaća 54 zemlje. Iako se provedba Protokola o vodi i zdravlju u našoj zemlji tek očekuje, većina njegovih odredbi i ciljeva već je ustaljena dugotrajnom praksom.

U očuvanju količine i kvaliteta naših voda može učestvovati svaki pojedinac. Nije dovoljno samo smanjiti potrošnju vode, već je važno očuvati i kvalitet. Ukoliko poštujemo jednostavna uputstava, očuvat ćemo našu vodu čistom (npr. koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata, ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudoper ili WC, ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju, ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće, smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom itd.).

Svjetski dan borbe protiv raka

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine u svijetu  od raka oboli više od 12 miliona ljudi, a 7,6 miliona umre od ove opake bolesti.

Više od dvije trećine malignih bolesti nastaje pod utjecajem faktora koji su rezultat savremenog života, što je i razlog da su ove bolesti u porastu u razvijenim zemljama.

U Federaciji Bosne i Hercegovine ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (bez raka kože) u 2008. je iznosio 3.813 (2.035 muškarca i 1.778 žena). Stopa obolijevanja je iznosila 163,8/100.000 (178,3/100.000 za muškarce i 149,3/100.000 za žene).

Među vodećim uzrocima smrti tokom 2008. godine, odmah poslije oboljenja cirkulatornog sistema, su neoplazme ( 19,1%), pa su skoro tri četvrtine svih uzroka smrti iz ove dvije grupe. Navedena oboljenja su posebno povezana sa visokom prevalencom faktora rizika (pušenje, gojaznost, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, itd)

Mortalitet od malignih neoplazmi

Pet vodećih uzroka smrti od malignih neoplazmi 2008. isti su kao i prethodnih godina: maligne neoplazme bronha i pluća sa 25,1%, maligne neoplazme želuca (8,4%), te maligne neoplazme jetre i intrahepatalnih žučnih vodova (6,9%). (Tabela 3)

Tabela 3: Vodeće maligne neoplazme kao uzroci smrti  u FBiH 2007. i 2008. (po oboljenjima)

Vodeće maligne neoplazme, kao uzroci smrti muškaraca su maligne neoplazme bronha i pluća sa 33,3%; slijede maligne neoplazme želuca (8,6%), te jetre i intrahepatalnih žučnih vodova (6,2%). U odnosu na prethodne godine, među vodećim se pojavljuju maligna neoplazma prostate i maligna neoplazma mozga.

Kod žena, vodeći uzrok smrti od malignih neoplazmi su maligne neoplazme dojke sa 13,2%, maligne neoplazme bronha i pluća (13,1%), te probavnih organa. Kao i kod muškaraca, u mortalitetu žena od malignih neoplazmi, među vodećim se pojavljuje maligna neoplazma mozga sa 4,5%.

U toku 2008. od malignih neoplazmi limfoidnog tkiva i hematopoetskih organa (C81-C96), u koje spadaju leukemije, umrlo je 187 lica, što je za 11,8% više nego 2007.

(Iz Izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH, 2008. godine)

Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti

14. novembar/studeni

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije(SZO)  u svijetu je oko 180 miliona ljudi oboljelo od šećerne bolesti (dijabetesa). Ukoliko se ne poduzmu značajni koraci prvenstveno u prevenciji, a potom i liječenju, te sprečavanju komplikacija dijabetesa, procjenjuje se da će se taj broj udvostručiti do 2030. godine

U Federaciji BiH, kao i u mnogim drugim zemljama, posljednjih godina raste broj oboljelih. Prema podacima ambulantno-polikliničkog morbiditeta u 2008. godini prevalenca dijabetesa je iznosila 1,9%, što je vjerovatno podcijenjeno, pa je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u pripremi ponovnog uvođenja registra.

Šećerna bolest predstavlja jedan od faktora rizika za razvoj niza bolesti cirkulatornog sistema, a zbog niza komplikacija kao što su sljepilo, amputacija ekstremiteta, srčani infarkt, moždani udar itd. značajno smanjuje kvalitet života oboljelih.

Zbog svega navedenog, šećerna bolest ima veliki javno zdravstveni značaj. Stoga će Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u saradnji sa Udruženjem dijabetičara Kantona Sarajevo i nevladinom organizacijom «Partnerstvo za javno zdravlje», učestvovati u obilježavanju ovog značajnog datuma, za koju priliku će se organizovati predavanja, vršiće se kontrola šećera u krvi na za to predviđenim punktovima, podjela edukativnih materijala o prevenciji i tretmanu šećerne bolesti itd.

Svjetski dan zaštite životne sredine 05. juni/lipanj 2009.

UJEDINIMO SE U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se svake godine 5. juna/lipnja u više od 100 zemalja. Ove godine obilježava se pod sloganom „Ujedinimo se u borbi protiv klimatskih promjena“, s ciljem da uputi najširu javnost na problem koji je od najvećeg značaja za globalno zdravlje.

Smatra se da će pitanje klimatskih promjena biti dominantan problem u 21. vijeku. Promjene će se očitovati u povećanju količine padavina, povećanju intenziteta i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava, podizanju nivoa mora, smanjenju zaliha pitke vode, povećanju površina pustinja, povećanju opasnosti od zaraznih bolesti, izumiranju niza bioloških vrsta itd.

Globalna temperatura je u posljednjih 100 godina porasla za 0.70C, a u Evropi za 10C. Projekcije pokazuju da bi porast globalne prosječne godišnje temperature mogao iznositi 1.4-5.80C u idućih 100 godina, a 2.0-6.30C u Evropi. Količina padavina u sjevernoj Evropi je porasla za 10-40% u posljednjih 100 godina, a smanjila se u južnoj Evropi. Procjenjuje se da će do kraja ovog stoljeća hladne zime gotovo potpuno nestati, a izuzetno topla ljeta će biti sve učestalija.

Posljednje izvješće Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) ponovno je potvrdilo da čovjek ima velik uticaj na promjenu klime. Klima Zemlje stalno se mijenja usljed djelovanja različitih fizičkih i hemijskih faktora. U posljednjih 100 godina ljudske aktivnosti su se jako intenzivirale, što je imalo direktnog uticaja na klimu. Prilikom izgaranja fosilnih goriva dolazi do emisije ugljičnog dioksida. Njega koriste biljke u procesu fotosinteze, ali je njegovo uklanjanje iz atmosfere smanjeno zbog povećane sječe šuma, koje su najznačajniji potrošač ugljičnog dioksida. Uz povećanje koncentracije prirodnih stakleničkih plinova (ugljični dioksid, metan, azotni dioksid, troposferski ozon i vodena para), pojavili su se i umjetni staklenički plinovi koje je stvorio čovjek – hidrofluorougljici, perfluorougljici i sumporni heksafluorid. Povećana koncentracija stakleničkih plinova uzrokuje povećanu apsorpciju topline u atmosferi, što dovodi do promjena temperature zraka, količine padavina i ostalih klimatoloških elemenata.

Smanjeno snabdijevanje higijenski ispravnom hranom i vodom, ponovno širenje nekih zaraznih bolesti i nove bolesti koje su povezane sa promjenama u ekosistemu, direktno su povezane sa globalnim otopljenjem i nose rizike po zdravlje. Klima i vrijeme već imaju veliki uticaj na zdravlje: smrtni slučajevi izazvani toplotnim udarima i poplavama, bolesti koje se šire putem vode ili insekata, pothranjenost usljed nedostatka hrane u sušnim predjelima itd. Zagađena voda i njeno konzumiranje povećava broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti, koje svake godine u svijetu usmrte oko 1.8 miliona ljudi. Najteže je pogođena siromašna populacija.

Uticaj klimatskih promjena na zdravlje će biti teško zaustaviti u narednim godinama, ali mnogi učinci se mogu izbjeći ili kontrolirati. Zdravstveni sektor ima važnu ulogu u uspostavi preventivnih mjera i informiranju javnosti. Primjeri adaptacijskih mjera uključuju razvoj akcionih planova vezanih za uticaj ekstremnih vrućina na zdravlje, dobro organiziranu hitnu medicinsku službu, unaprijeđenje sistema praćenja bolesti koje su od posebnog interesa za klimatske promjene, te akcije povećanja dostupnosti važnih činioca zdravlja (higijenski ispravna voda i hrana). Evropski regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije pripremio je niz opcija u svrhu prevencije, pripremljenosti i djelovanja na zdravstvene posljedice uvjetovane klimatskim promjenama.

U cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova sve zemlje treba da povećaju korištenje alternativnih izvora energije (npr. solarna energija, snaga vode i vjetra) i primjenu goriva sa manje ugljika. Neophodno je i donošenje mjera u industrijskim procesima, poljoprivredi, prometu (npr. korištenje automobila koji troše manje goriva) i šumarstvu (pošumljavanje).

Glavna okosnica globalnog odgovora svjetske politike na izazov klimatskih promjena je Protokol iz Kyota, koji je donesen 1997. godine a 16. februara 2005. stupio na snagu. Industrijske zemlje se ovim protokolom obavezuju da u periodu od 2008. do 2012. godine smanje svoje emisije stakleničkih plinova u prosjeku za 5.2%  u odnosu na referentnu 1990. godinu.

Bosna i Hercegovina je ratificirala Kyoto protokol 16. aprila 2007., dok je isti protokol stupio na snagu 15. jula 2007. godine. U cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova, Kyoto protokol uvodi mehanizam zajedničke implementacije, mehanizam čistog razvoja (CDM) i mehanizam trgovine emisijama. Zemlje u razvoju (među koje se se ubraja i Bosna i Hercegovina) mogu učestvovati u mehanizmu čistog razvoja – CDM. Nažalost, naša zemlja ne ispunjava sve uslove za učešće u CDM projektima.

Smanjenju posljedica klimatskih promjena na zdravlje može doprinijeti i odgovornost pojedinaca  (npr. štednjom energije i energenata, upotrebom dobre toplinske izolacije i sl). Povećano korištenje bicikala i javnog prevoza u razvijenim zemljama smanjit će emisije stakleničkih plinova. Na taj način će se unaprijediti kvalitet zraka i smanjiti učestalost oboljenja dišnog sistema. Povećanje fizičke akrivnosti vožnjom bicikla i hodanjem može uticati na smanjenje problema gojaznosti i bolesti vezanih uz prekomjernu težinu. Što se ove mjere prije poduzmu, bit će i veći njihov uticaj na javno zdravlje.

31. maj/svibanj 2009. – Svjetski dan borbe protiv pušenja

POKAŽIMO ISTINU-SLIKOVNIM UPOZORENJIMA SPASIMO ŽIVOTE

Pušenje je vodeći preventabilni uzrok smrti. Više od pet miliona ljudi svake godine umre uslijed posljedica pušenja – više nego od HIV/AIDSa, malarije i TBC zajedno. To je jedini legalan proizvod koji ubija kada se koristi u skladu sa namjerom proizvođača. Skoro polovina svih pušača će umrijeti od bolesti koje su povezane sa duhanskim proizvodom. Dim iz tuđe ruke (pasivno pušenje), takodjer, šteti svima koji su mu izloženi.

Slično drugim zemljama u cetralnoj i istočnoj Europi, i u Federaciji BiH pušenje predstavlja jedan od značajnijih javno zdravstvenih izazova.  Po podacima redovne zdravstveno statističke evidencije Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH bilježi se trend uvećanja oboljevanja od bolesti i stanja direktno povezanih sa štetnim efektima duhana, kao što su bolesti srca i krvnih sudova, obstruktivna oboljenja respiratornog sistema, maligne neoplazme bronha i pluća, itd.

Sve više i više zemalja pokušava obuzdati ovu epidemiju zahtijevajući da se na pakovanjima duhanskih proizvoda grafički prikažu opasnosti duhana, što je inicirala i Okvirna konvencija SZO za kontrolu duhana. Dakle, slikovna zdravstvena upozorenja, su tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bez pušenja. Upozorenja na pakovanju cigareta spadaju medju najjače sredstvo odbrane protiv globalne epidemije pušenja.

Duhanske kompanije troše svake godine milione dolara kako bi nove korisnike pretvorile u ovisnike, a spriječile sadašnje pušače da prekinu. Kroz reklame i promotivne kampanje, uključujući korišćenje brižljivo dizajniranih pakovanja, duhanska industrija nastavlja da skreće pažnju sa smrtonosnih posljedica svojih proizvoda. Efikasna zdravstvena upozorenja, naročito ona koja sadrže slike, dokazano je da motiviraju korisnike da prestanu s pušenjem i da smanjuju privlačnost pušenja za sve one koji još nisu postali ovisnici

U veljači ove godine na svojoj 38. sjednici Povjerenstvo za vanjske poslove Zastupničkog doma Parlamentarne skupćine Bosne i Hercegovine dalo je pozitivno mišljenje Zastupničkom domu o ratifikaciji Okvirne konvencije o kontroli duhana. Također, na svojoj 54. sjednici, od 17. ožujka 2009. godine Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana.Ove odluke su veoma značajne za  dalju pravnu regulativu i kontrolu  širenja  ove zdravstvene pošasti u našoj zemlji.

Konvencija je dokument kojim se želi zaštiti javno zdravlje od posljedica koje nastaju upotrebom duhanskih proizvoda. Sve zemlje, potpisnice, se obvezuju da će svoja nacionalna zakonodavstva uskladiti u cilju zaštite zdravlja sa odredbama koje sveobuhvatno zabranjuju reklamiranje, promidžbu i sponzoriranje duhanske industrije, zabranu upotrebe termina “light” i ultra light, zaštititi građane od izloženosti duhanskom dimu na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza i na javnim mjestima i predviđa niz drugih oštrih mjera u interesu zaštite javnog zdravlja od posljedica koje uzrokuje konzumacija duhana.( BILTEN br. 21).

Evropska sedmica imunizacije

IMUNIZACIJA-CIVILIZACIJSKO DOSTIGNUĆE

«Evropska sedmica imunizacije» je  godišnji zdravstveni događaj čiji je cilj podići svijest o značaju i potrebi imunizacije, razmijeniti iskustva evropskih zemalja na tom planu te obezbijediti opštu društvenu i političku podršku za  što širu  i kvalitetniju obuhvatnost  imunizacijom djece u Evropi.

Imunizacija je jedan veoma značajan i siguran način sprječavanja oboljevanja od 10 zaraznih bolesti, invalidnosti i smrtnosti. Svake godine, imunizacija spašava živote više od 3 miliona ljudi širom svijeta, a milioni bivaju spašeni od bolesti i invaliditeta koji može biti prisutan cijeli život (procjena Svjetske zdravstvene organizacije). Nažalost, ove bolesti su uzrok smrti i patnje i danas, a ospice, Haemophilus influenzae tip b (Hib), veliki kašalj i neonatalni tetanus su velike ubice među bolestima koje se sprečavaju vakcinacijom. Svake godine 10,6 miliona djece umre prije pete godine života, od ovog broja 1,4 miliona umru od bolesti koje su se mogle spriječiti  vakcinacijom.  Uzimajući u obzir i djecu i odrasle osobe, bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom godišnje odnose 3 miliona života širom svijeta (procjene Svjetske zdravstvene organizacije).

Čak iako region Evrope ima najmanju učestalost tih bolesti, bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom godišnje su uzrok 32,000 nepotrebnih smrtnih slučajeva među djecom (procjene Svjetske zdravstvene organizacije).

«Inicijativa «Evropske sedmice imunizacije» ima upravo zadatak – smanjiti taj broj i podići svijest o potrebi na pravo svakog djeteta da bude zaštićeno od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom»

Bosna i Hercegovina, kao i prethodnih godina, aktivno učestvuje u obilježavanju Evropske sedmice imunizacije, i tako se pridružuje  inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije i svih evropskih zemalja u ovoj akciji s ciljem da se podigne svijest o potrebi I pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. Evropsku sedmicu imunizacije u BiH od 26.04. do 02.05. 2009. godine obilježavaju Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za zaštitu zdravlja RS, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. U sklopu ove inicijative  Zavod za javno zdravstvo FBiH organizira okrugli sto na temu”Imunizacija-civilizacijsko dostignuće” i niz drugih aktivnosti tokom kojih će se javnost upoznati sa značajem pravovremene,  kvalitetne imunizacije(vakcinacije) u prevenciji od zaraznih bolesti.

IMUNIZACIJA JE OSNOVNO PRAVO – ALI NIJE DOSTUPNA SVIMA

Pokrivenost vakcinacijom iznosi preko 90% širom Evrope, ali ovi podaci mogu sakrivati velike razlike. Stope pokrivenosti mogu da jako variraju, unutar iste države. Istraživanja pokazuju da su siromašni u lošem položaju kada je riječ o zdravstvenim službama. U 21 državi u razvoju i u tranziciji, 20% najbogatijeg stanovništva koristi od 26% vladinih izdataka na zdravstvo, dok najsiromašnijih 20% koristi samo 16% izdataka. Slična studija provedena u 56 država je pokazala da samo 40% najsiromašnijih ima punu imunizaciju (Svjetska banka 2005. godina).

Imunizacija nije samo efikasan oblik intervencije kojim se smanjuje prisustvo bolesti i smrtni ishod; može se koristiti i kao strategija da se smanje nejednakosti kod pružanja primarne zdravstvene zaštite.

U svakoj zemlji, postoje grupe kojima nedostaje pristup imunizaciji i koje ostaju podložni bolestima. Na primjer, kada je došlo do epidemije ospica 2006-2007. godine u Albaniji, Grčkoj, Italiji, Rumuniji i Srbiji, većina slučajeva je zabilježena među romskom populacijom i migrantima.

Drugi ljudi do kojih je teško doći su oni koji žive u udaljenim područjima, raseljeno stanovništvo ili socijalno i ekonomski isključene grupe ljudi. Pored toga, neki ljudi nemaju svijest o vakcinaciji, niti motiv da je traže, a neki je pak odbijaju zbog etičkih ili vjerskih razloga. Sve ove grupe ostaju podložne na bolesti.

Povećava se jaz između istočnih i zapadnih dijelova regiona. Vakcine koje se u nekim zemljama kotiste rutinski, u nekim zemljama se ne mogu priuštiti. Na primjer, vakcina protiv Haemophilus influenzae tip b, (Hib) se naširoko koristi u zapadnoj Evropi, dok je među novim nezavisnim državama, samo 1 od 12 zemalja uvela Hib vakcinu (podaci iz januara 2008. godine) kao dio rutinske vakcinacije, zbog troškova. Većina tih zemalja neće biti u mogućnosti u skorije vrijeme uvesti nove vakcine, bez vanjske pomoći.

IMUNIZACIJA JE ISPLATIVA

Imunizacija je bez sumnje jedan od najisplativijih zdravstvenih postignuća modernog doba. To je jedna od rijetkih usluga koja malo košta, ali daje velike koristi za zdravlje i dobrobit stanovništva.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od početka Globalne inicijative za iskorjenjivanje dječije paralize, 5 miliona ljudi danas mogu da hodaju, a koji bi u suprotnom danas bili paralizovani ovim virusom. Propust da se dječija paraliza u potpunosti iskorijeni bi za posljedicu rezultirala barem 10,6 miliona novih slučajeva dječije paralize širom svijeta za slijedećih 40 godina, što bi iznosilo gubitak od 60 miliona godina ljudskog života (kada se uvrste sve posljedice ove bolesti).

Istraživanje u 11 zemalja Evrope je pokazalo da troškovi liječenja ospica iznose od 209-480 eura po slučaju, dok troškovi vakcinacija protiv ospica i kontrole iznose od 0,17-0,97 eura po osobi (Carabin 2003. godina).

Procjenjuje se da će uštede troškova zbog eliminacije ospica u zemljama zapadne Evrope iznositi 36 miliona eura godišnje, ako se u državama primjene dvije doze vakcina ospice-zaušnjaci-rubella (MMR) nakon eliminacije, i 776 miliona eura ukoliko države pređu na jednu dozu MMR nakon eliminacije (Carabin i Edmunds 2003. godina).

Pored uštede troškova za liječenje, imunizacija ima značajan, širi ekonomski uticaj. Ona štiti od dugoročnih posljedica bolesti na fizičko i mentalno zdravlje osobe, te time i na sposobnost osobe da završi obrazovanje ili obuku i obavlja rad. Ova zaštita podrazumijeva nemjerljive koristi za pojedinca i društvo u smislu potencijala za privređivanje, razvoj i zaradu.

Drugim riječima, imunizacija sprečava smrt i invaliditet koristeći samo mali dio koliko bi se utrošilo za liječenje, a korist imaju i pojedinac i cijelo društvo. Efikasna politika zdravstvene zaštite i izdaci u vezi s tim se moraju posmatrati kao investicije, a ne kao troškovi. Dobro zdravlje daje podstrek privredi, dok je bolest iscrpljuje.

DJECA OVISE O ZDRAVSTVENOM SISTEMU – IMUNIZACIJA KOJA JE SIGURNA, EFIKASNA I NIJE SKUPA

Veliki uspjesi i značajno smanjenje patnje i gubitka života su rezultat uspješnih intervencija imunizacijom tokom vremena. Pa ipak, širom regije godišnje se rodi 10,3 miliona beba koje se trebaju imunizirati. Kako bi se održao uspjeh imunizacije, i ova djeca se moraju obuhvatiti. Na primjer, iako je pokrivenost vakcinacijom protiv ospica u regiji visoka >90%, broj podložne djece se povećava tokom vremena i ova djeca se moraju obuhvatiti i vakcinisati.

Jaki i održivi sistemi imunizacije osiguravaju da svako dijete primi pravu vakcinu na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Države moraju održavati osjetljivi sistem nadziranja i reakcije i biti u stanju da odrede podložne i obuhvate ih. Pored toga, moraju biti spremne na izazove uvođenja novih vakcina.

Funkcionalan sistem imunizacije je jedan od ključnih elemenata snažnog sistema zdravstvene zaštite, koji priprema državu za buduće zdravstvene izazove. U stvari, pokrivenost imunizacijom se može koristiti kao pokazatelj za procjenu kapaciteta zdravstvenog sistema i pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Investiranjem u ljudske, materijalne i tehničke resurse za imunizaciju, jačaju se kapaciteti za funkcionalne službe primarne zdravstvene zaštite, te se osigurava da život niti jednog djeteta ne bude ugrožen.

Koliko su opasne sumnje i zabrinutost javnosti?

Anti-vakcinacijske kampanje mogu imati dugoročne i štetne posljedice. Vakcinacija protiv pertusisa (velikog kašlja) zaustavljena je u Japanu sredinom 1970-ih godina nakon zabrinutosti javnosti zbog štetnih neuroloških posljedica. U tom periodu, Japan je zaustavio tu bolest uvodeći imunizaciju u 1947. Pertusis je visoko zarazna respiratorna bolest i jedna od vodećih uzroka smrtnih slučajeva širom svijeta koji se mogu prevenirati vakcinacijom, a koji uzrokuju 300.000 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom među nevakcinisanim ili djelomično vakcinisanim novorođenčadi, koji se pate povraćajući, dehidracijom i slabom ishranom.
Francuska još uvijek ima nizak nivo vakcinacija protiv hepatitisa B u odnosu na druge evropske zemlje, što je uglavnom rezultat neinformiranosti javnosti koja je protiv vakcine. Dr. Patrick Zuber, vođa grupe Sigurnosnog tima SZO kaže: „Od svih podataka koje imamo, vakcina protiv hepatitisa B je benigna poput bilo koje druge vakcine ali je povezana sa glasinama o autizmu, multiploj sklerozi i leukemiji. Sve solidne epidemiološke studije nisu mogle potvrditi bilo koju vrstu povezanosti“.

Što se tiče same bolesti, prevencija strahova od vakcina je bolja od samog lijeka. Zadatak je Globalne savjetodavne komisije SZO o sigurnosti vakcine da prepozna dezinformacije koje podrivaju napore vakcinacije, konstantno prateći i pregledajući sigurnost vakcina i pružajući tačne informacije o bilo kojim štetnim događajima. Komisija broji 14 članova koji su odabrani na tri godine i koji nude ekspertizu u nizu sličnih oblasti, uključujući epidemiologiju, farmakologiju, infektivne bolesti, kao i kontrolu i sigurnost lijekova ali su također zaduženi za pružanje naučnih preporuka o vakcinacijama. Komisija, sa drugim članovima zajednice zdravstva i razvoja, igrala je veliku ulogu u korist pouzdanih informacija. Sigurnosna mreža vakcina SZO navodi web stranice koje sadrže informacije o sigurnosti vakcina i smatraju se pouzdanim.

Dr. Zuber kaže: “Programi imunizacije su već veoma uspješni ali potencijalni utjecaj je čak veći. Bilo bi tehnički izvodljivo prevenirati četiri miliona smrtnih slučajeva svake godine uzrokovanih gripom, pneumokokama, rota virusom, bjesnilom, kolerom, trbušnim tifusom, meningitis epidemica i japanskim encefalitisom. Sve ove bolesti predstavljaju značajna zdravstvena pitanja, ali sve imaju sigurne, učinkovite vakcine.“