Kako zaštititi zdravlje od ljetnih vrućina

U ovim ljetnim danima suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, i svi ostali, posebno omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama,  iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuju  se sljedeće mjere:

•    ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 11do17 sati, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);
•    prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;
•    odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
•    i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
•    ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
•    korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);
•    važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu,
•    u ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;
•    pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;
•    voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;
•    mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene, tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;
•    ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;
•    posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;
•    izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
•    u intervalu od 11do15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
•    prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
•    prilikom boravka u vodi takođe koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
•    sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimati manje količine tečnosti;
•    u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka (optimalno 3 stepena, maksimalno 5 stepeni), jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
•    pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć

Što učiniti u slučaju da obolite od nove pandemijske gripe

VODIČ ZA UČENIKE

• pokrijte usta i nos prilikom kašljanja i kihanja papirnatom maramicom koju odmah nakon uporabe bacite u smeće, a ruke operite tekućom vodom i sapunom (ili obrišite alkoholnim vlažnim maramicama ako vam voda nije dostupna). Ukoliko nemate maramicu, kašljite i kišite u rukav (unutrašnjost lakta  ili rame) a ne u ruke.
• ukoliko imate simptome i znakove bolesti (iznenadna pojava temperature obično iznad 38⁰C praćena bolovima u mišićima i zglobovima, suhim kašljem, grloboljom) ostanite kod kuće i javite se telefonom svom liječniku i obavijestite učitelja/razrednika
• uz savjet liječnika boravite u kući  do prestanka simptoma, odnosno do kraja razdoblja zaraznosti (najmanje 24 sata od prestanka simtoma bolesti i normaliziranja temperature – bez uzimanja lijekova za snižavanje temperature)
• ograničite – izbjegavajte kontakte s drugim osobama
• ako je moguće, poželjno je da boravite u zasebnoj prostoriji – odvojeno od ostalih članova obitelji
• pridržavate se mjera respiratorne  higijene (kod kašljanja i kihanja)
• neka vas njeguje jedna osoba uz pridržavanje općih mjera prevencije (nošenje maske, održavanje higijene ruku i provjetravanje prostorija)
• uzimajte preporučenu terapiju, a u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja odmah se javite svom liječniku
• obavijestite, telefonskim putem, o svojoj bolesti sve osobe koje su bile u kontaktu s vama unazad 7 dana, kako bi one pratile svoje zdravstveno stanje
• ukoliko ste bili u kontaktu s oboljelim osobama pratite svoje zdravstveno stanje tijekom 7 dana i u slučaju pojave simptoma ostanite kod kuće, javite se telefonom svom liječniku i obavijestite učitelja/razrednika

Preporuke za prevenciju i ograničavanje širenja novog pandemijskog A/H1N1/09 virusa gripe u školama

Širenje gripe u školama predstavlja značajan faktor širenja epidemije/pandemije u zajednici. Kada se jednom gripa pojavi u školskom okruženju ona se vrlo brzo širi i prenosi na obitelji oboljelih učenika i lokalnu zajednicu.

Ipak, masovno zatvaranje škola ne smatra se proporcionalno odgovarajućom mjerom u prevenciji širenja pandemije gripe A/H1N1/09 (bolest u većini slučajeva blagog karaktera). Pojedinačni slučajevi zatvaranja su mogući uz adekvatna obrazloženja. Ravnateljstvo škole u konzultaciji s resornim Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom zdravstva može, na razdoblje od 7 do 14 dana, osloboditi od nastave učenike jednog ili više razreda u kojima je registrirana laboratorijski potvrđena pandemijska gripa ili može zatvoriti školu ukoliko se procijeni da će to biti korisno u sprječavanju pojave epidemije u školi. Preporuke su privremenog karaktera i podložne izmjenama i dopunama u skladu s epidemiološkom situacijom.

U cilju prevencije i ograničavanja širenja gripe u školama:

• osigurati tekuću vodu, sapun i jednokratne ručnike  učenicima, nastavnicima i dr. osoblju, te omogućiti da ih kada je to potrebno i koriste; osigurati kante za smeće za papirnate ubruse.
• redovito čistiti (deterdžentima i sredstvima koja se i inače koriste za čišćenje) površine i predmete koji se najčešće dodiruju rukama (površine stolova, kvake na vratima, tipkovnice zajedničkih računala, slavine i sl.
• educirati i podsjećati na pravilno postupanje kod kihanja i kašljanja (pokriti usta i nos maramicom – papirnatom – koju odmah nakon uporabe baciti u kantu za smeće; u nedostatku maramice, radije kihati i kašljati u rukav – unutrašnjost lakta, nego u ruke.
• podsticati na pranje ruku sapunom i vodom – što češće, posebno nakon kihanja i kašljanja
• učenici i osoblje škole sa simptomima bolesti slične gripi ne bi trebali dolaziti u školu (ostati kod kuće i  javiti se -  telefonski-  svom liječniku i razredniku/ravnatelju)
• podsjetiti učenike, roditelje i osoblje na potrebu da ostanu kod kuće još 24 sata nakon što je tjelesna temperatura pala na normalne vrijednosti  (bez uporabe lijekova za snižavanje temperature); ograničiti/izbjegavati kontakte s drugima
• učenike ili osoblje sa simptomima gripe: temperatura >38⁰ C mjereno toplopmjerom ili  ukoliko nema toplomjera-osjećaj vrućine, crvenilo lica, tresavica; uz moguće i druge simtome gripe -  bolovi u mišićima, glavobolja, kašalj) odvojiti od ostalih u za to posebno određen prostor, gdje će boraviti do dolaska roditelja ili nekog drugog tko će ih odvesti kući (u slučaju teške kliničke slike – otežano disanje i kratkoća daha, bol ili pritisak u prsima ili trbuhu, iznenadna dezorijentacija u prostoru, konfuzija, teško ili perzistentno povraćanje – u bolnicu)
• zadužiti osobe (ograničen broj) koje će se brinuti o oboljelima do dolaska prijevoza i osigurati im osnovnu zaštitu ( maske)  uz upute o čuvanju od infekcije
• redovito provjetravati prostorije u kojima se provodi nastava
• odrediti osobu u školi koja će svakodnevno pratiti odsutnost učenika /osoblja i o tome izvještavati nadležnu higijensko/epidemiološku službu

Kako zaštititi zdravlje od ljetnih vrućina

U ovim ljetnim danima suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, i svi ostali, posebno omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama,  iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuju  se sljedeće mjere:

• ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 11do17 sati, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);
• prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;
• odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
• i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
• ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
• korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);
• važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu,
• u ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;
• pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;
• voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;
• mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene, tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;
• ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;
• posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;
• izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
• u intervalu od 11do15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
• prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
• prilikom boravka u vodi takođe koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
• sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimati manje količine tečnosti;
• u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka (optimalno 3 stepena, maksimalno 5 stepeni), jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
• pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.

Nova gripa AH1N1

Kako zaštititi sebe i druge

AKO SE VRAĆATE IZ ZEMLJE GDJE JE  REGISTRANA NOVA GRIPA:

• Pratite svoje zdravsteno stanje najmanje 7 dana  po povratku s puta
• Ako se u tom roku pojave simptomi slični gripi, javite se najbližoj zdravstvenoj ustanovi

U SLUČAJU POJAVE BOLESTI:

• Izbjegavajte  kretanje
• Ne putujte bez potrebe
• Izbjegavajte kontakte s oboljelim od gripe
• Obogatite svoju prehranu svježim voćem i povrćem
• Primjenjujte druge zdrave navike.
• Provjeravajte i slušajte informacije u tisku, medijima
• Češće perite ruke sapunom i toplom vodom
• Izbjegavajte skupove u zatvorenom prostoru,  velike gužve
• Provjetravajte često prostorije
• Pokrijte nos i usta kod kihanja, kašljanja, najbolje jednokratnom maramicom koju pravilno odlozite
• Izbjegavajte dodirivanje nosa, očiju, usta
• Izbjegavajte kontakt s oboljelim osobama
• Održavajte higijenu okoline (čišćenje, provjetravanje, dezinfekcija površina, predmeta, igračaka..)

Nova gripa A

Gripa prati ljudski  rod od davnih vremena, a na svoju prisutnost nas podsjeća  svake zime  u    obliku manjih ili većih epidemija.
Pojava novog virusa gripe na koji ljudi nemaju imunitet, predstavlja  opasnost od širenja nove, AH1N1 gripe!
Pripremimo se!

Gripa je:

• Akutna zarazna bolest  gornjeg dišnog sustava koju uzrokuje  virus influence.
• Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem i bliskim kontaktom.
• Iako virusi gripe kolaju svijetom cijele godine,  gripa se uglavnom javlja zimi.
• Postoje tri tipa virusa infuence: virus A, B ili C.
• Virusi influence se neprekidno mijenjaju –mutiraju .
• Pojava novog, promijenjenog virusa na koji ljudi nemaju imunitet predstavlja opasnost od izbijanja epidemije i pandemije!
• Prehlada je vrlo slična gripi. Važno je uočiti razliku ,jer simptomi kod prehlade su blaži i nije potrebna medicinska intervencija.
• Uzrokuju je adeno i rhino virusi.

Sezonska gripa

• Javlja se svake godine
• Sezonsko javljanje-zimi, obično XII-III mjesec;
• Većina oboljelih se oporavi kroz 1-2 tjedna, bez posljedica;
• U većem riziku su vrlo mladi, vrlo stari

Pandemijska gripa

• Javlja se neujednačeno
• Javlja se u svako doba godine
• Ima teži tok, češće komplikacije
• U riziku su osobe svih dobi

Simptomi su slični kod obje vrste gripe: visoka temperatura, malaksalost, bolovi u tijelu, grlobolja, kašalj…
Zaraznost: dan prije i sedam dana poslije izbijanja simptoma!

Nova gripa A/H1N1

Pojava nove gripe H1N1 kod ljudi u nekoliko zemalja ukazuje na realnu opasnost njenog daljeg širenja. Virus uzrokuje oboljenje poznato kao „svinjska gripa“. Većina oboljelih nije imala dodira sa svinjama što upućuje na to da se bolest prenosi s osobe na osobu.

Stručnjaci ističu da je riječ o novoj vrsti virusa koja dosad nije zabilježena, a koja je hibrid između virusa svinjske, ptičje i ljudske gripe.

Kako se bolest prenosi?

Naučnici još uvijek nisu sigurni da li do zaražavanja dolazi nakon kraćeg ili dužeg kontakta sa zaraženom osobom.

Općenito govoreći, virusi gripe se prenose kašljanjem i kihanjem, te dodirivanjem usta i nosa neopranim rukama. Virusi gripe mogu živjeti na površini nekoliko sati, preko sline koju netko raznosi nakon što je kihnuo u ruku.

Ako živite u području, ili ste nedavno putovali u zemlje u kojima su potvrđeni slučajevi virusne infekcije nove gripe H1N1, a imate navedene simptome, vaš liječnik će odlučiti trebate li na poseban tretman ili testiranje.

Koji su simptomi?

Simptomi su slični uobičajenoj ljudskoj gripi – temperatura, bolovi u mišićima, umor, upala grla, glavobolja, groznica. Neki ljudi imaju i proljev te povraćaju,  a kod nekih nastaju ozbiljne komplikacije kao što je upala pluća.

Kako da zaštitim sebe i svoju porodicu?

Pojedinci mogu doprinijeti smanjenju širenja gripe.

Mjere predostrožnosti:
•    Prekrijte usta maramicom ako kišete i kašljete
•    Papirnu maramicu odmah odložite propisno
•    Ako nemate maramicu pri ruci, kihnite radije u podlakticu
•    Redovito perite ruke sapunom i toplom vodom
•    Ako vam sapun i voda nisu odmah dostupni naprimjer na putu, koristite gel za dezinfekciju
•    Izbjegavajte dodirivati oči, nos i usta jer se i tako može širiti virus
•    Higijena okoline (čišćenje i provjetravanje, dezinfekcija površina, predmeta, igračaka)
•    U slučaju sumnje ili pojave oboljenja- izbjegavati kontakte sa oboljelim i mjesta većih okupljanja
•    Ako ste bolesni, ne idite na posao, ne putujte,  bolesnu djecu ne puštajte u školu, ostanite kući i kontaktirajte telefonom sa najbližom zdravstvenom ustanovom
•    Vakcina još nije dostupna
•    Antiviralni lijekovi se koriste isključivo po preporuci ljekara, u liječenju i prevenciji ukoliko je osoba bila u kontaktu sa oboljelima.
•    Maske se ne preporučuju stanovništvu, osim za osobe sa simptomima bolesti, njihovu pratnju i zdravstveno osoblje.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je fazu 5 pandemije jer su zahvaćena veća područja u kojima se infekcija širi, ali je širenje još uvijek lokalizirano. To znači da ima mjesta za oprez, ali ne i za paniku.

Za dodatne informacije kontaktirajte Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH na broj 033 716-590 i 036 324-687

Preporuke za stanovništvo u cilju prevencije zdravstvenih problema izazvanih visokim temperaturama

Posljednjih dana, suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, zdravo radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:

• ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 11-17 časova, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);
• prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;
• odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
• i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
• ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
• korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);

• u ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;
• pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;
• voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;
• mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;
• ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;
• posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;
• izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
• u intervalu od 11-15 časova, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
• prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
• prilikom boravka u vodi takođe koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
• sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimati manje količine tečnosti;
• u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
• pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.

Preporuke kao putokaz za investiranje u zdravstvo FBiH

U povodu Svjetskog dana zdravlja, u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, 05. aprila, održan je Okrugli sto na temu «Ulaganjem u zdravlje gradiš sigurniju budućnost» . U uvodnoj riječi, na ovom skupu prim. dr Zlatko Vučina, direktor federalnog Zavoda za javno zdravstvo ukazao je na probleme našeg zdravstvenog sistema s aspekta današnjih globalnih zdravstvenih prijetnji, i naglasio da zdravlje treba da bude prioritet politike i vlade, što , prema dosadašnjim prioritetima Vlada, nažalost, nije bilo.

Na aktuelne zdravstvene prijetnje, kao što su HIV/AIDS, SARS, ptičja gripa, globalno zagrijavanje i prirodne nepogode, nasilje, i mnoge druge ukazala je prim. dr Milka Dančević-Gojković. To su bolesti koje ne poznaju granice, lako i brzo se šire te zbog toga predstavljaju prijetnju koja traži i globalni zdravstveni odgovor. To je moguće samo ulaganjem u vlastite kapacitete, u vlastite javnozdravstvene sisteme, za što je ,opet potrebna adekvatna finansijska potpora ali i politička podrška. Dr. Jelena Ravlija, epidemiolog Federalnog zavoda za javno zdravstvo posebno je ukazala na opasnost širenja zaraznih bolesti, i navela kao primjer ptičju gripe koja može biti uzrok smrti velikog dijela svjetske populacije. Dr Ravlija je predstavila aktivnosti koje je BiH dosad učinila u cilju prevencije od ove bolesti, apostrofirajući dokumente kao što su Strategija komunikacije BiH i Plan prevencije ptičje gripe.

U kom pravcu bi trebalo ići javno zdravstvo FBiH, odnosno šta su prioriteti i iz kojih zdravstvenih indikatora oni proizlaze ukazala je mr. dr Irena Jokić. Humani resursi u federalnom zdravstvu su upola manji od evropskog prosjeka, zdravstveno stanje stanovništva nije povoljno, postoje mnogi problemi. Među njima su i nepovoljni demografski trendovi i socio-ekonomski pokazatelji(kontinuirani porast stope nezaposlenosti i nizak bruto domaćeg proizvoda (GDP), zarazne bolesti, loše navike stanovništva u ishrani, povećana upotreba duhana, alkohola i psihotropnih supstanci predstavlja rastući rizik po zdravlje stanovništva, faktori okolisa itd..Iz toga slijede i preporuke Federalnog zavoda za javno zdravstvo kao putokaz za pravac investiranja u domaće zdravlje, a to su:

• Zakonodavstvo (usvojiti strateške dokumente značajne za zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine)
• Zaustavljanje nepovoljnih trendova vitalnih događaja u Federaciji BiH. (Preduzeti intersektorijalne aktivnosti)
• Implementirati programe prevencije najučestalijih oboljenja (kardiovaskularne bolesti i malignih neoplazmi), kao vodećih uzroka smrti stanovništva-iznaći model finansiranja preventivno-promotivnih programa
• Poboljšati kvalitet podataka mortalitetne statistike  (edukacija, saradnju između institucija)
• Redovno periodično provoditi istraživanja riziko faktora za nastanak nezaraznih i zaraznih oboljenja, te ciljana populaciona anketna istraživanja zdravstvenog stanja stanovništva
• Osigurati integrisani nadzor i kontrolu nad zaraznim bolestima, kao i preventivno-promotivne aktivnosti za populaciju u riziku od određenih zaraznih bolesti
• Jačati menadžment programa imunizacije koji će imati za cilj povećanje stepena pokrivenosti imunizacijom u FBiH, sigurno finansiranje programa, kontinuiranu nabavku vakcina, kao i kontinuiranu edukaciju osoblja odgovornog za imunizaciju
• Periodično provoditi ciljana istraživanja sistema zdravstvene zaštite, kao osnov za utvrđivanje zdravstvenih potreba zasnovanih na dokazima