IMUNIZACIJA-CIVILIZACIJSKO DOSTIGNUĆE
«Evropska sedmica imunizacije» je godišnji zdravstveni događaj čiji je cilj podići svijest o značaju i potrebi imunizacije, razmijeniti iskustva evropskih zemalja na tom planu te obezbijediti opštu društvenu i političku podršku za što širu i kvalitetniju obuhvatnost imunizacijom djece u Evropi.
Imunizacija je jedan veoma značajan i siguran način sprječavanja oboljevanja od 10 zaraznih bolesti, invalidnosti i smrtnosti. Svake godine, imunizacija spašava živote više od 3 miliona ljudi širom svijeta, a milioni bivaju spašeni od bolesti i invaliditeta koji može biti prisutan cijeli život (procjena Svjetske zdravstvene organizacije). Nažalost, ove bolesti su uzrok smrti i patnje i danas, a ospice, Haemophilus influenzae tip b (Hib), veliki kašalj i neonatalni tetanus su velike ubice među bolestima koje se sprečavaju vakcinacijom. Svake godine 10,6 miliona djece umre prije pete godine života, od ovog broja 1,4 miliona umru od bolesti koje su se mogle spriječiti vakcinacijom. Uzimajući u obzir i djecu i odrasle osobe, bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom godišnje odnose 3 miliona života širom svijeta (procjene Svjetske zdravstvene organizacije).
Čak iako region Evrope ima najmanju učestalost tih bolesti, bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom godišnje su uzrok 32,000 nepotrebnih smrtnih slučajeva među djecom (procjene Svjetske zdravstvene organizacije).
«Inicijativa «Evropske sedmice imunizacije» ima upravo zadatak – smanjiti taj broj i podići svijest o potrebi na pravo svakog djeteta da bude zaštićeno od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom»
Bosna i Hercegovina, kao i prethodnih godina, aktivno učestvuje u obilježavanju Evropske sedmice imunizacije, i tako se pridružuje inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije i svih evropskih zemalja u ovoj akciji s ciljem da se podigne svijest o potrebi I pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. Evropsku sedmicu imunizacije u BiH od 26.04. do 02.05. 2009. godine obilježavaju Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za zaštitu zdravlja RS, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. U sklopu ove inicijative Zavod za javno zdravstvo FBiH organizira okrugli sto na temu”Imunizacija-civilizacijsko dostignuće” i niz drugih aktivnosti tokom kojih će se javnost upoznati sa značajem pravovremene, kvalitetne imunizacije(vakcinacije) u prevenciji od zaraznih bolesti.
IMUNIZACIJA JE OSNOVNO PRAVO – ALI NIJE DOSTUPNA SVIMA
Pokrivenost vakcinacijom iznosi preko 90% širom Evrope, ali ovi podaci mogu sakrivati velike razlike. Stope pokrivenosti mogu da jako variraju, unutar iste države. Istraživanja pokazuju da su siromašni u lošem položaju kada je riječ o zdravstvenim službama. U 21 državi u razvoju i u tranziciji, 20% najbogatijeg stanovništva koristi od 26% vladinih izdataka na zdravstvo, dok najsiromašnijih 20% koristi samo 16% izdataka. Slična studija provedena u 56 država je pokazala da samo 40% najsiromašnijih ima punu imunizaciju (Svjetska banka 2005. godina).
Imunizacija nije samo efikasan oblik intervencije kojim se smanjuje prisustvo bolesti i smrtni ishod; može se koristiti i kao strategija da se smanje nejednakosti kod pružanja primarne zdravstvene zaštite.
U svakoj zemlji, postoje grupe kojima nedostaje pristup imunizaciji i koje ostaju podložni bolestima. Na primjer, kada je došlo do epidemije ospica 2006-2007. godine u Albaniji, Grčkoj, Italiji, Rumuniji i Srbiji, većina slučajeva je zabilježena među romskom populacijom i migrantima.
Drugi ljudi do kojih je teško doći su oni koji žive u udaljenim područjima, raseljeno stanovništvo ili socijalno i ekonomski isključene grupe ljudi. Pored toga, neki ljudi nemaju svijest o vakcinaciji, niti motiv da je traže, a neki je pak odbijaju zbog etičkih ili vjerskih razloga. Sve ove grupe ostaju podložne na bolesti.
Povećava se jaz između istočnih i zapadnih dijelova regiona. Vakcine koje se u nekim zemljama kotiste rutinski, u nekim zemljama se ne mogu priuštiti. Na primjer, vakcina protiv Haemophilus influenzae tip b, (Hib) se naširoko koristi u zapadnoj Evropi, dok je među novim nezavisnim državama, samo 1 od 12 zemalja uvela Hib vakcinu (podaci iz januara 2008. godine) kao dio rutinske vakcinacije, zbog troškova. Većina tih zemalja neće biti u mogućnosti u skorije vrijeme uvesti nove vakcine, bez vanjske pomoći.
IMUNIZACIJA JE ISPLATIVA
Imunizacija je bez sumnje jedan od najisplativijih zdravstvenih postignuća modernog doba. To je jedna od rijetkih usluga koja malo košta, ali daje velike koristi za zdravlje i dobrobit stanovništva.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od početka Globalne inicijative za iskorjenjivanje dječije paralize, 5 miliona ljudi danas mogu da hodaju, a koji bi u suprotnom danas bili paralizovani ovim virusom. Propust da se dječija paraliza u potpunosti iskorijeni bi za posljedicu rezultirala barem 10,6 miliona novih slučajeva dječije paralize širom svijeta za slijedećih 40 godina, što bi iznosilo gubitak od 60 miliona godina ljudskog života (kada se uvrste sve posljedice ove bolesti).
Istraživanje u 11 zemalja Evrope je pokazalo da troškovi liječenja ospica iznose od 209-480 eura po slučaju, dok troškovi vakcinacija protiv ospica i kontrole iznose od 0,17-0,97 eura po osobi (Carabin 2003. godina).
Procjenjuje se da će uštede troškova zbog eliminacije ospica u zemljama zapadne Evrope iznositi 36 miliona eura godišnje, ako se u državama primjene dvije doze vakcina ospice-zaušnjaci-rubella (MMR) nakon eliminacije, i 776 miliona eura ukoliko države pređu na jednu dozu MMR nakon eliminacije (Carabin i Edmunds 2003. godina).
Pored uštede troškova za liječenje, imunizacija ima značajan, širi ekonomski uticaj. Ona štiti od dugoročnih posljedica bolesti na fizičko i mentalno zdravlje osobe, te time i na sposobnost osobe da završi obrazovanje ili obuku i obavlja rad. Ova zaštita podrazumijeva nemjerljive koristi za pojedinca i društvo u smislu potencijala za privređivanje, razvoj i zaradu.
Drugim riječima, imunizacija sprečava smrt i invaliditet koristeći samo mali dio koliko bi se utrošilo za liječenje, a korist imaju i pojedinac i cijelo društvo. Efikasna politika zdravstvene zaštite i izdaci u vezi s tim se moraju posmatrati kao investicije, a ne kao troškovi. Dobro zdravlje daje podstrek privredi, dok je bolest iscrpljuje.
DJECA OVISE O ZDRAVSTVENOM SISTEMU – IMUNIZACIJA KOJA JE SIGURNA, EFIKASNA I NIJE SKUPA
Veliki uspjesi i značajno smanjenje patnje i gubitka života su rezultat uspješnih intervencija imunizacijom tokom vremena. Pa ipak, širom regije godišnje se rodi 10,3 miliona beba koje se trebaju imunizirati. Kako bi se održao uspjeh imunizacije, i ova djeca se moraju obuhvatiti. Na primjer, iako je pokrivenost vakcinacijom protiv ospica u regiji visoka >90%, broj podložne djece se povećava tokom vremena i ova djeca se moraju obuhvatiti i vakcinisati.
Jaki i održivi sistemi imunizacije osiguravaju da svako dijete primi pravu vakcinu na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Države moraju održavati osjetljivi sistem nadziranja i reakcije i biti u stanju da odrede podložne i obuhvate ih. Pored toga, moraju biti spremne na izazove uvođenja novih vakcina.
Funkcionalan sistem imunizacije je jedan od ključnih elemenata snažnog sistema zdravstvene zaštite, koji priprema državu za buduće zdravstvene izazove. U stvari, pokrivenost imunizacijom se može koristiti kao pokazatelj za procjenu kapaciteta zdravstvenog sistema i pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Investiranjem u ljudske, materijalne i tehničke resurse za imunizaciju, jačaju se kapaciteti za funkcionalne službe primarne zdravstvene zaštite, te se osigurava da život niti jednog djeteta ne bude ugrožen.
Koliko su opasne sumnje i zabrinutost javnosti?
Anti-vakcinacijske kampanje mogu imati dugoročne i štetne posljedice. Vakcinacija protiv pertusisa (velikog kašlja) zaustavljena je u Japanu sredinom 1970-ih godina nakon zabrinutosti javnosti zbog štetnih neuroloških posljedica. U tom periodu, Japan je zaustavio tu bolest uvodeći imunizaciju u 1947. Pertusis je visoko zarazna respiratorna bolest i jedna od vodećih uzroka smrtnih slučajeva širom svijeta koji se mogu prevenirati vakcinacijom, a koji uzrokuju 300.000 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom među nevakcinisanim ili djelomično vakcinisanim novorođenčadi, koji se pate povraćajući, dehidracijom i slabom ishranom.
Francuska još uvijek ima nizak nivo vakcinacija protiv hepatitisa B u odnosu na druge evropske zemlje, što je uglavnom rezultat neinformiranosti javnosti koja je protiv vakcine. Dr. Patrick Zuber, vođa grupe Sigurnosnog tima SZO kaže: „Od svih podataka koje imamo, vakcina protiv hepatitisa B je benigna poput bilo koje druge vakcine ali je povezana sa glasinama o autizmu, multiploj sklerozi i leukemiji. Sve solidne epidemiološke studije nisu mogle potvrditi bilo koju vrstu povezanosti“.
Što se tiče same bolesti, prevencija strahova od vakcina je bolja od samog lijeka. Zadatak je Globalne savjetodavne komisije SZO o sigurnosti vakcine da prepozna dezinformacije koje podrivaju napore vakcinacije, konstantno prateći i pregledajući sigurnost vakcina i pružajući tačne informacije o bilo kojim štetnim događajima. Komisija broji 14 članova koji su odabrani na tri godine i koji nude ekspertizu u nizu sličnih oblasti, uključujući epidemiologiju, farmakologiju, infektivne bolesti, kao i kontrolu i sigurnost lijekova ali su također zaduženi za pružanje naučnih preporuka o vakcinacijama. Komisija, sa drugim članovima zajednice zdravstva i razvoja, igrala je veliku ulogu u korist pouzdanih informacija. Sigurnosna mreža vakcina SZO navodi web stranice koje sadrže informacije o sigurnosti vakcina i smatraju se pouzdanim.
Dr. Zuber kaže: “Programi imunizacije su već veoma uspješni ali potencijalni utjecaj je čak veći. Bilo bi tehnički izvodljivo prevenirati četiri miliona smrtnih slučajeva svake godine uzrokovanih gripom, pneumokokama, rota virusom, bjesnilom, kolerom, trbušnim tifusom, meningitis epidemica i japanskim encefalitisom. Sve ove bolesti predstavljaju značajna zdravstvena pitanja, ali sve imaju sigurne, učinkovite vakcine.“
