Priznanje Dr. Aidi Ramić-Čatak

Federalnom koordinatoru za kontrolu duhana pri Federalnom ministarstvu zdravstva dr. Aidi Ramić-Čatak , Zavod za javno zdravstvo FBiH, u Uredu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za BiH u Sarajevu svečano je uručena zahvalnica za izuzetan doprinos u kontroli duhana u evropskom regionu.

Svake godine povodom 31. maja Svjetskog dana bez duhanskog dima Svjetska zdravstvena organizacija dodjeljuje ovu nagradu pojedincima i organizacijama iz svih šest SZO regiona za njihov izuzetan doprinos u kontroli duhana.

Nagradu dr. Ramić-Čatak uručio je Haris Hajrulahović, šef Ureda SZO za BiH, te tom prilikom kazao da je ova nagrada poticaj Bosni i Hercegovini za dalji rad na ovom polju u cilju smanjenja prevalence pušenja koje je drugi uzrok smrtnosti u svijetu.

Pored dr. Ramić-Čatak ovu prestižnu nagradu iz evropskog regiona SZO ove godine dobili su Alexandra Charles iz Švedske, Sybille Fleitmann iz Njemačke, Imangali Nurgalievich Tasmagambetov iz Kazahstana i Nataša Lazarević iz Srbije.

Dojenje – vitalni odgovor na krizne situacije

Sedmica dojenja 2009. – Jeste li spremni?

U skladu s globalnom strategijom SZO/UNICEFa o  unaprijeđenju dojenčke ishrane,  koju provodi i naš entitet, svake godine se u mjesecu oktobru/listopadu obilježava Sedmica dojenja. Sedmica dojenja se u svijetu oficijelno obilježava od 1-7 avgusta. Međutim,  mogu se izabrati i drugi datumi, ukoliko će to učiniti događaj uspješnijim. U većini Evropskih zemalja, pa i kod nas, sedmica dojenja se obilježava u mjesecu oktobru.

Ovogodišnja tema sedmice dojenja je „Dojenje – vitalni odgovor na krizne situacije“ – Jeste li spremni?

Ciljevi obilježavanja Svjetske sedmice dojenja 2009. godine su sljedeći:
•    Da se istakne vitalna uloga dojenja kao odgovor na krizne situacije širom svijeta;
•    Da se istakne potreba za aktivnom zaštitom i podrškom dojenju prije nastanka kriznih situacija;
•    Da se informišu majke, svi koji zagovaraju dojenje, zajednica, zdravstveni profesionalci, vlada, humanitarne organizacije, donatori i mediji, na koji način mogu unaprijediti dojenje prije i tokom kriznih situacija;
•    Da se pokrenu akcije umrežavanja i saradnje između onih koji podučavaju vještine dojenja i onih koji su uključeni u odgovor na krizne situacije.

Djeca su najranjivija u kriznim situacijama – kada zbog dijareje, respiratornih bolesti i neishranjenosti, smrtnost djece može biti od 2 do 70 puta veća od prosječne. Dojenje spašava život i predstavlja najbolju zaštitu za najmlađu dojenčad. Čak i van kriznih situacija, kod beba koje ne doje, a mlađe su od dva mjeseca, postoji šest puta veća opasnost od smrtnog ishoda. Krizne situacije se mogu desiti bilo gdje na svijetu. Kriza uništava sve što predstavlja normalan život, tako da je neophodna borba za dojenčad  koja su podložnija bolestima i smrtnim slučajevima. Tokom kriznih situacija, majke trebaju aktivnu podršku da nastave ili da počnu dojiti bebe. Priprema za krizne situacije je od vitalnog značaja. Podrška dojenju u normalnim situacijama, povećat će broj majki koje doje u kriznim situacijama.

Šta je krizna situacija?
Krizna situacija je vanredna situacija koja predstavlja rizik za zdravlje i dovodi u pitanje opstanak stanovništva.  Najčešće su izazvane djelovanjem ljudi ili prirodnih katastrofa. Mogu biti neočekivane, periodične ili dugotrajne. Karakterišu ih nemiri, nesigurnost, loša sanitacija, nedovoljno snabdijevanje vodom, hranom, gorivom, lijekovima i nedostatak sigurnih skloništa.

Kako može uticati na nas?
Broj kriznih situacija je u porastu i može pogoditi bilo koju zemlju, bez obzira na njenu lokaciju ili nivo razvoja. To znači da bilo ko i bilo gdje treba da se pripremi i da zna kako da unaprijedi dojenje,  kako dojenčad ne bi bila ugrožena.

Zašto je dojenje dobro u kriznim situacijama?
U kriznim situacijama, majke koje doje daju svojoj djeci čistu, sigurnu i potrebnu hranu i vodu, čime aktivno učestvuju u zaštiti dojenčeta od infekcija. Infant formula ne omogućava zaštitu imuniteta dojenčadi, čime je oslabljen mehanizam odbrane organizma, a dojenčad je sklonija infekcijama. Dalji rizici se odnose na kvalitet i mogućnost kontaminacije infant formule, njenu nabavku, zatim snabdijevanje vodom za piće i gorivom i teškoće prilikom pranja flašica za hranjenje. Ovi nedostaci infant formule naročito su bili naglašeni u Botsvani 2005. i 2006. godine, gdje su poplave dovele do pojave dijareje i velikog broja smrtnih slučajeva među dojenčadi koja nisu dojila – u prvoj četvrtini 2006. godine. Tada je stopa smrtnosti djece bila 22 puta viša nego u istom periodu prethodne godine. Prema istraživanju provedenom u jednoj bolnici, dojenčad koja ne doje su pedeset puta više trebala bolnički tretman od dojenčadi koja doje, kao i mnogo veću mogućnost smrtnog ishoda. U jednom selu je stradalo 30% dojenčadi koja su umjetno hranjena. Čak i u razvijenim zemljama, umjetno hranjena dojenčad je pod rizikom u kriznim situacijama. Kada je uragan Katrina pogodio SAD, bilo je više smrtnih slučajeva  zbog nedostatka hrane za dojenčad.
Zbog toga je dojenje najbolja zaštita dojenčadi u vrijeme kriznih situacija.

Dojenje je u kriznim situacijama otežano zbog:

•    Nedostatka znanja vezanog za dojenje
Uvriježeno je mišljenje da  „stres zaustavlja izlučivanje mlijeka“ i da „pothranjene majke ne smiju dojiti bebe“. Mnogi ne znaju da majke mogu same povećati količinu svoga mlijeka i početi dojiti i nakon pauze, kao i da dojenje može biti privremena opcija ishrane u vanrednim okolnostima, naročito kod djece koja su ostala bez staratelja.
•    Nedostatka aktivne zaštite i podrške dojenju
Nedovoljno znanje o pravilima ishrane u zahvaćenim područjima često dovode do pogrešnih pretpostavki. Zaštita dojenja i stručna potpora, zapostavljeni su kao prioriteti u slučaju kriznih situacija. A potrebni su uvijek! Zaštita dojenja i stručna potpora podrazumijevaju sigurnost majki, prioritet pri podjeli hrane, vode, skloništa i ako je potrebno posebnih mjesta za dojenje bebe. Neophodno je postojanje programa i grupa za podršku dojenja.
•    Donacija infant formule, drugih mliječnih preparata i flašica

U kriznim situacijama doniraju se velike količine ovih proizvoda. Oni se često distribuiraju svim majkama, bez obzira da li doje, čime se povećava mogućnost obolijevanja i smrti dojenčadi. Na primjer, nakon zemljotresa u Džakarti (Indonezija, 2006.) 75% osoba, koje su se brinule o dojenčadi, dobilo je donaciju infant formule, što je dovelo do značajnog rasta stope oboljenja praćenih dijarejom kod male djece. Neciljana distribucija je ugrozila i bebe koje nisu dojile, jer nisu dobile paket proizvoda za njegu koji je potreban da bi se rizik od umjetnog hranjenja sveo na minimum.

Na šta je potrebno hitno odgovoriti u kriznim situacijama?
Kao što je iznad opisano, aktivna zaštita i podrška dojenju je potrebna u svako vrijeme, uključujući i odgovarajući paket proizvoda za njegu dojenčeta. Zaštita podrazumijeva  akcije kojima se kontrolišu donacije infant formule, drugih mliječnih preparata i flašica, isticanje prednosti dojenja u službenim glasilima i sprječavanje širenja pogrešnih informacija vezanih za dojenje putem medija. Pripravnost je ključ za pravovremene akcije.

Šta vi možete uraditi?
Majke koje doje moraju biti uvjerene da dojenjem u kriznim situacijama štite svoju djecu. Mi svi možemo pomoći u kreiranju adekvatnog okruženja za njih.

Jeste li spremni? Da, vi ste spremni!

•    Educirajte se: Upoznajte se sa „Operativnim vodičem za ishranu dojenčadi i male djece u kriznim situacijama“ i sličnim postojećim materijalima.
•    Educirajte druge: Razgovarajte sa porodicom, humanitarnim radnicima (iz oblasti ishrane, zdravlja, voda i sanitacije), donatorima i medijima o važnosti dojenja i opasnostima koje nosi umjetno hranjenje dojenčadi u kriznim situacijama.
•    Umrežavanje sa donatorskim organizacijama: Pitajte članove donatorskih organizacija da li imaju politiku aktivne podrške dojenju u kriznim situacijama i da li su svjesni važnosti podrške „Operativnom vodiču o ishrani dojenčadi i male djece“ u kriznim situacijama. Pružite savjete vezane za doniranje infant formule, mliječnih preparata i flašica tokom kriznih situacija. Podržavajte organizacije koje propagiraju dojenje. Uključite se u njihove programe.
•    Angažirajte se u pripremama za krizne situacije u vašoj zemlji: Razgovarajte sa članovima vlade u cilju obezbjeđivanja sredstava za trening zdravstvenih profesionalaca i orjentiranje pomoćnog osoblja u cilju pružanja podrške dojenju. Formirajte radnu grupu za podršku ishrani dojenčadi u kriznim situacijama.
Povodom obilježavanja ovogodišnje Sedmice dojenja, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH distribuirao je promotivni materijal „Kako dojiti za vrijeme krize – vodič za majke“ (SZO), koji je korišten u svrhu promocije dojenja za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Evropska sedmica imunizacije

IMUNIZACIJA-CIVILIZACIJSKO DOSTIGNUĆE

«Evropska sedmica imunizacije» je  godišnji zdravstveni događaj čiji je cilj podići svijest o značaju i potrebi imunizacije, razmijeniti iskustva evropskih zemalja na tom planu te obezbijediti opštu društvenu i političku podršku za  što širu  i kvalitetniju obuhvatnost  imunizacijom djece u Evropi.

Imunizacija je jedan veoma značajan i siguran način sprječavanja oboljevanja od 10 zaraznih bolesti, invalidnosti i smrtnosti. Svake godine, imunizacija spašava živote više od 3 miliona ljudi širom svijeta, a milioni bivaju spašeni od bolesti i invaliditeta koji može biti prisutan cijeli život (procjena Svjetske zdravstvene organizacije). Nažalost, ove bolesti su uzrok smrti i patnje i danas, a ospice, Haemophilus influenzae tip b (Hib), veliki kašalj i neonatalni tetanus su velike ubice među bolestima koje se sprečavaju vakcinacijom. Svake godine 10,6 miliona djece umre prije pete godine života, od ovog broja 1,4 miliona umru od bolesti koje su se mogle spriječiti  vakcinacijom.  Uzimajući u obzir i djecu i odrasle osobe, bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom godišnje odnose 3 miliona života širom svijeta (procjene Svjetske zdravstvene organizacije).

Čak iako region Evrope ima najmanju učestalost tih bolesti, bolesti koje se sprečavaju vakcinacijom godišnje su uzrok 32,000 nepotrebnih smrtnih slučajeva među djecom (procjene Svjetske zdravstvene organizacije).

«Inicijativa «Evropske sedmice imunizacije» ima upravo zadatak – smanjiti taj broj i podići svijest o potrebi na pravo svakog djeteta da bude zaštićeno od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom»

Bosna i Hercegovina, kao i prethodnih godina, aktivno učestvuje u obilježavanju Evropske sedmice imunizacije, i tako se pridružuje  inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije i svih evropskih zemalja u ovoj akciji s ciljem da se podigne svijest o potrebi I pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. Evropsku sedmicu imunizacije u BiH od 26.04. do 02.05. 2009. godine obilježavaju Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za zaštitu zdravlja RS, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. U sklopu ove inicijative  Zavod za javno zdravstvo FBiH organizira okrugli sto na temu”Imunizacija-civilizacijsko dostignuće” i niz drugih aktivnosti tokom kojih će se javnost upoznati sa značajem pravovremene,  kvalitetne imunizacije(vakcinacije) u prevenciji od zaraznih bolesti.

IMUNIZACIJA JE OSNOVNO PRAVO – ALI NIJE DOSTUPNA SVIMA

Pokrivenost vakcinacijom iznosi preko 90% širom Evrope, ali ovi podaci mogu sakrivati velike razlike. Stope pokrivenosti mogu da jako variraju, unutar iste države. Istraživanja pokazuju da su siromašni u lošem položaju kada je riječ o zdravstvenim službama. U 21 državi u razvoju i u tranziciji, 20% najbogatijeg stanovništva koristi od 26% vladinih izdataka na zdravstvo, dok najsiromašnijih 20% koristi samo 16% izdataka. Slična studija provedena u 56 država je pokazala da samo 40% najsiromašnijih ima punu imunizaciju (Svjetska banka 2005. godina).

Imunizacija nije samo efikasan oblik intervencije kojim se smanjuje prisustvo bolesti i smrtni ishod; može se koristiti i kao strategija da se smanje nejednakosti kod pružanja primarne zdravstvene zaštite.

U svakoj zemlji, postoje grupe kojima nedostaje pristup imunizaciji i koje ostaju podložni bolestima. Na primjer, kada je došlo do epidemije ospica 2006-2007. godine u Albaniji, Grčkoj, Italiji, Rumuniji i Srbiji, većina slučajeva je zabilježena među romskom populacijom i migrantima.

Drugi ljudi do kojih je teško doći su oni koji žive u udaljenim područjima, raseljeno stanovništvo ili socijalno i ekonomski isključene grupe ljudi. Pored toga, neki ljudi nemaju svijest o vakcinaciji, niti motiv da je traže, a neki je pak odbijaju zbog etičkih ili vjerskih razloga. Sve ove grupe ostaju podložne na bolesti.

Povećava se jaz između istočnih i zapadnih dijelova regiona. Vakcine koje se u nekim zemljama kotiste rutinski, u nekim zemljama se ne mogu priuštiti. Na primjer, vakcina protiv Haemophilus influenzae tip b, (Hib) se naširoko koristi u zapadnoj Evropi, dok je među novim nezavisnim državama, samo 1 od 12 zemalja uvela Hib vakcinu (podaci iz januara 2008. godine) kao dio rutinske vakcinacije, zbog troškova. Većina tih zemalja neće biti u mogućnosti u skorije vrijeme uvesti nove vakcine, bez vanjske pomoći.

IMUNIZACIJA JE ISPLATIVA

Imunizacija je bez sumnje jedan od najisplativijih zdravstvenih postignuća modernog doba. To je jedna od rijetkih usluga koja malo košta, ali daje velike koristi za zdravlje i dobrobit stanovništva.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od početka Globalne inicijative za iskorjenjivanje dječije paralize, 5 miliona ljudi danas mogu da hodaju, a koji bi u suprotnom danas bili paralizovani ovim virusom. Propust da se dječija paraliza u potpunosti iskorijeni bi za posljedicu rezultirala barem 10,6 miliona novih slučajeva dječije paralize širom svijeta za slijedećih 40 godina, što bi iznosilo gubitak od 60 miliona godina ljudskog života (kada se uvrste sve posljedice ove bolesti).

Istraživanje u 11 zemalja Evrope je pokazalo da troškovi liječenja ospica iznose od 209-480 eura po slučaju, dok troškovi vakcinacija protiv ospica i kontrole iznose od 0,17-0,97 eura po osobi (Carabin 2003. godina).

Procjenjuje se da će uštede troškova zbog eliminacije ospica u zemljama zapadne Evrope iznositi 36 miliona eura godišnje, ako se u državama primjene dvije doze vakcina ospice-zaušnjaci-rubella (MMR) nakon eliminacije, i 776 miliona eura ukoliko države pređu na jednu dozu MMR nakon eliminacije (Carabin i Edmunds 2003. godina).

Pored uštede troškova za liječenje, imunizacija ima značajan, širi ekonomski uticaj. Ona štiti od dugoročnih posljedica bolesti na fizičko i mentalno zdravlje osobe, te time i na sposobnost osobe da završi obrazovanje ili obuku i obavlja rad. Ova zaštita podrazumijeva nemjerljive koristi za pojedinca i društvo u smislu potencijala za privređivanje, razvoj i zaradu.

Drugim riječima, imunizacija sprečava smrt i invaliditet koristeći samo mali dio koliko bi se utrošilo za liječenje, a korist imaju i pojedinac i cijelo društvo. Efikasna politika zdravstvene zaštite i izdaci u vezi s tim se moraju posmatrati kao investicije, a ne kao troškovi. Dobro zdravlje daje podstrek privredi, dok je bolest iscrpljuje.

DJECA OVISE O ZDRAVSTVENOM SISTEMU – IMUNIZACIJA KOJA JE SIGURNA, EFIKASNA I NIJE SKUPA

Veliki uspjesi i značajno smanjenje patnje i gubitka života su rezultat uspješnih intervencija imunizacijom tokom vremena. Pa ipak, širom regije godišnje se rodi 10,3 miliona beba koje se trebaju imunizirati. Kako bi se održao uspjeh imunizacije, i ova djeca se moraju obuhvatiti. Na primjer, iako je pokrivenost vakcinacijom protiv ospica u regiji visoka >90%, broj podložne djece se povećava tokom vremena i ova djeca se moraju obuhvatiti i vakcinisati.

Jaki i održivi sistemi imunizacije osiguravaju da svako dijete primi pravu vakcinu na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Države moraju održavati osjetljivi sistem nadziranja i reakcije i biti u stanju da odrede podložne i obuhvate ih. Pored toga, moraju biti spremne na izazove uvođenja novih vakcina.

Funkcionalan sistem imunizacije je jedan od ključnih elemenata snažnog sistema zdravstvene zaštite, koji priprema državu za buduće zdravstvene izazove. U stvari, pokrivenost imunizacijom se može koristiti kao pokazatelj za procjenu kapaciteta zdravstvenog sistema i pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Investiranjem u ljudske, materijalne i tehničke resurse za imunizaciju, jačaju se kapaciteti za funkcionalne službe primarne zdravstvene zaštite, te se osigurava da život niti jednog djeteta ne bude ugrožen.

Koliko su opasne sumnje i zabrinutost javnosti?

Anti-vakcinacijske kampanje mogu imati dugoročne i štetne posljedice. Vakcinacija protiv pertusisa (velikog kašlja) zaustavljena je u Japanu sredinom 1970-ih godina nakon zabrinutosti javnosti zbog štetnih neuroloških posljedica. U tom periodu, Japan je zaustavio tu bolest uvodeći imunizaciju u 1947. Pertusis je visoko zarazna respiratorna bolest i jedna od vodećih uzroka smrtnih slučajeva širom svijeta koji se mogu prevenirati vakcinacijom, a koji uzrokuju 300.000 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom među nevakcinisanim ili djelomično vakcinisanim novorođenčadi, koji se pate povraćajući, dehidracijom i slabom ishranom.
Francuska još uvijek ima nizak nivo vakcinacija protiv hepatitisa B u odnosu na druge evropske zemlje, što je uglavnom rezultat neinformiranosti javnosti koja je protiv vakcine. Dr. Patrick Zuber, vođa grupe Sigurnosnog tima SZO kaže: „Od svih podataka koje imamo, vakcina protiv hepatitisa B je benigna poput bilo koje druge vakcine ali je povezana sa glasinama o autizmu, multiploj sklerozi i leukemiji. Sve solidne epidemiološke studije nisu mogle potvrditi bilo koju vrstu povezanosti“.

Što se tiče same bolesti, prevencija strahova od vakcina je bolja od samog lijeka. Zadatak je Globalne savjetodavne komisije SZO o sigurnosti vakcine da prepozna dezinformacije koje podrivaju napore vakcinacije, konstantno prateći i pregledajući sigurnost vakcina i pružajući tačne informacije o bilo kojim štetnim događajima. Komisija broji 14 članova koji su odabrani na tri godine i koji nude ekspertizu u nizu sličnih oblasti, uključujući epidemiologiju, farmakologiju, infektivne bolesti, kao i kontrolu i sigurnost lijekova ali su također zaduženi za pružanje naučnih preporuka o vakcinacijama. Komisija, sa drugim članovima zajednice zdravstva i razvoja, igrala je veliku ulogu u korist pouzdanih informacija. Sigurnosna mreža vakcina SZO navodi web stranice koje sadrže informacije o sigurnosti vakcina i smatraju se pouzdanim.

Dr. Zuber kaže: “Programi imunizacije su već veoma uspješni ali potencijalni utjecaj je čak veći. Bilo bi tehnički izvodljivo prevenirati četiri miliona smrtnih slučajeva svake godine uzrokovanih gripom, pneumokokama, rota virusom, bjesnilom, kolerom, trbušnim tifusom, meningitis epidemica i japanskim encefalitisom. Sve ove bolesti predstavljaju značajna zdravstvena pitanja, ali sve imaju sigurne, učinkovite vakcine.“

Dan seksualne i reproduktivne slobode

Mladi ljudi imaju pravo, kao seksualna bića, svugdje u svijetu, bez obzira na spol, religiju, boju, seksualnu orijentaciju, mentalno ili fizičko stanje da:

• Budu svoji i odlučuju samostalno u odnosu na svoju seksualnost, sigurnost i želju da se vjenčaju ili ne, kao i planiraju porodicu/obitelj.
• Pravo da znaju o sexu, kontracepciji, SPB/HIV-u, svojim pravima
• Pravo na zaštitu-od neželjene trudnoće, seksualnog nasilja, spolno prenosivih bolesti, uključujući HIV.
• Pravo na korištenje zdravstvene zaštite, koja treba da je dostupna, povjerljiva, dobrog kvaliteta i u kojoj se ophode s poštovanjem prema njima.
• Pravo da budu uključeni u programe planiranja, sudjelovanja na sastancima, seminarima, i imaju utjecaja na vlade i druge donosioce odluka.

Čitajte dalje

Prevencija raka grlića materice

Tjedan prevencije raka grlica materice, 18.- 24.01 2009.godine

U organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Udruženja ginekologa i perinatologa FBiH, u  Sarajevu je održan  strucni skup zdravstvenih radnika, predstavnika vladinih i nevladinih organizacija te predstavnika medunarodnih institucija  u povodu obilježavanja «Sedmice prevencije raka grlica materice» .
Širom svijetu, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine od karcinoma grlica  materice  oboli oko 500.000 žena,  i oko 250.000 ih umre svake godine.  BiH kao i Federacija, prema broju oboljelih svrstava se u zemlje sa srednje visokom incidencom oboljevanja, 17 oboljelih na 100.000 žena starosti preko 15 godina, sa stopom umrlih od 7,4 % na 100.000.Na pomenutom strucnom skupu razgovaralo se o potrebi sveobuhvatne kontrole raka grlica materice na cijelom podrucju Federacije  i cijele zemlje što podrazumijeva preduzimanje aktivnosti kao što su prevencija, rana detekcija, dijagnostika, terapija i monitoring, a što je moguce postici samo uz koordinaciju preventivnih programa  te kroz  punu suradnju nadležnih institucija i organizacija. Poseban znacaj u raspravi je dat dokumentu Svjetske zdravstvene organizacije  u kojem je sadržan set posebnih preporuka za implementaciju programa prevencije, kontrole i terapije raka grlica materice( http://www.who.int/reproductive-health/publications/cancers.html )U skladu sa tim preporukama zakljuceno je:

1. Formirati strucni multidisciplinarni tim koji ce  izraditi Program prevencije raka grlica materice te pratiti realizaciju odredenih planova
2. Svi domovi zdravlja u Federaciji moraju imati uslove za uzimanje i ocitavanje briseva(uzoraka),
3. Uspostaviti jedinstven protokol i registar oboljelih
4. Provesti kvalitetnu edukaciju strucnog kadra
5. Sve laboratorije koje ucestvuju u programu moraju provesti standardizaciju
6. Sredstva ce se osigurati iz  izvora vladinog i nevladinog sektora te medunarodnih projekata i donacija
7. Podici nivo informiranosti, educiranosti i svijesti kod žena o znacaju preventivnih mjera

85 godina Zavoda za javno zdravstvo FBiH

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ove godine obilježava 85 godina svoga postojanja i djelovanja. Zavod je najstarija zdravstvena  ustanova ove vrste u Bosni i Hercegovini. Od svog nastanka 1923. godine kada je formirana Stalna bakteriološka stanica, koja se ujedno smatra i početkom razvoja institucionalne javno-zdravstvene djelatnosti u BiH do danas Zavod je često mijenjao svoj naziv.  Od Stalne baktriološke stanice, preko Centralnog higijenskog zavoda (1924. godine) , Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH (1965. godine) do današnjeg Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (1998. godine) ova javno zdravstvena insitucija je prošla put dug 85 godina teških zdravstvenih ali i društveno-političkihi i socio-ekonomskih turbulencija. Kroz čitav taj period promjena modificirala se i prilagođavala stručno, organizaciono i kadrovski aktuelnim javno-zdravstvenim potrebama i izazovima. Slične institucije organizirale su se i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine- Banja Luci,  Mostaru, Tuzli itd.

Preventivne zdravstvene institucije, kao što je Zavod za javno zdravstvo, ne donose brze, preko noći spektakularne medicinske  rezultate. To je dugotrajan, mukotrpan, uporan rad na praćenju zdravstvenog stanja stanovništva,  upozoravanju, sprečavanju i otklanjanju uzroka obolijevanja. U različitom vremenu i različiti zdravstveni izazovi. Period stare Jugoslavije , period rugog svjetskog rata kao i poslijeratni period karakterizirale su velike epidemije pjegavca, trbušnog  tifusa, dizenterije, ali i postojanje širokih žarišta leusa, lepre, malarije, trahoma itd. Zdravstveni radnici u teškim socioekonomskim uslovima uspjeli su promijeniti zdravstvenu sliku i patologiju stanovništva. Eradikacija i smanjenje epidemija zaraznih bolesti, smanjenje smtnosti dojenčadi, smanjenje općeg mortaliteta, produženje životnog vijeka, ali i razvoj novih mrežnih zdravstvenih kapaciteta i opće unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva. Mnogo je zdravstvenih djelatnika učestvovala u tom procesu, i znanih i neznanih, njihove zasluge su nemjerljive. Teško ili nemoguće je sve ih nabrojati, ali dva liječnika, pionira i utemeljitelja javno-zdravstvene djelatnost u BiH moraju se pomenuti : Dr Andrija Štampar i dr Milan Jovanović- Batut.

Danas  se javno zdravstvena djelatnost susreće sa novim javno-zdravstvenim rizicima i izazovima. Tome su , naravno doprinijeli novi, suvremeni socioekonomski, politički i zdravstveni uslovi koji imaju svoje lokalne, ali i sve izraženije globalne probleme i sadržaje. Takva situacija zahtijeva potpuno nove i drugačije odgovore do kojih se mora doći reformskim procesima i promjenama te novim strateškim opredjeljenjima. Javno zdravstvo u  FBiH pa i u cijeloj Bosni i Herecegovini susreće se sa nizom novih javno.zdravstvenih izazova. Prije svega, problemi vodosnabdijevanja i odlaganja krutog otpada, opasnosti od tisuća minskih polja,neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, povećan broj štetnih navika stanovništva, tzv, nezdravi stil života, problemi bolesti ovisnosti(duhan, alkohol, droga), porast masovnih nezaraznih oboljenja(kardiovaskularne bolesti i karcinomi), pad nataliteta, fertiliteta i prirodnog priraštaja a porast učešća starijeg stanovništva, itd. S druge strane svijet se susreće i sa novim problemima javno-zdravstvene prirode koji sigurno neće zaobići ni naše stanovništvo, a to su problemi globalnog zagrijavanja, genetski modificirane hrane, pojave novih masovnih zaraznih oboljenja, nedostatak pitke vode itd, itd.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u suradnji sa drugim javno zdravstvenim ustanovama i ostalim društvenim subjektima kroz proces praćenja, monitoringa, istraživanja, a posaebno, promicanja zdravlja, edukaciju i informiranje može uspješno odgovoriti, kao i dosad, na sve te javno-zdravstvene rizike i izazove. U tom cilju, a to je prije svega, zaštita i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine definirao je svoje strateške ciljeve 2003.-2013., misiju i viziju.

STRATEŠKI CILJEVI, MISIJA I VIZIJA
ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
2003.-2013.

1. Reorganiziran Zavod sa zakonski jasno definiranom ulogom i funkcijama

2. Misija Zavoda unaprijeđena dostizanjem izvrsnih rezultata kroz osnovne djelatnosti:
•    MONITORING,
•    ISTRAŽIVANJA,
•    PROMOCIJA,
•    EDUKACIJA

3. Unaprijeđeno upravljanje ljudskim resursima kao podrška ostvarenju misije Zavoda

4. Ojačano i unaprijeđeno upravljanje materijalnim resursima

5. Ojačano liderstvo u dizajniranju zdravstvene politike i zdravstvenih strategija(zasnovano na strateškim dokumentima i partnerskim odnosima sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Evropskom unijom, Paktom stabilnosti za Jugoistočnu evropu)

MISIJA

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je vodeća stručno-referalna, naučno-istraživačka i obrazovna ustanova iz oblasti javnog zadravstva, od punog povjerenja građana, stručnjaka i vlasti, koja kroz nadzor i monitoring, naučno-istraživački rad i promociju zdravlja aktivno utiče na unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva.

VIZIJA

Svijest o unapređenju zdravlja i prevenciji oboljenja je postala način razmišljanja, rada i življenja, u čemu Zavod ima značajno učešće!
Zavod je stjecište stručnjaka i naučnika sa međunarodnim ugledom i visoko pozicioniran u sistemu javnog zdravstva Jugoistočne evrope, sa značajnim utjecajem na poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva i kreiranje zdravih javnih politika u suradnji sa svim javno-zdravstvenim ustanovama, drugim sektorima i uz punu podršku zajednice.

Mladost bez duhana

31.maj/ svibanj 2008.
Svjetski dan bez duhanskog dima

Duhan je jedan od vodećih uzročnika smrti u svijetu koji se može spriječiti. Ali, to je jedini zakonom dozvoljeni proizvod koji ubija od trećine do polovine svih onih koji ga koriste i to tako što u prosjeku žrtvama oduzima 15 godina života. Nažalost, mladi kojih danas u svijetu ima oko 1,8 milijardi (od 10 do 24 godine), i to više od 85% u zemljama u razvoju, su najugroženiji dio ukupne svjetske populacije.

A duhanska industrija upravo intenzivira svoje napore i usmjerava svoju kampanju da ulovi nove, mlade i potencijalno dugovječne korisnike duhana, čime se zapravo zdravlje velikog procenta mladih u svijetu opasno ugrožava njihovim smrtonosnim proizvodima.Nikotin je supstanca koja izaziva veoma jaku ovisnost tako da dječije i adolescentsko eksperimentiranje lako može dovesti do doživotne duhanske ovisnosti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije većina ljudi u svijetu počinje pušiti prije navršene 18. godine, a skoro četvrtina tih pojedinaca počinje i prije 10. godine. Što su djeca mlađa kada prvi put probaju da puše, to je veća vjerovatnoća da će postati redovni korisnici duhana i manja vjerovatnoća da će prestati. Potpuno je dokazano da izloženost pro-duhanskim reklamama, kao i drugim marketinškim strategijama koje koristi duhanska industrija, dovodi do povećanja eksperimentiranja sa duhanom među mladima, a time i do vrlo realnog rizika da će oni postati redovni korisnici duhanskih proizvoda. Duhanska industrija troši svake godine milione dolara širom svijeta na učinkoviti marketing svojih proizvoda i to na sve moguće načine, što može imati dalekosežne posljedice.

Upravo zato, kao odgovor na ovu opasnost za mlade ljude, ovogodišnja svjetska kampanja Svjetske zdravstvene organizacije za Svjetski dan bez pušenja/duhana usmjerena je na slijedeću glavnu poruku: Jedan od najdjelotvornijih načina na koji zemlje mogu zaštititi mlade ljude od eksperimentiranja i pretvaranja u redovne korisnike duhana je da se zabrani svaki oblik direktnog ili indirektnog reklamiranja duhana, uključujući promoviranje duhanskih proizvoda i sponzoriranje svih događaja ili aktivnosti od strane duhanske industrije.

I BiH se nalazi u vrhu zemalja gdje se promet, proizvodnja i potrošnja duhana, i pored postojeće zakonske regulative , obavlja nekontrolisano što se izuzetno nepovoljno odražava na zdravlje stanovništva. Prema podacima redovnih statističkih istraživanja u FBiH održava se trend povećanja stope obolijevanja i smrtnosti od bolesti direktno uzrokovanih pušenjem. Nažalost, među korisnicima ovog otrova, sve je više djece i omladine.

Prema istraživanjima koje je proveo Zavod za javno zdravstvo FBiH u populaciji školske djece dobi od 13-15 godina evidentirano je 13.8 % pušača. Djeca i omladina su izložena svakodnevno agresivnim duhanskim kampanjama, putem medija, video-spotovima ,velikim panoima koji se koriste na muzičkim i sportskim manifestacijama, dakle upravo tamo, ciljano i namjerno, gdje se mladi najviše okupljaju.

Stoga, Federalni zavod za javno zdravstvo u potpunosti podržava ovu akciju i poziva sve nadležne općinske, kantonalne, federalne i državne inspekcijske organe da se postaraju o provođenju i poštivanju postojećih propisa o zabrani konzumiranja i ograničenoj upotrebi duhanskih proizvoda i zabrani njihovog reklamiranja na javnim mjestima, a posebno putem sredstava javnog informiranja .Takođe, poziva nadležne državne institucije da što prije usvoje nove zakonske dokumente koji će se još restriktivnije obračunati sa ovim velikim zdravstvenim zlom današnjice. Posebno se upozoravaju građani koji puše cigarete, da ozbiljno razmisle o posljedicama koje mogu stvoriti sebi, svojim najbližim i svojoj okolini,mladi se pozivaju da ne podliježu nikakvim propagandnim podvalama prodavača i proizvođača duhana. Jer, bez obzira na atraktivnost reklama i poruka koje one sadrže, istina je samo jedna: duhan, osim teških bolesti i prerane smrti, ne donosi ništa drugo.

Evropska sedmica imunizacije

Evropska sedmica imunizacije, 21.-27. april/travanj 2008.

PREVENCIJA, ZAŠTITA, IMUNIZACIJA

Bosna i Hercegovina, kao i prethodnih godina, aktivno učestvuje u obilježavanju Evropske sedmice imunizacije pridružujući se tako inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije i svim evropskim zemljama sa ciljem unapređenja svijesti o potrebi i pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. Uz moto «Ja sam dijete, vakciniši me» kroz niz prigodnih manifestacija održat će se zdravstveno-promotivne aktivnosti s ciljem animiranja široke javnosti, a posebno roditelja, o značaju vakcinacije svakog djeteta.

Svečano otvaranje promotivnih aktivnosti obilježavanja Evropske sedmice imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine koju organizira Federalno ministrastvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo FBiH, Kanton Sarajevo, te Javna ustanova «Djeca Sarajeva» biće održano 21.04.2008. godine u prostorijama vrtića «Dječiji grad», Sarajevo, Olimpijska bb, s početkom u 11 sati.

Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja, 07. april/travanj 2008. godine

ZAŠTITIMO ZDRAVLJE OD KLIMATSKIH PROMJENA

Klimatske promjene su danas, bez sumnje, jedan od najvećih izazova našeg vremena. One su direktna prijetnja nekim od fundamentalnih determinanti zdravlja kao što su hrana, zrak, voda. Suočeni s ovom opasnošću, Svjetska zdravstvena organizacija u povodu, 07.aprila/travnja, Svjetskog dana zdravlja želi skrenuti pažnju najšire javnosti na problem koji je od najvećeg značaja za globalno zdravlje.

Poznato je šta nestabilna i promjenljiva klima znači za zdravlje. Oko toga u svjetskim naučnim i stručnim krugovima nema nikakve dileme. Toga sve više postaju svjesne i državne i političke institucije.Toplotni talasi, oluje, poplave i suše, ubijaju destine tisuća ljudi svake godine. Iz SZO poručuju da već sada klimatski senzitivne bolesti, kao što je dijareja, malarija, ili ishrana bez proteina izaziva više od 3 miliona smrti godišnje. Čak ni ovi brojevi ne odražavaju poražavajuće indirektne zdravstvene posljedice koje će, kako predvođaju stručnjaci SZO, izazvati promjena klime na poljoprivrednu proizvodnju i kulturu, dostupnost svježe vode u područjima širom svijeta. Ipak, iako su ovakvi klimatski udari opasni za cjelokupno čovječanstvo, oni će u prvom valu pogoditi one najsiromašnije slojeve i tako još dublje produbiti jaz između siromašnih i bogatih kada je u pitanju zdravlje.

Svjetski dan zdravlja 2008. godine uz moto « Zaštitimo zdravlje od klimatskih promjena» je još jedna prilika da se ova godina učini posebno značajnom po tome što će se ojačati svijest o evidentnoj globalnoj prijetnji javnom zdravlju. Iz Svjetske zdravstvene organizacije posebno apeliraju na vlade, međunarodne organizacije, lokalne zajednice, udruženja građana , privredne organizacije i dr., da problem javnog zdravlja u kontekstu klimatskih promjena stave u središte zdravstvene politike.

Na sreću, mnogi od navedenih zdravstvenih rizika se mogu izbjeći kroz postojeće zdravstvene programe i intervencije. Usaglašena akcija za jačanje ključnih karakteristika zdravstvenih sustava i za promociju zdravih izbora razvoja mogu da poboljšaju javno zdravlje u ovom času, ali i da smanje vulnerabilnost prema budućim promjenama klime, smatraju u SZO.

Svjetski dan borbe protiv raka, 04. Februar/Veljača 2008.

DJETINJSTVO BEZ DUHANSKOG DIMA

Širom svijeta, 4. februar/veljača se obilježava kao  Svjetski dan borbe protiv raka koji je ove godine pod sloganom„ I ja volim svoje djetinjstvo bez duhanskog dima„  posvećen značaju zaštite zdravlja djece i prava na odrastanje u sredinama i okruženjima gdje su zaštićeni od izloženosti  duhanskom dimu od strane drugih.

Kako su djeca najčešće žrtve pasivnog pušenja , na ovaj datum vlade zemalja se pozivaju  da pojačaju napore svih relevantnih vladinih i nevladinih organizacija  da lobiraju za oštrije zabrane pušenja na javnim mjestima,  da se posvete više edukaciji i informiranju stanovništva o posljedicama po zdravlje zbog pasivnog pušenja i pokreću  akcije  na  unapređenju svjesnosti javnosti o značaju prava na život i boravak u sredinama oslobođenim od duhanskog dima , odnosno pravo na zdravlje svih generacija .

Pušenje vodeća bolest ovisnosti u Federaciji BiH

Slično drugim zemljama u istočnom dijelu Evropskog regiona SZO, i u Federaciji BiH  pušenje predstavlja jedan od vodećih javno zdravstvenih problema. U odnosu na prevalencu pušenja, rezultati  urađenih istraživanja u Federaciji  BiH pokazuju da ima 37.6 % stalnih pušača u starosnoj grupi 18-65 godina, od čega 29.7% žena i 49.2 % muškaraca.

Da je pušenje zajedno sa drugim ovisnostima među školskom djecom i mladima  jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Federaciji  BiH, može se vidjeti iz brojnih  istraživanja, po kojima je evidentirano oko 14 % trenutnih pušača, od čega 10 % djevojčica i oko 17% dječaka.

Što se tiče izloženosti nevoljnom utjecaju duhanskog dima, prema podacima istraživanja, skoro 60 % odraslog stanovništva (57.3%)  potvrđuje  svakodnevnu izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu od čega 35.6% ispitanika navodi izloženost duže od 5 sati u toku dana.

Kod populacije školske djece i mladih, uzrasta 13-15 god.  situacija je jos alarmantnija, pri čemu BiH spada u zemlje sa najvećim procentom izloženosti pasivnom pušenju u ovom dijelu Regiona.  Po rezultatima istraživanja, 95.5% ove populacije od čega 93.3% dječaka i 97.7% djevojčica navodi izloženost pasivnom pušenju u kući od strane roditelja, brata ili sestre, dok ukupno 87.8% ove populacije, od čega 86.6% dječaka i 89.7% djevojčica, potvrđuje svakodnevnu izloženost pasivnom pušenju na javnim mjestima.

Svaki oblik izloženosti duhanskom dimu  je opasan po zdravlje

Često  vlada pogrešno mišljenje da postoji razlika u posljedicama po zdravlje  između aktivnog  pušenja  ili pasivnog pušenja. Razlike nema – svaki oblik izloženosti duhanskom dimu izaziva ozbiljna oštećenja zdravlja. Nema bezopasnih oblika izloženosti duhanskom dimu.

Zašto je pušenje tako opasno po zdravlje  ?

Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih su najpoznatiji i najopasniji :  nikotin, katran, iritansi, ugljični monoksid. Pasivno pušenje je od strane SZO i Međuraodne agencije za istraživanje raka IARC   klasificirano kao humani kancerogen.

Šta je  zapravo aktivno a šta  pasivno pušenje ?

Tokom pušenja, pušač ne oštećuje samo svoje zdravlje. Tokom pušenja,  pušač u svoj organizam unosi samo 1/3 duhanskog dima poznatog kao primarna struja dok u svoju okolinu ispušta 2/3 duhanskog dima poznatog kao  sekundarna struja, u kojoj se dva puta više nalazi nikotina i katrana a pet puta više ugljičnog monoksida, nego u dimu koji udiše sam pušač.

Međutim ne smiju se zanemariti ni odrasli nepušači kao grupa izložena pasivnom pušenju na mjestima gdje žive i rade. Rizik od umiranja  usljed bolesti srca je 25 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju dok je rizik od umiranja usljed raka bronha i pluća 30-35 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju

Najčešće žrtve pasivnog pušenja su zapravo djeca, koja su u kući, školi, ulici, sredstvima javnog transporta, javnim mjestima veoma često nevoljno izložena štetnom djelovanju duhanskog dima od strane drugih pušača u okolini.

Pasivno pušenje  kod djece povećava rizik za nastanak:

* Sindroma iznenadne smrti doječadi
* Akutne i hronične infekcije disajnih puteva (kašalj, iskašljavanje,  otežano disanje )
* Smanjenja plućne funkcije
* Astma i ponavljanje napada
* Akutne i hronične infekcije srednjeg uha .

Pušenje u trudnoći je podjednako štetno i za majku i za dijete,  bilo da se radi o  aktivnom pušenju od strane majke ili izloženosti pasivnom pušenju trudnice od strane drugih pušača tokom trudnoće. Majke koje puše u trudnoći izložene su većem riziku od prijevremenog porođaja, spontanog pobačaja, i rađanja  djece sa manjom tjelesnom masom i tjelesnom dužinom.

Saznajte više u članku PUŠENJE – “SINDROM OVISNOSTI O DUHANU”