Svjetski dan zaštite životne sredine, 5. juni/lipanj 2013. „Misli – jedi – čuvaj“

Categories: Novosti - Tags:

Obilježavanje Svjetskog dana životne sredine održava se od 1972. godine i do danas se razvilo u jednu od važnijih kampanja Ujedinjenih nacija, čiji je cilj povećanje svijesti ljudi u očuvanju životne sredine. To je dan u kojem se ljudi iz svih sfera života ujedinjuju, kako bi obezbijedili čistiju, zeleniju i svjetliju sredinu za sebe i za buduće generacije.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana životne sredine je: “MISLI – JEDI – ČUVAJ”. Ujedinjene nacije nastoje da svojim autoritetom i naporima podstaknu globalne, regionalne i nacionalne aktivnosti svih sektora društva, kako bi svi postali svjesni problema bacanja hrane i otpada koji se na taj način stvara, te učinili nešto za dobrobit životne sredine. Smanjenjem bacanja hrane štedi se novac, resursi, minimizira loš uticaj na životnu sredinu, a što je najvažnije teži se stvaranju uslova na našoj planeti u kojima će svaki čovjek imati dovoljno hrane.

Prema podacima FAO, svake godine 1,3 milijardi tona hrane propada, što odgovara količini hrane proizvedene u cijeloj podsaharskoj Africi. Istovremeno, jedan čovjek na svakih sedam ljudi u svijetu ide na spavanje gladan, a više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakodnevno od gladi. Ako hrana propada, svi resursi koji se koriste u njenoj proizvodnji su izgubljeni. Globalna proizvodnja hrane zauzima 25% ukupnog naseljenog zemljišta i odgovorna je za 70% potrošnje vode, 80% sječe šuma, kao i 30% gasova sa efektom staklene bašte. Procijenjeno je da se u Evropi 89 miliona tona hrane odbacuje na godišnjem nivou. Nagomilavanju otpada doprinosi i neadekvatno upravljanje zalihama hrane (neadekvatno skladištenje) i nedovoljna koordinacija svih segmenata prehrambenog lanca – od njive do trpeze. Sve navedeno zavisi i od regionalnih faktora, uključujući i klimatske uslove, socio-ekonomski status sredine, kulturu nacije i individualnu svijest pojedinca.

EU direktiva za upravljanje otpadom daje prioritet smanjenju otpada na samom izvoru, a zatim ponovnoj upotrebi, reciklaži i preradi. Širom Evrope se pokreću akcije u vidu davanja informacija, obuke, poboljšanja logistike, raspoređivanja hrane ljudima koji je nemaju, ili je imaju nedovoljno i sl. Datum oznaka na deklaraciji je jedna od najvažnijih informacija među evropskim potrošaćima, jer se većina hrane odbacuje nakon isteklog roka upotrebe. U dijelu koji se odnosi na čuvanje hrane postoje mogućnosti za poboljšanje, npr. većina voća i povrća bi se mogla čuvati u frižiderima. Istraživanja su pokazala da svega 23% potrošaća čuva svježe voće u frižideru, odnosno 53% potrošaća u frižideru čuva svježe povrće.

Svaki pojedinac na svoj način može doprinijeti smanjenju bacanja hrane, a time i očuvanju životne sredine. Preporučuje se izbor namirnica koje imaju manje uticaja na životnu sredinu, kao što su namirnice za koje se ne koriste hemikalije u proizvodnom procesu, kao i lokalno proizvedene namirnice. Ne preporučuje se neplanska kupovina namirnica i stvaranje zaliha hrane koja se ne može iskoristiti u predviđenom roku trajanja, kupovina većih količina kvarljivih namirnica itd.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube