Press "Enter" to skip to content

Svjetski dan zaštite životne sredine 5. juni – „Mala ostrva i klimatske promjene“

396

news-2009-june-priroda_917085802Svjetski dan zaštite životne sredine prvi put je obilježen 1972. godine i predstavlja glavni alat pomoću kojeg Ujedinjene nacije stimulišu podizanje globalne svijesti o značaju zaštite životne sredine i pozivaju na političku angažovanost i preduzimanje konkretnih mjera. Zaštita životne sredine podrazumijeva skup različitih postupaka i mjera koje sprječavaju ugrožavanje životne sredine s ciljem očuvanja biološke ravnoteže. Ove godine, tema Svjetskog dana zaštite životne sredine je „Klimatske promjene i mala ostrva“.

Klima na Zemlji je sistem koji se stalno mijenja zbog uticaja različitih prirodnih činioca. Tokom posljednjih stotinu godina, povećanje ljudskih aktivnosti praćenih zagađenjem okoliša, uzrokovalo je dodatni negativni uticaj na klimu. Uočeni su brojni fizikalni i biološki indikatori klimatskih promjena, kao što su topljenje lednika, povećanje srednjeg nivoa mora, smanjenje snježnog pokrivača, promjene u godišnjim dobima itd. U posljednjih 300 godina temperatura na Zemlji je porasla za 0.7 stepeni, od toga 0.5 stepeni samo u 20. vijeku. Do kraja 21. vijeka se očekuje porast srednje temperature na Zemlji od 1.4 do 5.8 stepeni. U slučaju da se otopi zapadni dio Antarktika, nivo mora koji je u posljednjih 100 godina porastao za 10-20 centimetara, mogao bi porasti za 5-6 metara. Mala ostrva u okeanima i priobalna područja na cijeloj Planeti bili bi prvi na udaru u slučaju podizanja nivoa mora. To bi dovelo do nesagledivih posljedica po čovječanstvo, budući da se od 15 najvećih gradova na svijetu, čak 13 prostire u priobalnim zonama.

Kao rezultat klimatskih promjena, na većem dijelu sjeverne hemisfere povećana je količina padavina, što je uzrokovalo pojavu velikih poplava. Velike poplave su se dosad javljale otprilike svakih 100 godina, ali u budućnosti se očekuje da bi se to moglo dešavati svakih 20 godina. Iako je za očekivati povećanje količina padavina zbog globalnog otopljavanja, značajnu ulogu kod pojave poplava imaju i neki drugi faktori. Nekontrolisana sječa šuma takođe ima značajan uticaj, pošto planinske šume imaju veliku moć upijanja vode. Močvare takođe imaju sposobnost upijanja vlage, ali one se danas masovno isušuju radi industrijskog razvoja. Ako ljudi nastave da uništavaju ove površine, u budućnosti će postojati sve veći rizik od pojave poplava.

Bosna i Hercegovina ima značajna šumska bogatstva, međutim, za vrijeme rata je došlo do nekontrolisane sječe šuma koje su se nalazile u blizini naseljenih mjesta. Sredinom maja 2014, nakon padavina koje su prevazišle rekord zadnjih 120 godina, u Bosni i Hercegovini su se desile velike poplave. Samo u periodu od 48 sati (13-14. maja 2014) u nekim područjima zemlje je palo oko 150 l/m². Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja. Ugroženo je područje uz rijeku Savu.

Poplave uzrokuju štete na infrastrukturi, a zbog velikog broja ljudi koji napuštaju svoje domove  povećava se  rizik od zaraznih bolesti, povreda i mentalnih oboljenja. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti itd. Vulnerabilne skupine (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi) najviše su izložene riziku. Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja rizik za zdravlje, a velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja. Zbog svega navedenog, poplave predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.

U 90-im godinama prošlog vijeka se smatralo da čovjek ima primjetan uticaj na klimatske promjene, ali već 2001. godine je donesen zaključak da su promjene u klimatskim obilježjima u posljednjih 50 godina uveliko uzrokovane ljudskim uticajem. Čovjek, koji je pridonio globalnom otopljavanju uništavanjem zelenih staništa za račun širenja gradova, industrijalizacije, ekspanzivne poljoprivrede te stalnog porasta potrošnje energije za pogon automobila i za kućne potrebe, danas zbog toga plaća cijenu.

Velike količine stakleničkih plinova nastalih usljed aerozagađenja, otežavaju izlazak dugovalnog toplinskog zračenja iz atmosfere Planete, zbog čega dolazi do njenog zagrijavanja. Prema procjenama, da bi se zaustavio ljudski uticaj na klimatske promjene, emisija CO2  i drugih stakleničkih plinova bi se trebala smanjiti za 70%. Ovo je veoma teško postići zbog ubrzanog rasta populacije i povećane upotrebe fosilnih goriva. Ipak, ne treba zaboraviti da čak i najmanje smanjenje emisije stakleničkih plinova može pomoći da klimatske promjene ne budu toliko nagle i drastične. U ovom slučaju stanovništvo bi imalo više vremena da se prilagodi novim uvjetima.

Na kraju, svaki čovjek može učiniti nešto za očuvanje okoliša i smanjenje stakleničkih plinova. Prije svega, treba krenuti od malih stvari u kućanstvu gdje sa energijom treba raspolagati racionalno npr.:

gasiti svjetlo u prostorijama u kojima se ne boravi
ugasiti kućanske uređaje koji nisu u upotrebi
sušiti odjeću prirodno na zraku, a ne u sušilici
prati odjeću i suđe na ekonomičnim programima
zimi smanjiti temperaturu u zatvorenim prostorima za 1 stepen
reciklirati plastiku, papir, limenke, odjeću
pješačiti i voziti se biciklom umjesto automobilom
graditi kuće s boljom izolacijom
na krov postaviti solarne ploče koje će grijati vodu
izolirati prozore i vrata, postaviti duple prozore
• ne rasipati vodu, koristiti samo količine koje su potrebne itd. 

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama