Svjetski dan zaštite životne sredine 2016. (05.06.)

Categories: Novosti

page_zsObilježavanje Svjetskog dana životne sredine počelo je 1972. godine i do danas se razvilo u jednu od najvažnijih kampanja Ujedinjenih nacija, čiji je cilj povećanje svijesti ljudi u očuvanju životne sredine. To je dan u kojem se ljudi iz svih sfera života ujedinjuju, kako bi obezbijedili čistiju, zeleniju i svjetliju sredinu za sebe i za buduće generacije.

Čovjek je uništavanjem zelenih staništa za račun širenja gradova, industrijalizacije, ekspanzivne poljoprivrede i stalnog porasta potrošnje energije za pogon automobile i za kućne potrebe, pridonio globalnom otopljavanju  zbog čega danas plaća veliku cijenu.Ugljen dioksid, čije se koncentracije u atmosferi stalno povećavaju i imaju trend daljeg porasta, propušta svjetlost, a zadržava toplotu. Eksploatacijom i korištenjem fosilnih goriva oslobađa se velika količina ugljenika, koji stvara višak ugljen dioksida, što je glavni uzrok globalnog zagrijavanja Zemlje. Pored svega, emitiraju su i novi sintetski gasovi, kao što su  hlorofluorougljovodonici (CFC) i haloni (CFCs), koji djeluju kao i staklenički gasovi. Posljedice su više nego ozbiljne: rast temperature, topljenje lednika, povećanje količine padavina, povećanje nivoa mora, suše, olujni vjetrovi. U slučaju da padavine iz atmosfere donose velike količine sumpora i azotnih oksida, koji se takođe stvaraju sagorijevanjem fosilnih goriva, nastaju tzv. kisele kiše. One uništavaju biljni i životinjski svijet na kopnu i u vodi, zagađuju zemljište, tekuće i podzemne vode, dovode do smanjenja prinosa u poljoprivredi, usporavaju rast pojedinih biljaka i nestanak nekih biljnih vrsta.

Smatra se da će pitanje klimatskih promjena biti dominantan problem u 21. vijeku. Najznačajniji problem će se očitovati u smanjenju zaliha pitke vode i povećanju opasnosti od zaraznih bolesti. Smanjeno snabdijevanje higijenski ispravnom vodom i hranom, ponovno širenje nekih zaraznih bolesti i nove bolesti koje su povezane sa promjenama u ekosistemu, direktno su povezane sa globalnim otopljenjem. Klima i vrijeme već imaju veliki uticaj na zdravlje: smrtni slučajevi izazvani toplotnim udarima i poplavama, bolesti koje se šire putem vode ili insekata, pothranjenost usljed nedostatka hrane u sušnim predjelima itd. Zagađena voda i njeno konzumiranje povećava broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti, koje svake godine u svijetu usmrte oko 1.8 miliona ljudi, a najteže je pogođena siromašna populacija.

Uticaj klimatskih promjena na zdravlje će biti teško zaustaviti u narednim godinama, ali mnogi učinci se mogu izbjeći ili kontrolirati. Zdravstveni sektor ima važnu ulogu u uspostavi preventivnih mjera i informiranju javnosti. Primjeri zaštitnih mjera uključuju razvoj akcionih planova vezanih za uticaj ekstremnih vrućina i aerozagađenja na zdravlje, dobro organiziranu hitnu medicinsku službu, unaprijeđenje sistema praćenja bolesti koje su od posebnog interesa za klimatske promjene, te akcije povećanja dostupnosti važnih činioca zdravlja (higijenski ispravna voda i hrana). Evropski regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije pripremio je niz opcija u svrhu prevencije, pripremljenosti i djelovanja na zdravstvene posljedice uvjetovane klimatskim promjenama.

 

U zimskom periodu, na većem području Bosne i Hercegovine aerozagađenje predstavlja jedan od vodećih javno zdravsvenih problema. Dugotrajna temperaturna inverzija ima za posljedicu epizode povećanog zagađenja zraka, opasnog po ljudsko zdravlje, osobito u većim gradovima i kotlinama.Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, najteže su pogođeni grad Sarajevo i industrijski centri Zenica i Tuzla. Kao glavni izvori zagađenja u Sarajevu su detektovani saobraćaj i ložišta. Posljednjih godina prisutan je trend povećanja broja kućnih ložišta na kruta goriva (drvo i ugalj), zbog sve većih cijena prirodnog gasa. U Zenici i Tuzli značajno mjesto u ukupnom zagađenju zraka imaju industrijska i energetska postrojenja. U skladu s tim su i veće koncentracije sumpordioksida u Zenici i Tuzli u odnosu na Sarajevo. U novembru i decembru 2015. i januaru 2016. godine, gotovo da nije bilo dana u kojima nisu prekoračene propisane granične vrijednosti za lebdeće čestice ili sumpordioksid na mjernim stanicama u Sarajevu, Zenici i Tuzli. Nadležne institucije kantona u kojima su izmjerene najveće koncentracije zagađujućih materija poduzele su mjere u skladu sa lokalnim planovima interventnih mjera za slučajeve prekomjerne zagađenosti.

 

U cilju zaštite životne sredine, sve zemlje treba da povećaju korištenje alternativnih izvora energije (npr. solarna energija, snaga vode i vjetra) i primjenu goriva sa manje ugljika. Neophodno je i donošenje zaštitnih mjera u industrijskim procesima (npr. ugradnja filtera za prečišćavanje otpadnih plinova i otpadnih voda, adekvatna dispozicija čvrstih otpadnih materija), poljoprivredi (npr. kontrola potrošnje pesticida), vodoprivredi (npr. zaštita izvora pitke vode, rijeka i jezera), prometu (npr. korištenje automobila koji troše manje goriva) i šumarstvu (pošumljavanje).

Svaki pojedinac može učiniti nešto za očuvanje životne sredine tako što:

  • ne uništava stabla i šumsko rastinje;
  • ne pali otvorenu vatru u šumama i ne ostavlja smeće u šumi;
  • ne baca ulje od automobila u prirodu, jer je izuzetno otrovno i trajno truje zemljište i podzemnu vodu;
  • ne koristi deterdžente za pranje u potocima,
  • ne baca smeće u korita rijeka,
  • ne spaljuje otpad na deponijama,
  • gasi svjetlo u prostorijama u kojima se ne boravi,
  • gasi kućanske uređaje koji nisu u upotrebi,
  • pješači i vozi se biciklom umjesto automobilom,
  • gradi kuće s boljom izolacijom,
  • na krov postavlja solarne ploče koje će grijati vodu,
  • ne rasipa vodu, koristi samo količine koje su potrebne,
  • sadi drveće,
  • koristi platnene umjesto najlonskih kesa,
  • kupuje proizvode koji se mogu reciklirati ili su izrađeni od recikliranih materijala i sl.

 

 

 

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube