Svjetski dan zaštite životne sredine 2015

Categories: Novosti

environmental-protection-326923_1280Održiva potrošnja i proizvodnja, sa sloganom “Sedam milijardi snova. Jedan Planet. Koristite ga s pažnjom!”

Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se svake godine 5. juna u više od 100 zemalja. Na taj način organizacija UN širom svijeta razvija svijest o životnoj sredini i podstiče političku pažnju i akcije vezane za unaprijeđenje kvaliteta životne sredine. Dan zaštite životne sredine je prilika svim pojedincima, organizacijama i preduzećima da preuzmu pozitivne korake u zaštiti životne sredine u svojim domovima, školama i radnim mjestima. Na ovaj način se razvija ekološka svijest i skreće pažnja na posljedice pojedinih ljudskih aktivnosti, kao što su zagađivanje vazduha, voda, zemljišta i uništavanje šuma, koje ugrožavaju život na Planeti.

Industrijalizacija i brza potrošnja resursa poput nafte, uglja i prirodnog plina prouzrokovala je ogromne probleme u oblasti životne sredine. Zbog velikog emitovanja štetnih gasova u atmosferu nastaje efekat staklene bašte, a rezultat toga je povećanje temperature na Zemlji. Mnogi naučnici su zabrinuti i smatraju da efekat staklene bašte može dovesti do globalnog zagrijavanja koje bi imalo katastrofalne posljedice na život na Zemlji. Klima bi se totalno promijenila, za promjenom klime slijedila bi promjena flore i faune svih krajeva na Planeti. Došlo bi do velikih poremećaja u lancima ishrane. Hrane bi bilo sve manje, ali zato vode sve više. Led u polarnim oblastima bi počeo da se topi, a bilo bi i mnogo više padavina. Topljenje lednika bi dovelo do podizanja nivoa svjetskog mora, možda i za nekoliko metara, a porastao bi i nivo rijeka i jezera. Ovo bi dovelo do plavljenja područja na kojima živi oko jedna trećina ukupnog stanovništva.  Šume igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, jer ih ublažavaju oslobađanjem kiseonika i trošenjem ugljen dioksida. One stvaraju plodno zemljište, sadrže najviše biološki različitih ekosistema na kopnu i stanište su za više od polovine kopnene flore i faune. Na žalost, uprkos neprocjenjivim ekološkim, zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim dobitima koje imamo od šuma, dolazi do nastavka njihove neplanske sječe velikom brzinom – svake godine se uništi 13 miliona hektara šuma.

Zagađenost prirode od strane čovjeka, kao nikada ranije primorava čovječanstvo da bude osjetljivije po pitanju zaštite životne sredine, jer ne postoji drugi svijet u kojem bismo mogli živjeti. Fosilna goriva kao što su prirodni plin, nafta, ugalj i prirodni plin nisu neograničeni i beskonačni resursi. Prema optimističnim prognozama, fosilna goriva koja posjedujemo mogu zadovoljiti naše potrebe u narednih 50 godina. Zbog toga su se naučnici okrenuli prema traganju za izvorima obnovljive energije i tehnologiji koja će riješiti te probleme. Danas nailazimo na izuzetno širok spektar rješenja iz oblasti okoliša, od kuća, do poslovnih prostora, automobila i planiranja gradova. Poduzimaju se mjere kako bi se smanjila  šteta koju otpadne vode iz domaćinstava i industrijske proizvodnje nanose prirodi. Otpad se reciklira i ponovo koristi. Sve je više riječ o proizvodnji i potrošnji električne energije iz vjetra, solarne toplote i valova.

U posljednjoj deceniji, Bosna i Hercegovina je povećala napore u rješavanju okolišnih izazova, te uskladila pravne aspekte zaštite životne sredine u oba entiteta kroz set zakona pripremljenih u skladu sa direktivama Evropske unije. Ključni zakonski akti koji se odnose na ovaj sektor su Zakoni o zaštiti životne sredine Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta, kao i Zakoni o vodama. Bosna i Hercegovina je potpisnica velikog broja međunarodnih ugovora i konvencija o zaštiti životne sredine, uključujući Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti (2002), Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (2000), Konvenciju Ujedinjenih nacija za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom (2002), Bazelsku konvenciju o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i  njegovog odlaganja (2001), Dunavsku konvenciju (2006), Arhusku konvenciju (2008), Bernsku konvenciju (2008), Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (2008), Kartagenski protokol (2008), Protokol iz Kyota (2009), ESPO Konvenciju (2009), Stockholmsku konvenciju o persistentnim organskim polutantima (2010) i Pekinški amandman na Protokol iz Montreala o zaštiti ozonskog omotača (2011). U posljednjem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, Evropska komisija je konstatirala da je ostvaren određeni napredak u oblasti zaštite prirode i u oblasti hemikalija, te ograničeni napredak u oblasti kontrole industrijskog zagađenja.

Održivi razvoj se može postići jedino ako se na odgovarajući način rješavaju pitanja zaštite životne sredine. Međutim, planiranje mjera zaštite životne sredine u široj regiji nije odgovarajuće, i zanemarivanje ovog pitanja ostavlja kako vidljive, tako i nevidljive posljedice, navodi se u dokumentima Evropske unije. U dostizanju vrijednosti i standarda Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine imaju probleme sve zemlje regiona, pa tako i Bosna i Hercegovina, kojoj nedostaje Zakon o zaštiti životne sredine na državnom nivou.

 Jedan od najvažnijih zadataka svih zemalja je formiranje politike za zaštitu planete Zemlje na nacionalnom i internacionalnom nivou. Neophodno je spriječiti nestanak amazonskih šuma koje važe za “pluća svijeta”. Međunarodna regulativa u oblasti zaštite životne sredine još uvijek nije dostigla onaj nivo koji bi omogućio miran život svih stanovnika i svih živih bića na našoj Planeti. Donose se razni protokoli, konvencije, deklaracije i sporazumi, ali se to, po pravilu, čini kada je životna sredina već ugrožena, a rjeđe kada je to potrebno radi sprečavanja njenog ugrožavanja. Najveća garancija za uspjeh je podizanje svijesti po pitanju zaštite životne sredine u državama i zajednicama širom svijeta.

Svaki pojedinac može dati svoj doprinos zaštiti životne sredine (npr. štednjom električne energije, sadnjom drveća, korištenjem platnenih umjesto najlonskih kesa, manjim korištenjem automobila, kupovinom proizvoda koji se mogu reciklirati ili su izrađeni od recikliranih materijala, adekvatnim odlaganjem otpadnih materija i sl.).

Čista i zdrava priroda je najveće naslijeđe koje trebamo ostaviti budućim generacijama.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube