Press "Enter" to skip to content

SVJETSKI DAN VODA – ČISTA VODA ZA ZDRAVI SVIJET

1,344

Međunarodni Svjetski dan voda se obilježava svake godine 22. marta, kako bi se skrenula pažnja na važnost slatkih voda i podržalo upravljanje slatkovodnim resursima. Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda. Slatke vode je svega 2,5%, pri čemu podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%) Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za potrebe čovječanstva.

Ove godine, moto Svjetskog dana voda je „Čista voda za zdravi svijet“, sa posebnim naglaskom na zdravstvenu ispravnost vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode za piće godišnje umire prosječno 15 miliona ljudi. Procjenjuje se da oko 2,5 milijarde ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji, ali situacija nije zadovoljavajuća ni u evropskoj regiji, jer preko 100 miliona Evropljana nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće. Širenje bolesti koje se prenose vodom naročito je prisutno u Istočnoj Evropi, gdje 16% populacije nema vodu za piće u svom domu. Ovakvo stanje je najprisutnije u ruralnim područjima, gdje polovina stanovništva nema zdravstveno ispravnu vodu i sanitarne uređaje. U evropskoj regiji svaki dan umire 37 djece zbog dijareje izazvane korištenjem zdravstveno neispravne vode za piće.

Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a zbog očekivanog porasta broja stanovnika predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha vode za piće. Broj stanovnika na Zemlji se u posljednjih pedeset godina utrostručio, dok je količina vode za piće ostala ograničena. Povećana potrošnja vode je dovela do povećanja količine otpadnih voda, čije ispuštanje u rijeke i jezera dovodi do intenzivnog zagađenja. Zbog kontinuiranog zagađivanja površinskih voda, u budućnosti se očekuje smanjenje količina higijenski ispravne podzemne vode, koja se najčešće koristi za piće.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja  u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve  čiste vode za piće. Na području FBiH 73,2% stanovništva je priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja, koji je pod stalnim nadzorom i monitoringom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće obavlja se prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u ovlaštenim laboratorijama. Najveći broj neispravnih uzoraka vode za piće dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih vodoopskrbnih objekata (bunari, cisterne,čatrnje, nekaptirani izvori), u kojima se voda neredovno ili nikako ne kontroliše. U individualnim vodoopskrbnim objektima često se ne vrši ni hlorinacija vode. Najčešći uzroci hemijske neispravnosti su povišen sadržaj teških metala, amonijaka i nitrata, a mikrobiološke povišen broj ukupnih bakterija.Otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pažnje, što predstavlja značajan epidemiološki rizik, naročito u ljetnim mjesecima. Biološko-hemijsko prečiščavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečiščavaju u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum).

Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti koje se prenose vodom. Ovaj obavezujući međudržavni dogovor zemalja evropske regije, proizišao je iz potrebe isticanja intersektoralnog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodnih resursa, što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja. Protokol je donesen i usvojen 1999. godine na Trećoj ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju u Londonu. Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u Ženevi, osnovali su i posebno nezavisno tijelo – Odbor za praćenje poštivanja zakonitosti pri Gospodarstvenoj komisiji za Evropu (UNECE) i pod pokroviteljstvom Ureda za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj odbor osnovan je za nadzor i osiguranje praćenja poštivanja zakonitosti provedbe Protokola o vodi i zdravlju. Na ovaj način će se osigurati pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, kao temeljnom ljudskom pravu u evropskoj regiji, koja obuhvaća 54 zemlje. Iako se provedba Protokola o vodi i zdravlju u našoj zemlji tek očekuje, većina njegovih odredbi i ciljeva već je ustaljena dugotrajnom praksom.

U očuvanju količine i kvaliteta naših voda može učestvovati svaki pojedinac. Nije dovoljno samo smanjiti potrošnju vode, već je važno očuvati i kvalitet. Ukoliko poštujemo jednostavna uputstava, očuvat ćemo našu vodu čistom (npr. koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata, ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudoper ili WC, ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju, ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće, smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom itd.).

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama