Svjetski dan voda, 22.03.2009.

Categories: Novosti - Tags: ,

Zajedničke vode – zajedničke mogućnosti

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. Obilježavanje ovog dana određeno je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine. Svjetski dan voda je prvi put obilježen 1993. godine, a s vremenom je značaj ovog praznika rastao. Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode za piće, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi.

Zbog nedostatka vode 2,5 milijarde ljudi u svijetu živi bez osnovnih sanitarnih uslova. Bolesti uzrokovane zagađenom vodom za piće i lošim sanitarnim uslovima, svake godine u svijetu odnesu oko 2,5 miliona života.
Iako je tri četvrtine površine na Zemlji prekriveno vodom, voda za piće čini 2,5% od ukupne količine vode.  Od toga, skoro 80% se nalazi zaleđeno na polovima i ostalim zaleđenim površinama (glečeri). Prema ovim podacima, svega 0,5% vode na Planeti se može koristiti za piće.

Ove godine, tema Svjetskog dana voda je „Zajedničke vode – zajedničke mogućnosti“, sa posebnim fokusom na vode koje prelaze državne granice. Od svih riječnih bazena i jezera na svijetu, njih 263 ulaze u kategoriju prekograničnih, sa teritorijom koja obuhvata 145 zemalja i skoro pola Zemljine površine. Evropa je kontinent prekograničnih vodnih resursa, pri čemu neke zemlje primaju više od 50% svoje vode iz susjednih zemalja.

Vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine). Rijeka Sava je veliki tranzitni vodotok za Bosnu i Hercegovinu, koji dotiče iz Slovenije i Hrvatske, drenira veći dio teritorije zemlje i nastavlja teči prema ušću u Dunav. Rijeka Drina dotiče u Bosnu i Hercegovinu iz Crne Gore, dok jedan dio voda sa naše teritorije otiče podzemnim putem u rijeku Cetinu u Hrvatskoj. Pet većih površinskih tokova izvire u Bosni i Hercegovini (Una, Vrbas, Bosna, Neretva i Trebišnjica). Zbog svog geografskog položaja na vododjelnici između Crnomorskog i Jadranskog sliva, Bosna i Hercegovina predstavlja izrazito „uzvodnu“ zemlju u odnosu na svoje susjede, Hrvatsku i Srbiju, a takođe i za Rumuniju i Bugarsku.

Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroženi, ne samo zbog prekomjernog korištenja i neodgovarajućeg upravljanja, nego i zbog povećanog zagađenja okoline. Povećanje potrošnje vode zbog većeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije, dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme. Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu ravnotežu, što dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode. Zagađenjem površinskih voda smanjuju se i količine higijenski ispravne podzemne vode, koja se najčešće koristi za piće.

U situaciji kada svaka zemlja nastoji zadovoljiti svoje potrebe za vodom iz ograničenih vodnih resursa, mnogi predviđaju budućnost ispunjenu sukobima. Međutim, istorija pokazuje da je saradnja, a ne sukobi, najčešći odgovor na vodogospodarska prekogranična pitanja. Tokom proteklih 60 godina, bilo je više od 300 međunarodnih sporazuma vezanih za korištenje prekograničnih voda i samo 37 prijavljenih slučajeva sukoba između država u vezi sa vodom.

Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (1992.) pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursima, koji služi potrebama  prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega  ljudskog zdravlja.

U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija, neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i međunarodnu saradnju.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube