Svjetski dan voda 22.03.2012. – „Voda i hrana“

Categories: Novosti - Tags: ,

Inicijativa za međunarodno obilježavanje Dana voda, pokrenuta je 1992. godine u Rio de Ženeiru za vrijeme održavanja UN-ove Konferencije o okolišu i razvoju (UNCD). Usvojivši Rezoluciju, Generalna  skupština UN-a proglasila je 22.mart  Svjetskim danom voda, koji se obilježava svake godine. Na ovaj način, ukazuje se na nedostatak vode za piće u mnogim zemljama svijeta i na važnost zaštite okoliša od zagađenja. Od sedam milijardi stanovnika, više od jednu milijardu nema stalan pristup sigurnoj vodi. Zdravstveno ispravna voda za piće jedan je od osnovnih preduslova dobrog zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija je pristup vodosnabdijevanju i kvalitet vode za piće svrstala među dvanaest osnovnih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva jedne zemlje, čime se potvrđuje njena značajna uloga u zaštiti i unaprijeđenju zdravlja.

Ove godine,  Svjetski dan voda posvećen je temi: „Voda i hrana“, čime se želi skrenuti pažnja javnosti na vodu kao važan faktor u proizvodnji hrane. Koliko je vode potrebno da bi se proizvela hrana, ilustruju podaci da je za 1 kg pšenice potrebno 1500 litara vode, a za 1 kg mesa 10 puta više, uključujući vodu za ishranu životinja, vodu za održavanje higijene i procesnu obradu. Nedostatak vode može biti glavni uzrok gladovanja i nedovoljne uhranjenost stanovništva, posebno u oblastima gdje je bavljenje poljoprivredom glavni izvor hrane i prihoda. Poplave i suše mogu dovesti do kriznih situacija u snabdijevanju hranom. Ovogodišnji moto Svjetskog dana voda usmjeren je najviše na one dijelove svijeta gdje su vodni resursi minimalni, gdje je suša prisutna tokom većeg perioda godine i gdje je kao posljedica toga prisutna nestašica hrane, što se odnosi na 40% svjetske populacije.

Svjetski dan voda 2012. ima za cilj da privuče pažnju međunarodne zajednice na odnose između vode i zdrave hrane. Budući rast populacije, urbanizacija, promjene u načinu ishrane i povećanje cijene energenata, vode do progresivnog i ozbiljnog nedostatka vode, koji će posljedično smanjiti sigurnost hrane. Dodatno, očekuje se da će i klimatske promjene uticati na sigurnost hrane.

Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim tim i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja, budući da onečišćenje vode u podzemlju, tekučicama i moru dodatno utiče na smanjenje zaliha vode. Svakog dana oko dva miliona tona otpada završi u vodi i ako se nastavi s ovim tempom, računa se da će do 2025. godine gotovo dvije milijarde ljudi živjeti u područjima bez pitke vode. Povećanje i intenziviranje poljoprivrede, dovelo je do povećanja upotrebe gnojiva i pesticida čije neadekvatno korištenje znatno utiče na degradaciju kvaliteta voda.

Zbog toga je potrebno svu pažnju međunarodne zajednice, usmjeriti na očuvanje i održivo korištenje postojećih vodnih resursa za sadašnje i buduće generacije. U svim segmentima proizvodnog lanca, od proizvođača do potrošača, postoji niz mjera i aktivnosti koje se mogu preduzeti da se voda sačuva, a u isto vrijeme obezbijedi i dovoljno hrane za sve ljude na planeti. Prije svega, dobrom poljoprivrednom praksom potrebno je obezbijediti najveću moguću produktivnost uz očuvanje raspoloživih vodnih resursa. Takođe, pored poštovanja principa pravilne ishrane, neophodno je i poštovanje principa racionalne ishrane, odnosno čuvanja hrane. Smatra se da se 30% proizvedene hrane širom svijeta baca, pa je i voda koja je iskorištena za njenu proizvodnju zauvijek izgubljena.

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata vodama, ali ni ti resursi nisu neiscrpni. Rijeke i jezera se zagađuju tečnim otpadnim vodama koje se u njih ispuštaju uglavnom bez ikakvog prečišćavanja. Naročito su ugrožene rijeka Bosna i njene pritoke, čija korita često služe i kao deponije otpada. Poseban problem predstavlja zagađivanje podzemnih voda koje su glavni i najkvalitetniji izvor vode za piće. U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj neuređenih deponija. Na području Federacije BiH postoje tri deponije koje samo djelimično zadovoljavaju zahtjeve EU (Sarajevo, Mostar, Zenica). Svaki otpad prije ili kasnije dospijeva do podzemnih voda, tako da bi i naša zemlja u budućnosti mogla osjetiti posljedice ove nebrige za otpad, jer on trajno uništava vodne zalihe. Vodu je moguće zaštititi od zagađenja izgradnjom većeg broja sanitarnih deponija i sprječavanjem zagađivanja rijeka i jezera korištenjem mehaničko-hemijsko-bioloških prečišćivača tečnih otpadnih materija.

U očuvanju količine i kvaliteta naših voda može učestvovati svaki pojedinac. Nije dovoljno samo smanjiti potrošnju vode, već je važno očuvati i njen kvalitet. Ukoliko poštujemo jednostavna uputstva, očuvat ćemo našu vodu čistom (npr. koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata, ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudoper ili WC, ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju, ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće, smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom itd.).

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube