Press "Enter" to skip to content

Svjetski dan srca

0

srceSvjetska kardiološka federacija (WHF) utemeljila je 2000. godine obilježavanje Svjetskoga dana srca (WHD) s ciljem upozoravanja svih koji definiraju i provode zdravstvenu politiku, liječnike i pacijente na rastuću pojavnost kardiovaskularnih bolesti. Bolesti srca i moždani udar su vodeći uzroci smrti u svijetu odnoseći svake godine 17,3 milijuna života.

Svake godine, 29. rujna/septembra, obilježava se pod različitim motom odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Ovogodišnji slogan je: «Pokreni svoj život». Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzroci smrti u cijelome svijetu i odgovorne su za 17,3 milijuna smrti svake godine, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj porasti i do 23 milijuna. Važno je naglasiti činjenicu da se većina bolesti srca i krvnih žila može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Okruženje u kojem živimo ima također značajan utjecaj na našu motivaciju da izaberemo zdrave životne navike. Čak svaka druga umrla osoba umire od posljedica srčanog ili moždanog udara, popuštanja srca, posljedica arterijske hipertenzije… Naglasimo još jednom – pogledamo li oko sebe, svaka druga osoba koju vidimo umrijet će od bolesti srca i krvnih žila – nepovoljni učinci nezdravog stila života i loših navika se kumuliraju tijekom života i uzrokuju često fatalne posljedice. Optimizam daje suvremena, na dokazima bazirana medicina koja tvrdi da se 50 – 80 % smrti, koje su posljedica bolesti srca i krvnih žila, može spriječiti kroz prevenciju (zdravstvenu edukaciju, pravovremenu detekciju i liječenje čimbenika rizika) i sveobuhvatno moderno liječenje kardiovaskularnih bolesti.

Stoga ovogodišnji dan srca stavlja naglasak na važnost okruženja koje pogoduje zdravlju srca i omogućuava svima da odaberu način života kojim će umanjiti rizik nastanka bolesti srca i krvnih žila.
Svjetska kardiološka federacija preporučuje, prigodom tog dana, organiziranje preventivnih i promotivnih aktivnosti, npr. otkrivanje čimbenika rizika među širom populacijom, dijeljenje edukacijskih materijala i savjetovanje građana, održavanje športskih aktivnosti (hodanje, trčanje, plesanje, vožnja bicikla), demonstraciju odabira zdrave hrane i njenu pravilnu pripremu…

Epidemiologija kardiovaskularnih bolesti (KVB)

Obolijevanje od KVB se može spriječiti kontrolom četiri glavna čimbenika rizika – uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola. U isto vrijeme ovo su čimbenici rizika usko vezani i za nastanak i razvoj drugih  nezaraznih bolesti: melignih neoplazmi, dijabetesa, kroničnih respiratornih bolesti te je stoga Svjetska zdravstvena organizacija stavila težište pozornosti na njihovu prevenciju.

Po podacima Zavoda za javno zdravstvo  (Zravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u 2014. godini),  u razdoblju 2010.-2014. godine, u F BiH, je zabilježen porast stope obolijevanja od većine nezaraznih bolesti.

Graf1: Vodeće nezarazne bolesti u F BiH u razdoblju 2010.-2014. godine, stopa na 10.000 stanovnika
graf

U skladu s činjenicom da je zdravstveno stanje stanovništva Federacije BiH prošlo epidemiološku tranziciju od vremena kada su najveći teret po zdravlje bile zarazne bolesti do novijeg vremena, kada dominiraju kronične bolesti, evidentno je da je među stanovništvom Federacije BiH dominiraju nezarazne bolesti: hipertenzija, mentalni poremećaji, bolesti koštano-zglobnog sustava … Obolijevanje i umiranje od nezaraznih bolesti je češće među odraslim stanovnštvom, no, izloženost čimbenicima rizika i stjecanje nezdravih navika započinje od rođenja.
KVB su vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već duže vremensko razdoblje, dok su u obolijevanju zastupljena sa 16,9%. Vodeće bolesti iz ove grupe su hipertenzivna bolest (I10-I15) koja sudjeluju s čak 72,5%, slijede druge bolesti srca (I26-I43, I50-I52) sa 6,5% udjela, te druge ishemične bolesti srca (I20, I23-I25) sa 6,4% udjela.
Rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, rađene 2012. godine, su pokazali da 42,1% odraslih stanovnika ima potencijalnu hipertenziju (sistolički tlak>140, dijastolički>90mmHg) i/ili koji uzimaju antihipertenzivnu terapiju. Hipertenzija je nešto više zastupljena među muškarcima (45,3%) nego među ženama (38,9%).
U vezi s porastom stope obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti su i rezultati navedenog istraživanja koji su pokazali da 44,4% stanovnika Federacije BiH ima povišenu vrijednost kolesterola (=ili>5mmol/l), a 21,2% imaju povišenu vrijednost triglicerida (=ili>1,7mmol/l), bez značajnih razlika između žena i muškaraca.

Mortalitet od kardiovaskularnih bolesti (KVB)

Treba naglasiti da je najmanje 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti (KVB). Ova grupa bolesti je najzastupljenija u ukupnom mortalitetu (2010. godine sa 53,8%, a 2014. godine sa 51,9%).

Prema dijagnozama, pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih žila u razdoblju od 2010. do 2014 godine su moždani udar koji pokazuje trend blagog pada, kardiomiopatija koja, također, bilježi blagi pad u odnosu na 2010. godinu, kao i srčani zastoj, te akutni infarkt miokarda čiji trend je ostao gotovo isti, a kao peti najčešći uzrok smrti od cirkulacijskih bolesti je primarna hipertenzija (I10), koja bilježi trend značajnog povećanja.

Graf 2: Mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u Federaciji BIH u 2010. i 2014. godini, stopa na 100.000 stanovnika
graf2

U 2014. godini po broju smrtnih ishoda dominiraju moždani udar (cerebrovaskularni infarkt) s 1704, akutni infarkt miokarda s 1625, kardiomiopatija s 1487, srčani zastoj s 1394, esencijalna (primarna) hipertenzija s 1394 te kronična ishemična bolest srca s 675 i srčana slabost s 486 slučajeva (Zdravstveno statistički godišnjak F BiH 2014., Zavod za javno zdravstvo F BiH).
Prema spolu, muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda (stopa 82,3/100.000), moždanog udara (stopa 69,0/100.000), srčanog zastoj (57,0/100.000), kardiomiopatije (55,5/100.000) i hipertenzije (39,5/100.000).
U istom razdoblju, žene, u F BiH, najčešće su umirale od moždanog udara (76,8/100.000), kardiomiopatije (69,0/100.000), srčanog zastoja (62,3/100.000), esencijalne hipertenzije (57,5/100.000) i akutnog infarkta miokarda (57,0/100.000).

Graf 3: Mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u Federaciji BIH u 2014. godini, prema spolu, stopa na 100.000 stanovnika
graf3

Što možemo i trebamo učiniti?
Pokrenuti svoj život:

1. Nahraniti svoje srce
• Odgovarajuća prehrana i piće srcu daju gorivo koje mu je potrebno za život
• Izbjegavati tvornički prerađenu i pripremljenu, pakiranu hranu koja često sadrži veliku količinu šećera, masti i aditiva
• Smanjiti unos zaslađenih pića i voćnih sokova – odabrati vodu i nezaslađene sokove
• Zamijenite slatkiše svježim voćem kao zdravijom alternativom
• Pokušati jesti pet porcija voća i povrća dnevno (neka svaka bude veličine dlana)
• Izbjegavati konzumaciju alkohola ili ga zadržate unutar preporučenih smjernica
• Sami pripremati zdrave obroke kod kuće, nositi ih i u školu ili na posao

2. Saznati razinu glukoze u krvi
Visoka razina glukoze (šećera) u krvi može ukazivati na šećernu bolest. Ako se povišene koncentracije šećera ne otkriju i ne liječe pravodobno, može doći do povišenog rizika obolijevanja od bolesti srca i moždanog udara. Kardiovaskularne bolesti (KVB) su odgovorne za 60% svih smrtnih slučajeva u osoba oboljelih od šećerne bolesti.

3. Pokrenuti svoje srce
• Redovita tjelesna aktivnost može pomoći smanjenju rizika obolijevanja od bolesti srca i učiniti da se osjećamo bolje
• Nastojati se baviti tjelesnim aktivnostima umjerenog intenziteta pet puta tjedno barem po 30 minuta: igra, hodanje, kućanski poslovi, plesanje – sve se računa
• Svaki dan biti što aktivniji – penjati se stubama, a vožnju automobilom zamijeniti hodanjem ili bicikliranjem
• Vježbati s prijateljima ili u krugu obitelji kao dodatna motiviacija i zabava
• Posavjetovati se s liječnikom prije vježbanja i dodatnih aktivnosti
4. Izmjeriti krvni tlak
Visoki krvni tlak je prvi na listi rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti. Zovu ga »tihi ubojica« zbog toga što obično nema znakova upozorenja ili simptoma,
te mnogi nisu svjesni da imaju povišen tlak.

5. Voliti svoje srce
• Prestanak pušenja jedna je od najboljih odluka koju možemo donijeti za poboljšanje zdravlja srca
• Unutar dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne bolesti srca bitno se smanjuje
• Nakon 15 godina nepušenaj rizik od KVB je isti kao i kod nepušača
• Prestankom pušenja ne poboljšavamo samo svoje zdravlje nego i zdravlje ljudi u okružju
• Izloženost pasivnom pušenju također predstavlja rizik za nastanak bolesti srca kod nepušača
• Kod problema s prestankom pušenja zatražiti profesionalnu pomoć

6. Saznati indeks tjelesne mase i razinu kolesterola u krvi
Briga za naše srce počinje s razumijevanjem rizika. Zato provjerimo naše zdravstvene parametre. Kolesterol se povezuje s oko četiri milijuna smrtnih slučajeva godišnje, stoga posjetimo svojeg liječnika obiteljske medicine i zatražimo mjerenje nekoliko osnovnih parametara za provjeru zdravstvenog stanja: masnoće u krvi, tjelesnu težinu odnosno indeks tjelesne mase (ITM)… Tako će se i liječnik upoznati s našim kardiovaskularnim rizikom i predložiti mjere i aktivnost za očuvanje, odnosno poboljšanje zdravlja našeg srca.
Ne zaboravite: naše srce pokreće cijelo tijelo i omogućuje nam smijeh, zadovoljstvo, sretan i aktivan život.

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama