Svjetski dan prevencije moždanog udara

Categories: Novosti

1

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, CVI)

“Žena sam“! Sklona sam moždanom udaru! Svatko je sklon moždanom udaru! Kažite, što planirate za Svjetski dan moždanog udara?
Poruke su to i pitanje iz Svjetske organizacije za moždani udar (World Stroke Organization).

Moždani udar, kao globalni javnozdravstveni problem, od kojeg u svijetu obolijeva 15 milijuna osoba godišnje, od čega umire 5.5 milijuna (9.6% svih smrti), obilježava se 29. listopada kao Svjetski dan moždanog udara. CVI je drugi vodeći osnovni uzrok smrti u svijetu, jedan od vodećih uzroka prijevremene smrti te vodeći uzrok invaliditeta kod odraslih osoba. Više od 2/3 pogođenih živi u zemljama u razvoju, dok je gotovo 40% starije od 70 godina. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jedna od 6 osoba će tijekom života doživjeti CVI, što je i bila tema višegodišnjih kampanja prevencije moždanog udara („1 od 6“).
Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem cirkulacije u mozgu, koje se događa zbog iznenadnog djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u tom dijelu mozga.
Prema nastanku moždani udar može biti ishemijski i hemoragijski:
Ishemijski moždani udar nastaje zbog začepljenja ili suženja arterije krvnim ugruškom, trombom ili embolusom. Ugrušak se može razviti na oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili na drugom mjestu, gdje dolazi do otkidanja komadića ugruška koji krvlju doputuje i začepi moždanu arteriju (embolija)). Najčešći uzrok stvaranja krvnog ugruška je ateroskleroza.

Slika 1: Ishemijski moždani udar (začepljenje ili suženej arterija mozga)

22

Hemoragijski moždani udar nastaje zbog puknuća krvne žile pri čemu se krv izlije u okolno tkivo.

Slika 2: Hemoragijski moždani udar (puknuće krvne žile)

33

Kod pripadnika bijele rase uglavnom se radi o ishemijskim (85%) i manjem broju (15%) hemoragijskih (primarna intracerebralna hemoragija 10%, a subarahnoidalno krvarenje 5%) moždanim udarima.

Epidemiologija
Kronične nezarazne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti i invalidnosti stanovništva zadnjih godina, a među njima su vodeće kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme, dijabetes i kronične respiratorne bolesti. Navedene bolesti imaju zajedničke bihevioralne faktore rizika: konzumacija duhana, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola. Iako su obolijevanje i umiranje od nezaraznih bolesti uglavnom bolesti odraslih, izloženost čimbenicima rizika za njih počinje već u ranoj životnoj dobi. Sukladno American Stroke Association više od 80% CVI se može prevenirati, ako se prepoznaju i posljedično eliminiraju/reduciraju čimbenici rizika.
Incidencija CVI je viša kod muškaraca (za približno 25%), iako u apsolutnom broju oboljelih predvladavaju žene. Muškarci više podliježu CVI u radno aktivnoj dobi (45-59 godina), a rizik nastanka CVI kod žena značajno raste nakon menopuze. Incidencija raste progresivno s dobi, a nakon 55. godine života rizik nastanka udvostručuje se svakih 10 godina.
Smrtnost (morbititet)
Vodeći uzroci smrti povezani su s visokom prevalencijom čimbenika rizika, te porastom udjela kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva (Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH 2013., ZZJZ FBiH, 2014.). Prema dijagnozama, u razdoblju od 2009.–2013. godine vodeći uzroci smrti stanovništva su: moždani udar iz skupine cerebrovaskularnih bolesti, potom kardiomiopatija iz skupine drugi oblici srčanih oboljenja, srčani zastoj i akutni infarkt miokarda iz skupine ishemičnih oboljenja srca, te maligna neoplazma bronha i pluća. Registriran je blagi pad stope smrtnosti od moždanog udara, a porast smrtnosti od malignih neoplazmi u 2013. godini.
Slika 3: Pet vodećih grupa oboljenja kao uzrok smrti u Federaciji BiH, 2009.‐2013., stopa na 100.000 stanovnika

44

Moždani udar je vodeći uzrok smrti žena u tom razdoblju (stopa 87,7/100.000), slijedi kardiomiopatija (79,7/100.000), srčani zastoj (70,6/100.000), akutni infarkt miokarda (46,3/100.000), te esencijalna hipertenzija (44,0/100.000). Hipertenzija se 2012. godine, po prvi put pojavljuje u pet vodećih uzroka smrtnosti i 2013. godine bilježi blagi porast u odnosnu na prethodnu godinu. Ovo se može povezati sa životnim navikama.

Slika4: Pet vodećih oboljenja kao uzrok smrti žena u Federaciji BiH, 2009.‐2013., stopa na 100.000 stanovnika

55

Moždani udar kod muškaraca u istom razdpblju (stopa 68,4/100.000), nalazi se na trećem mjestu, iza maligne neoplazme bronha i pluća (stopa 70,7/100.000) i akutnog infarkta miokarda (stopa 68,7/100.000).

Slika 5:Pet vodećih oboljenja kao uzroci smrti kod muškaraca u Federaciji BiH 2009.‐2013.stopa na 100.000 stanovnika

66

Obolijevanje (morbiditet)

Za procjenu zdravstvenoga stanja stanovništva koriste se i pokazatelji morbiditeta registriranog u ambulantno-polikliničkoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (PZZ), pokazatelji bolničkog morbiditeta, te rezultati istraživanja.
Kao i predhodnih godina, zdravlje stanovništva Federacije BiH je i u 2013. godini najvećem dijelom bilo je ugroženo nezaraznim bolestima (94,4%) te značjno manje ozljedama (2,9%) i zaraznim bolestima (2,7%).
Stopa morbiditeta registrirana u ambulantno-polikliničkoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite za ukupno stanovništvo Federacije BiH bilježi trend rasta.
Po podatcima bolničkog morbiditeta u Federaciji BiH, najveći broj hospitalizacija zabilježen je zbog kardiovaskularnih bolesti (14,3%), slijede hospitalizacije zbog neoplazmi (10,8%), a na trećem mjestu su hospitalizacije uzrokovane oboljenjima koštano-mišićnog sustava i vezivnog tkiva (10,7%). Veći broj hospitalizacija imale su starijie populacijskie skupine (60 < godina). Bolesti srca i krvnih žila su vodeće u mortalitetu stanovništva Federacije BiH, a u morbiditetu su zastupljene sa 16,6%. U strukturi obolijevanja od ove grupe bolesti, najviše su zastupljena hipertenzivna oboljenja (70,2%), potom ishemijske bolesti srca (8,9%), druga srčana oboljenja (6,8%) … Rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, rađene 2012. godine, pokazali su da 42,1% odraslih stanovnika ima potencijalnu hipertenziju (sistolički tlak > 140, dijastolički > 90mmHg) i/ili koji uzimaju antihipertenzivnu terapiju. Hipertenzija je nešto više zastupljena među muškarcima (45,3%) nego među ženama (38,9%).
U uskoj vezi s pojavom i rastom stope obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti su i rezultati navedenog istraživanja koji ukazuju da 44,4% stanovnika Federacije BiH ima povišenu vrijednost kolesterola (= ili > 5mmol/l), a 21,2% ima povišenu vrijednost triglicerida (= ili >1,7mmol/l), bez značajnih razlika između žena i muškaraca. Treba naglasiti da povišene vrijednosti masnoća značajno doprinose razvitku aterosklerotskih naslaga kao i pušenje.
Simptomi cerebrovaskularne bolesti mogu izostati i pored patološke lezije (asimptomatska cerebrovaskularna bolest) i sa uobičajenim simptomima: trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica ili tijela, smetnje vida u smislu nejasnog vida, pojave crnih točaka, diplopija, smetnje govora u smislu teškoća pri izgovaranju ili pak razumijevanju, motorni deficit – gubitak snage u jednoj ruci ili nozi ili polovini tijela, neuobičajena iznenadna i jaka glavobolja, vrtoglavica i nesigurnost u hodu, poremećaj svijesti od zbunjenosti, dezorijentiranosti do kome…
Liječenje tijekom akutne faze cerebrovaskularne bolesti podrazumijeva brze medicinske procedure dijagnostike i terapije te adekvatne medicinske skrbi. Moždani udar ima povoljniji terapijski ishod ukoliko se započinje liječiti u prvih 3 do 6 sati od početnog događanja Moždani udar je povezan s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda; u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta, što ima velike posljedice za pojedinca, njegovu obitelj i društvo u cjelini. Trećina bolesnika koji prežive moždani udar potpuno je ovisna o tuđoj skrbi, oko 20% ih treba pomoć pri kretanju, a oko 15% završi u specijaliziranim ustanovama. Najčešće posljedice moždanog udara su fizička i radna nesposobnost u mlađoj populaciji, odnosno motorički deficit, te depresija, demencija i promjene ponašanja poput kognitivnih poremećaja.
Rehabilitaciju treba započeti odmah (ako to težina bolesti dopušta) ili nakon završenog liječenja. Program rehabilitacije treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka, a u program rehabilitacije treba uključiti i obitelj bolesnika, čime se postiže najbolji mogući oporavak. Svaki oboljeli poslije moždanog udara posjeduje potencijal oporavka, a rijetko koji ga dosegne. Bitka za oporavak traje 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Dakle, nikako nije limitirana na vrijeme provedeno u rehabilitacijskim centrima i tijekom posjeta fizioterapeuta. Plan oporavka treba biti fleksibilan s realnim ciljevima i usklađen s općim zdravstvenim stanjem. Sama činjenice da je došlo do moždanog udara upozorava na to da pacijentov kardiovaskularni sustav ne može podnijeti velika opterećenja.

Kako smanjiti rizik od nastanka moždanog udara?

Čimbenici rizika za CVB i kardiovaskularne bolesti dijele se u dvije velike skupine.
Nepromjenjivi čimbenici rizika su: dob, spol, rasa, genetski potencijal, meteorološke prilike, geografska lokacija.
Promjenjivi (modificirajući) čimbenici rizika su: nezdrav način života, pušenje, nezdrava prehrana s posljedičnom arterijskom hipertenzijom, hiperkolesterinemijom, hiperlipidemijom, dijabetesom, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina/debljina, zlouporaba alkohola i droga, uzimanje određenih lijekova, stalne stresne situacije.
Primarna prevencija CVI je najučinkovitiji oblik prevencije. No, njena uspješna provedba zahtijeva razvijanje JZ programa na lokalnoj i/ili nacionalnoj razini. Programi su usmjereni ka unaprjeđenju zdravlja i promjene u stilu života: reguliranje tjelesne težine (indeks tjelesne mase, ITM u rasponu 18.5-24.9), promjena prehrane (smanjivanje unosa soli, masti i ugljikohidrata, uvođenje prehrane s dosta voća, povrća, ribe i maslinovog ulja), redovita tjelesna aktivnost (najmanje 30/min na dan), prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, individualni načini izbjegavanja stresa te provođenje preventivnih zdravstvenih pregleda (sistematski pregledi).

I svatko pojedinačno može sam za sebe napraviti mnogo:

1. Češćom kontrolom krvnog tlaka, osobito ako pripada rizičnim grupama. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjuje se rizik kako za moždani udar tako i za bolesti srca;
2. Prestankom pušenja, jer su istraživanja pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače;
3. Redovitom tjelesnom aktivnošću, jer fizička aktivnost jača srce i krvne žile, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, regulira i održava poželjnu tjelesnu masu, regulira metaboličke procese pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san;
4. Zdravom prehranom kojom se postiže raznovrsnost i optimalna zastupljenost građevnih, energetskih i zaštitnih tvari potrebnih tijelu. Redovita i raznovrsna prehrana prilagođena dobi, s obiljem svježeg voća i povrća, nezasićenih masnoća, umjerenom količinom soli, svježe pripremljenim obrocima i obiljem vode omogućavaju optimalno funkcioniranje organizma.

I na kraju, podsjetimo se na 7 naputaka SZO za zdrav, kvalitetan i dug život:

1. redovito spavajte 7-8 sati,
2. redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan),
3. redovito doručkujte,
4. jedite razborito: hrana neka ne bude s odviše energije, masnoća i soli i neka u njoj bude više svježeg voća i povrća,
5. izbjegavajte uzimanje hrane između obroka i održavajte poželjnu tjelesnu težinu,
6. smanjite ili prestanite pušiti cigarete,
7. alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube